Ruspolia (plant)

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ruspolia (plant)
taxon
aha taxonRuspolia Dezie
ọkwa taxongenus Dezie
nne na nna taxonAcanthaceae Dezie
aha a na-akpọkari taxon南山壳骨属 Dezie
GRIN URLhttps://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomygenus.aspx?id=10601 Dezie

Ruspolia bụ ụdị osisi na-agbasa okooko nke ezinụlọ Acanthaceae.[1]

QNkọwa[dezie | dezie ebe o si]

Ụdị ahịhịa ma ọ bụ ahịhịhịa.[2][3] A na-ahazi akwụkwọ ndị ahụ n'ụzọ megidere, ha nwere cystoliths a na-ahụ anya.[3][4][2] Okooko osisi ndị ahụ dị na spikes ma ọ bụ panicles, ma ọ bụ na 3-7-fifuru, cymules gbakọtara n'ime ogologo raceme-dị ka cymes.[3][4][2] Okooko osisi ahụ nwere bracts na bracteoles (obere bracts) nke dị warara ma ghara ịhụ anya.[3] Calyx nke okooko osisi nwere lobes ise nke miri emi, nwere oghere, ma ọ bụ linear-lanceolate ma ọ bụ filiform (dị ka eriri) lobes.[2][3][5][3][2] Mgbe ụfọdụ na ntụziaka yiri eriri.[3] Corolla-tube bụ nke dị warara, na ogologo ma dị n'ahịrị. A na-ekewa ya na 5 subequal lobes, nke na-agbasa ma ọ bụ na-egosipụta.[3][2][5][3][2] Corolla (petals nke okooko osisi) na-adịkarị uhie, mana ọ nwere ike ịbụ salmon-pink, scarlet ma ọ bụ oroma-red. Ha nwekwara ntutu na mgbe ụfọdụ glandular, n'èzí.[2] Ọ nwere 2 stamens nke a na-eme ka ọ dị elu (nke a na-atụle karịa corolla-tube).[2][3] Ha nwere anthers nke nwere 1-cell. Ovary nwere mkpụrụ ndụ abụọ na mkpụrụ ndụ abụọ n'ime mkpụrụ ndụ ọ bụla ma ọ bụ loculus.[2][3] Nke pụtara na ọ nwere mkpụrụ 2-4. Ọ nwere ụdị filiform (dị ka eriri).[3] Mkpụrụ osisi ma ọ bụ mkpụrụ osisi capsule dị ka osisi, nwere akụkụ siri ike dị ka ogwe osisi.[3][2] N'ime capsule, mkpụrụ ahụ dị nro ma na-acha ọcha ma ọ bụ chọọ ya mma n'ụzọ dị iche iche.[3] Ha dị na retinaculas dị ka nko (fiber dị arọ), na-enweghị ntutu hygroscopic.[2]

Ọ nwere ọnụ ọgụgụ chromosome nke 2n=21

Nkesa na ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]

Ebe a mụrụ ya bụ Tropical Afrika, ndịda Afrika na Madagascar. A na-ahụ ya na Angola, Botswana, Cameroon, Central African Republic, Chad, Ethiopia, Ghana, Guinea, Guinea-Bissau, Kenya, Malawi, Mali, Mozambique, Nigeria, Senegal, Sierra Leone, Somalia, South Afrika (na KwaZulu-Natal na Northern Provinces) Sudan, Tanzania, Togo, Uganda, Zambia, Zaire na Zimbabwe.[2][1]

Ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]

Ala dị ala na ala dị n'etiti, ọhịa na oké ọhịa kpọrọ nkụ.

Nchịkọta Nchịkọta[dezie | dezie ebe o si]

Aha ụdị nke Ruspolia bụ iji sọpụrụ Eugenio Ruspoli (1866[[1893]]), onye nchọpụta na onye na-ahụ maka ihe okike n'Itali.[6] A kọwara ya na mbụ ma bipụta ya na H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam Mpịakọta nke 4 (Mbipụta nke 3b) na peeji nke 354 na 1895.[1] Ngalaba Ọrụ Ugbo nke United States na Ọrụ Nnyocha Ọrụ Ugbo nabatara ụdị ahụ na 23 Jenụwarị 2009, mana ha edeghị ụdị ọ bụla a maara.[7]

Ụdị ndị a ma ama[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka Kew si kwuo:[1]Àtụ:Linked species listGRIN na-anabata naanị Ruspolia hypocrateriformis (Vahl) Milne-Redh. na Ruspolia seticalyx (C. B. Clarke) Milne -Redh..[7] Ebe ndị ọzọ na-ekwu na e nwere ihe ruru ụdị 6 Flora nke Zimbabwe na-ekwu ụdị 5 na Africa na Madagascar, (3 n'ime Zimbabwe: Ruspolia australis, Ruspolia decurrens na Ruspolia seticalyx).[8]

A na-eji Ruspolia hypocrateriformis (ma ọ bụ 'Red Ruspolia'), eme ihe dị ka osisi dị n'ubi na South Afrika na Namibia.

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 Ruspolia Lindau | Plants of the World Online | Kew Science (en). Plants of the World Online. Retrieved on 2 December 2021.
  2. 2.00 2.01 2.02 2.03 2.04 2.05 2.06 2.07 2.08 2.09 2.10 2.11 2.12 Flora of Botswana: Genus page: Ruspolia. www.botswanaflora.com. Retrieved on 2 December 2021.
  3. 3.00 3.01 3.02 3.03 3.04 3.05 3.06 3.07 3.08 3.09 3.10 3.11 3.12 3.13 RUSPOLIA Lindau [family ACANTHACEAE on JSTOR (Flora Somalia)]. plants.jstor.org. Retrieved on 2 December 2021.
  4. 4.0 4.1 Ruspolia (Ruspolia spp.) - Plants | Candide Gardening. Candide. Archived from the original on 2 December 2021. Retrieved on 2 December 2021.
  5. 5.0 5.1 Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Sima
  6. Burkhardt (2018). Verzeichnis eponymischer Pflanzennamen – Erweiterte Edition (pdf) (in German), Berlin: Botanic Garden and Botanical Museum, Freie Universität Berlin. DOI:10.3372/epolist2018. ISBN 978-3-946292-26-5. Retrieved on 1 January 2021. 
  7. 7.0 7.1 Genus Ruspolia Lindau. npgsweb.ars-grin.gov. Retrieved on 2 December 2021.
  8. Flora of Zimbabwe: Genus page: Ruspolia. www.zimbabweflora.co.zw. Retrieved on 2 December 2021.

Ebe ndị ọzọ e si nweta ya[dezie | dezie ebe o si]

  • Daniel Oliver, Flora of Tropical Africa, Mpịakọta 5, L. Reeve and Company, 1900