Sinchi amazonic Institute of Science Research

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

 


Amazonian Scientific Research Institute SINCHI

Agency overview

Formed 22 December 1993

Preceding agency

Colombian Corporation for the Amazon Araracuara

Jurisdiction Amazon Region of Colombia

Headquarters Avenida Vásquez Cobo

entre calles 15 y 16

Leticia, Amazonas, Colombia

Annual budget COP$6,975,782,709 (est. 2008)

COP$9,062,00,000 (est. 2009)

Agency executive

Luz Marina Mantilla Cárdenas, Director

Parent agency Ministry of Environment and Sustainable Development

Website www.sinchi.org.co

Amazonian Scientific Research Institute SINCHI (Spanish: instituto sinchi) bụ ụlọ ọrụ nyocha na-abụghị uru nke gọọmentị Colombia na-ahụ maka ime nyocha sayensị na Ihe gbasara oke ohia Amazon nke osimiri Amazon na mpaghara Amazon nke Colombia maka nghota na nchedo ya ka mma. Okwu Sinchi bụ okwu na Quechua nke pụtara ike ma ọ bụ dị egwu

Ihe Ndị E Si Nweta

Nweta, chekwaa, nyochaa, mụọ, hazie, nye ma gbasaa ozi ndị bụ isi gbasara ihe ndị dị ndụ, mmekọrịta mmadụ na ibe ya na gburugburu ebe obibi nke mpaghara Amazon maka njikwa na ojiji nke ihe ndị sitere n'okike na gburugburu ebe ahụ.

2. Nyere aka iji mee ka usoro uchocho kwụsie ike site n'ịmụ na ịtụle mmetụta nke ntinye aka ha na gburugburu ebe obibi na mmepe nke teknụzụ ndị ọzọ maka ojiji ha n'ime ụkpụrụ nke nkwado.

3. Nyochaa ọnọdụ nke ihe ndị sitere n'okike nke Amazon, ọkachasị n'ihe gbasara mkpochapụ, mmetọ na mmebi.

8. Iji jee ozi, na nkwekọrịta ya na IDEAM, dị ka ụlọ ọrụ nkwado maka Ministry of Environment and Sustainable Development maka ịmepụta National Environmental Accounts n'ihe gbasara akụ na gburugburu ebe obibi nke mpaghara Amazon.

5. Hazie usoro ozi gburugburu ebe obibi n'ime oke nke ihe ndị dị mkpa, ntuziaka na ụkpụrụ akọwapụtara site na Ministry of Environment and Sustainable Development.

6. Iji nye Ministry of Environment and Sustainable Development, IDEAM na Corporations ozi ha chere dị mkpa.

11. Iji soro Ministri nke Ọrụ Ugbo na Kansụl Sayensị na Teknụzụ nke Mba rụkọọ ọrụ na nkwalite, mmepụta na mmezu nke ọrụ nyocha na mbufe nke teknụzụ ugbo n'okpuru ụkpụrụ nke nkwado.

9. Na-arụkọ ọrụ na Ministry of Environment and Sustainable Development na Corporations na ókèala nke mpaghara ahụ na nkọwa nke mgbanwe ndị a ga-etinye na nyocha mmetụta gburugburu ebe obibi nke ọrụ, ọrụ ma ọ bụ ọrụ ndị na-emetụta gburugburu ebe obibi mpaghara Amazon.

10. Na-arụkọ ọrụ na ọmụmụ banyere mgbanwe gburugburu ebe obibi zuru ụwa ọnụ na ọkachasị ndị na-enye anyị ohere inyocha ntinye aka nke usoro ntinye aka a na-eme na Amazon nke Colombia na mgbanwe gburugburu ebe nrụọrụ weebụ zuru ụwa ọnụ a na ọrụ niile nke Ministry of Environment and Sustainable Development setịpụrụ na mmepe nke iwu gburugburu ebe obibi mba ụwa.

4. Njikọ ya na Ministry of Environment and Sustainable Development dịka ntuziaka na ụkpụrụ ya na Intersectoral Council for Amazon region Research si dị, na nkwalite, okike na nhazi nke netwọk nke ebe nyocha Amazonian. N'ime netwọk a, na mgbakwunye na Intitutute nke gburugburu ebe obibi na mmepe na-adịgide adịgide, ụlọ ọrụ ọha na eze ma ọ bụ nke onwe nke ngalaba ndị ọzọ na-eme nchọpụta na isiokwu ndị metụtara Amazon.

18. Na-arụkọ ọrụ na National Council of Environmental Sciences and Habitat, na Amazon Science Mission na CORPES nke Amazon na mmepe nke ọrụ ha.

12. Na-akwado Ministry of Environment and Sustainable Development iji mezuo nkwa na mmepe nke ọrụ ndị sitere na ntinye aka Colombia na òtù mba ụwa, n'ihe ndị dị n'ime ikike ya.

13. Na-akwalite mmepe na mgbasa nke ihe ọmụma, ụkpụrụ na teknụzụ na njikwa nke ihe onwunwe nke agbụrụ ndị dị na mpaghara Amazon. N'ụdị nyocha a, a ga-agba ume iji usoro nyocha nke itinye aka na ime ihe nke na-akwado itinye aka nke obodo.

14. Iji nyochaa eziokwu nke ihe ndị dị ndụ na gburugburu ebe obibi nke Amazon, ịtụ aro ụdị ọzọ nke mmepe na-adịgide adịgide dabere na ojiji nke ihe onwunwe ya. A ga-eme ihe omume ndị a na njikọ aka na Research Corporations nke ngalaba ọrụ ugbo na-achọ teknụzụ na usoro mmepụta na ojiji ndị ọzọ na-enye ohere ọganihu na mmepe nke ọrụ ugbo.

15. Mepụta ọrụ nhazi na ụlọ ọrụ sayensị ndị ọzọ jikọtara ya na Ministry of the Environment and Sustainable Development na ịkwado ya na IDEAM na njikwa ozi.

16. Mepụta akụkọ kwa afọ banyere ọnọdụ gburugburu ebe obibi na gburugburu ebe obibi n'ógbè Amazon.

17. Nye ntọala teknụzụ maka nhazi gburugburu ebe obibi nke mpaghara Amazon.

19. Iji kwalite ma kwalite ndepụta nke anụmanụ na osisi nke mpaghara Amazon, iji guzobe nchịkọta, ebe nchekwa data na nyocha dị mkpa maka mmepe nke iwu dị iche iche nke mba, na mmekorita ya na Alexander Von Humboldt Biological Resources Research Institute.

20. Ihe ọ bụla ọzọ iwu na iwu nyere ya maka mmezu nke ebumnuche mmekọrịta ya.

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:Biodiversity of Colombia