Osimiri ojii, Jamaica
Osimiri ojii bụ isi obodo Jamaica" St. Elizabeth Parish, na ndịda ọdịda anyanwụ Jamaica . [1] Ọ malitere dị ka ọdụ ụgbọ mmiri gburugburu ọnụ osimiri nke otu aha ahụ. Taa, obodo ahụ bụ ebe njem nleta gburugburu ebe obibi na ọnụ ụzọ mbata na mpaghara ezumike Akụ Osimiri. Akụ Osimiri na kreenu Osimiri dị na ndịda ọwụwa anyanwụ, na Luana Beach n'ebe ọdịda anyanwụ. Na narị afọ nke 18 na mmalite nke 19, ọ bụ ọdụ ụgbọ mmiri shuga na-aga nke ọma na ahịa maka ndị ohu Africa.
Ọganihu na arịwanye elu na azụmaahịa shuga na osisi dugara n'iwu ọtụtụ ụlọ nkwakọba ihe. [1] gbanwere ụfọdụ ka ha bụrụ ụlọ oriri na ọṅụṅụ ma ọ bụ dị ka isi maka njem gburugburu ebe obibi nke osimiri ahụ.
Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]
Osimiri ojii bụ otu n'ime obodo ndị kasị ochie na Europe n'àgwàetiti Jamaica, a na-egosi ya na maapu John Ndị na-ere ahịa nke 1685. [1] bụ ụmụnne Leyden nke England, ndị ikom atọ bara ọgaranya bụ ndị nwere nnukwu ala n'ógbè ahụ mepụtara ya.
[1]'afọ 1773, Osimiri ojii nọchiri Lacovia, 19 kilomita n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ, dị ka isi obodo St. Elizabeth. [1]'oge na adịghị anya mgbe nke ahụ gasịrị, ọ ghọrọ isi ụlọ ahịa, akụ na ụba na ebe mbufe nke parish ahụ. [1] ọ na erule mmalite afọ 1900, ọ bụ nke abụọ naanị na Kingston na mkpa akụ na ụba n'àgwàetiti ahụ.
[1] narị afọ nke 18 na nke 19, Osimiri ojii bụ ọdụ ụgbọ mmiri na-arụsi ọrụ ike maka azụmahịa osisi na-enye ego na maka mbupụ rum, piment na akpụkpọ ehi site na ubi Holland, Ubi-vine, na Fullerswood dị nso.
Na mbido narị afọ nke 19, a na etinye ndị ohu si Afrika na agwaetiti ndị ọzọ dị na Caribbean ebe a ma ree ha na Farquharson Wharf (nke bụbu Obodo Wharf). Ọdụ ụgbọ mmiri [1] ka dị. N'afọ 2007, United Kingdom mere emume ncheta afọ 200 nke Iwu Azụmaahịa Ohu 1807, nke kwụsịrị ahia ohu nke Africa na mpaghara ya.
E debere ihe ncheta na Osimiri ojii na 2007 iji cheta ndị ohu nwụrụ na Mgbukpọ Zong nke 1781. A tụbara ihe karịrị ndị ohu 132 n'oké osimiri site na Zong. Ndị ọrụ ụgbọ mmiri ahụ chụrụ [2] n'àjà iji chekwaa ndị fọdụrụ na ndị ọrụ ụgbọ mmiri n'ihi ụkọ mmiri dị n'ụgbọ ahụ. Zong mechara daa na Osimiri ojii. Ndị nwe ya mechara gbaa akwụkwọ maka mkpuchi mkpuchi maka ndị ohu e gburu egbu, a tụkwara ikpe ahụ na 1783 na Britain. Ụlọ ikpe jụrụ nkwupụta nke ndị nwe ya, ebe egosiri na ndị ọrụ ahụ mehiere ụzọ ụgbọ mmiri nke mere ka ụgbọ mmiri ahụ nọrọ n'oké osimiri ma yie ihe ndị ọ na eweta egwu. Ndị abolitionists kpọsara ya, ikpe ahụ ghọkwara ihe na akpali mbọ ndị a na eme iji kpochapụ ịgba ohu. Britain wepụrụ ịgba ohu na alaeze ukwu ya na 1833.
Dị ka nnukwu ọdụ ụgbọ mmiri, Osimiri ojii ghọrọ ebe azụmahịa n'ụsọ oké osimiri ndịda Jamaica. N'ihi akụ na ụba ya, na 1893 nke a bụ obodo mbụ na Jamaica nke ọkụ eletrik na enwu. Afọ iri ka e mesịrị, na 1903, ọ bụ obodo mbụ n'àgwàetiti ahụ nwere ụgbọala. [3] rụnyere usoro ekwentị afọ iri mgbe e mepụtara ngwá ọrụ ahụ.
Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Black River, Jamaica National Heritage Trust.
- ↑ "The Zong case study", Understanding Slavery Initiative website, 2011
- ↑ History of Jamaica Black River. jamaicablackriver.com. Retrieved on 2016-04-04.
