Shackelia Jackson

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Shackelia Jackson
Mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịJamaikạ Dezie
Aha enyereShackelia Dezie
aha ezinụlọ yaJackson Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya27 Septemba 1982 Dezie
Ebe ọmụmụKingston Dezie
Ọrụ ọ na-arụonye na-akwado ikike mmadụ Dezie

Shackelia Jackson (amụrụ na iri abuo na asa Septemba otu puku iri asato na abuo) bụ onye na-ahụ maka ihe ndị ruuru mmadụ na Jamaica bụ onye mere mkpọsa maka ikpe ziri ezi mgbe nwanne ya nwoke nwụsịrị na puku abuo iri ano na ano.[1][2]

Ogbugbu nke Nakiea Jackson[dezie | dezie ebe o si]

Ndị uwe ojii Jamaica gbagburu nwanne Jackson, Nakiea, n'afọ puku abuo na iri na ano n'obodo ha, Kingston.[3]

Mgbe ọ afọ iri abụọ na itoolu, Nakiea rụrụ ọrụ n'ụlọ oriri na ọṅụṅụ ma bụrụ onye a ma ama n'obodo Orange Villa maka nkà nri ya. N'ụtụtụ Jenụwarị iri abuo, puku abuo na iri na ano, ndị ji anya ha hụ ya kwuru na Nakiea na-esi nri ehihie buru ibu maka alaka ụlọ ọrụ National Blood Bank mgbe onye uwe ojii batara n'ụlọ ahịa ya wee gbaa ya égbè ugboro abụọ.[4][3][3][5] A dọtara ya ụkwụ wee hapụ ya n'okporo ụzọ tupu a tụba ya n'azụ ụgbọala ndị uwe ojii ma kpọga ya n'ụlọ ọgwụ ebe ọ nwụrụ. Nnyocha nke ozu ahụ chọpụtara na ọ nwụrụ site na mmerụ ahụ abụọ.[3][5]

Mgbe ịgba égbè ahụ mere, nwanne nwanyị Nakiea, Shackelia Jackson, nụrụ ka ndị mmadụ na-eti aha ya n'èzí ụlọ ya wee gbaga obere ụlọ oriri na ọṅụṅụ ahụ.[1] O buru ụzọ chọpụta na a na-akwadebe nri niile, dịka ọ dị. Mgbe ahụ ọ hụrụ otu n'ime akpụkpọ ụkwụ Nakeia n'ala na mmiri na-adọkpụ akara ọbara. "Obi m kwụsịrị. Ndụ m kwụsịrị n'ụbọchị ahụ, "ka o kwuru. [isi iyi Shackelia mechiri ụlọ ahịa ahụ iji chekwaa ebe mpụ ahụ.[3][3][1]

Ndị uwe ojii kọrọ na e zuru ohi n'ógbè ahụ ma ha nwara ịbịakwute nwoke ahụ mgbe o ji égbè tụụrụ ha aka.[5] Ndị uwe ojii nọ na-achọ nwoke "dị ka onye Rastafarian" nwere ntutu isi.[1] Nakiea tinyere nkọwa ahụ. [isi iyi Ndị uwe ojii kọrọ na a chọtara égbè 9mm.[3][5] Ụfọdụ ndị akaebe kwuru na Nakiea enweghị ihe agha n'oge a gbara ya égbè.[3]

E wepụrụ ikpe megide onye uwe ojii gbagburu Nakiea na July ago puku abuo na iri na asa. Otu n'ime ndị akaebe dị mkpa jụrụ ịpụta n'ụlọ ikpe.[3] Dị ka Amnesty International si kwuo, ọ tụrụ egwu nke ukwuu ihe nwere ike ime mgbe nke ahụ gasịrị.[2]

ọ na-erule puku abuo na iri asa ezinụlọ Jackson na-arịọ arịrịọ maka mkpebi ahụ.[3]

Shackelia Jackson kwuru, sị:

"Ụzọ ahụ mebiri emebi. Anyị kwesịrị ma ọ dịkarịa ala inwe ohere ịga ikpe, iji nwee ndị ọka ikpe ịnụ ikpe ahụ. Achọrọ m inwe ohere ịhụ ihe akaebe niile ma gbachitere ikpe m. Naanị ihe m chọrọ bụ ikpe ziri ezi. Nke a abụghị ọgụ hà nhata, mana enwere m nchekwube ma ga-aga n'ihu na ọgụ m maka ihe ziri ezi. "[3]

Kemgbe afọ puku abuo, n'ịgbalị ịlụso mpụ mba ahụ ọgụ site n'ụzọ siri ike, ndị uwe ojii na Jamaica egbuola ihe karịrị mmadụ puku ato - ọtụtụ n'ime ha bụ ụmụ okorobịa.[4][6] N'afọ puku abuo na iri asa, ọnụ ọgụgụ ndị nwụrụ n'aka ndị ọrụ mmanye iwu nke Jamaica bụ mmadụ 168; nkezi nke mmadụ atọ n'izu na mba nke nde mmadụ 2.8.[7]

Kemgbe Shackelia nwuru , O kwuo la maka ikpere ndi n' enweghi onye inyeaka na imezi ikpe ndi zuru oshi na Jamaiika, nke na agba kwasi Kari ukwu na ndi ntorobia ndi bi n'ebe di n' ime ime nke ebe aku na una loro ala but ndi agbata obi.[1] Ọ hapụrụ ụlọ akwụkwọ otu afọ wee kwuo maka mgbanwe site n'ụlọ ikpe Jamaica n'ihe gbasara otu esi ahazi mpụ na otu esi emeso ndị uwe ojii mgbe e boro ha ebubo mpụ: "Anyị chọrọ mgbanwe iwu nke dị n'ebe ahụ, na akwụkwọ, iji hụ na aza ajụjụ na nghọta. Ndị uwe ojii nwere otu ọzụzụ ahụ ha nwetara na otu puku na iri isii na ọ kwesịrị ịmalite ka ọ dabara ọha mmadụ narị afọ nke iri abuo na otu " [2]."[2]

Jackson kwuru na:

"Ọ na-amasị m ikwu na ịlụ ọgụ họọrọ m. E debere m n'ụzọ na-agbanwe ndụ iji weta mgbanwe iwu na iwu nke ga-eme ka mmadụ niile nwee ikpe ziri ezi ma kwụsị ime ihe ike na iyi ọha egwu na Jamaica, ka e wee zọpụta ndụ n'ọdịnihu. N'agbanyeghị mgbalị na-adịghị akwụsị akwụsị nke ndị ọchịchị Jamaica iji gbochie m inwe ihe ịga nke ọma na nke a, enweghị m nkụda mmụọ, ma jụ m ịhapụ.[4]

Hannah Chapman na Northern Echo dere na:

"Ndị suffragettes nke narị afọ gara aga bụ ndị inyom na-agbachitere ikike mmadụ taa. Kwa ụbọchị, ha na-aga n'ihu na-eji olu ha na-ada ụda ma na-anụ ọkụ n'obi iji nye obodo ike, chebe ndị na-adịghị ike ma mepụta ụwa ziri ezi, nke hà nhata. Ugbu a, Shackelia Jackson na-alụ ọgụ maka ikpe ziri ezi mgbe ndị uwe ojii gbagburu nwanne ya nwoke na Jamaica.[8]

Na Jenụwarị puku abuo na iri asato, Jackson gwara Huffington Post na ọ natara ihe karịrị akwụkwọ ozi puku isii, tweets na ozi ịntanetị site n'aka ndị mmadụ gafee UK iji kwado mkpọsa ya dị ka akụkụ nke mkpọsa Amnesty International's Write for Rights.[4]

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 Kale. "Police Shot Her Brother. Now She's Fighting for Justice", Broadly, 2018-02-07. Retrieved on 2018-05-20. (in en-us)
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 "Shackelia Jackson: People Thought I Was Obsessive, But That Activism Helped Me To Heal'", Marie Claire, 2018-05-04. Retrieved on 2018-05-19. (in en-US)
  3. 3.00 3.01 3.02 3.03 3.04 3.05 3.06 3.07 3.08 3.09 3.10 Salomon. "Jamaica's killer cops: How the families of police victims face intimidation and violence", International Business Times UK, 2017-01-19. Retrieved on 2018-05-20. (in en)
  4. 4.0 4.1 4.2 4.3 "How Receiving Letters From Thousands Of Strangers Has Helped Me Fight For Justice For My Brother's Murder", HuffPost UK, 2018-01-20. Retrieved on 2018-05-19. (in en-GB)
  5. 5.0 5.1 5.2 5.3 Limited. Shooting victim's sister still loves the police. Jamaica Observer. Archived from the original on 2014-01-29. Retrieved on 2018-05-20.
  6. Laville (2016-11-23). Jamaica police commit 'hundreds of unlawful killings' yearly, Amnesty says (en). the Guardian. Retrieved on 2018-05-19.
  7. "Amnesty international supporters take half a million actions to end impunity for unlawful police killings", Asia News Monitor, 26 March 2018. Àtụ:ProQuest.
  8. Chapman. "Who is making history today? vote for the suffragettes of 2018.", Northern Echo, 6 February 2018. Àtụ:ProQuest.