Tolani Asuni

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Tolani Asuni
Usòrò:Tulani Asuni.jpeg
Born 1924|01|06
Died 2021|06|21
Nationality Nigerian
Education Olowogbowo Methodist School,

Baptist Academy, Igbobi College,

Trinity College Dublin School of Medicine.

Occupation(s) Doctor,

Psychiatrist

Years active 1957-1964
Notable work Reduction of Sigmatization Surrounding Suicide,

Rehabilitation of the unhoused and mentally ill students.

Parent(s) Suwe and T.M. Asuni

Tolani Asuni, (January 6, 1924 - June 21, 2011) bụ dọkịta na onye isi mgbaka nke Naijiria. Tolani Asuni onye isi mgbaka[1] Asuni bụ otu n'ime ndị dọkịta isi mgbaka mbụ na Naịjirịa ma a na-eto ya maka ịkwalite ahụike uche n'Africa. Ahụike uche Naịjirịa[2] Ọ gụrụ akwụkwọ na Naijiria na West wee laghachi Naijiria maka ndụ ọrụ ya. Asuni ghọrọ prọfesọ ntọala nke ọrịa uche na University College Hospital Ibadan ebe ọ rụrụ ọrụ site na 1957 ruo 1976 dị ka onye nlekọta ahụike nke Aro Medical Hospital. ọrịa uche Ụlọ Ọgwụ Mahadum Ibadan Aro Medical Hospital[1] Site na 1979 ruo 1984, ọ bụ onye nduzi nke United Nations Social Defence Research Institute na Rome, Ịtali. Ụlọ Ọrụ Nnyocha Nchebe Ọha nke Mba Ndị Dị n'Otu Rome[3] Asuni bụ onye na-ahụ maka igbu onwe ya na onye na-agwọ ọrịa uche. onye na-ahụ maka igbu onwe onye[4] Akwụkwọ nkuzi ya nke afọ 1975, Mental Health and Disease in Africa, bụ nke ụmụ akwụkwọ na-agụsị akwụkwọ na-eji mee ihe ruo ọtụtụ afọ. Ahụike Uche na Ọrịa n'Africa[4] Asuni nyere aka melite nghọta zuru ụwa ọnụ banyere ahụike uche n'Africa na mba ofesi ma kwalite ọnọdụ ahụike uche zuru ụwa ọnụ. Afrịka[5]

Oge ọ malitere[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Tolani Asuni na Lagos, Naijiria na Suwe na T.M. Asuni, ndị ọchụnta ego abụọ na Naijiria. Lagos, Naịjirịa[2] Ezinụlọ ya bụ ndị Alakụba na-azụ ahịa n'omenala Yoruba, n'ihi njem azụmahịa nne ya, nne nne ya nwekwara mmetụta dị ukwuu na ndụ ya. Ndị Yoruba Alakụba[2] Asuni gara ma Olowogbowo Methodist School na Baptist Academy tupu ọ gụọ akwụkwọ na Igbobi College, nke abụọ dị na Lagos State, Nigeria Olowogbow Igbobi College[2]

Mmụta[dezie | dezie ebe o si]

Asuni nọrọ oge malite mgbe ọ dị afọ iri na asatọ na-arụ ọrụ maka Ngalaba nke Treasury dị ka Audit Clerk (Klassi nke Atọ) yana Ngalaba nke Post na Telegraphs ọ rụrụ ọrụ dị ka Sub-inspector (Grade III). Ngalaba Na-ahụ Maka Ozi na Telegraph N'olileanya nke ịmụ ọgwụ, ọ kwagara na Trinity College Dublin School of Medicine, nke ọ gụsịrị akwụkwọ na 1952. Trinity College Dublin Mgbe Asuni laghachiri Naijiria, izute Adeoye Lambo na 1956 gbanwere usoro ọ na-achụso. Adeoye Lambo Ọ laghachiri n'ụlọ akwụkwọ iji mụọ ọrịa uche na London na Institute of Psychiatry (1957-1960). Ụlọ Ọrụ Na-ahụ Maka Ọrịa Uche[2]

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Nnyocha[dezie | dezie ebe o si]

Asuni lekwasịrị anya na nchọpụta ya na ahụike uche, ọkachasị igbu onwe onye, iji ọgwụ ọjọọ eme ihe, na ọdịbendị na ọdịdị ụwa niile nke ọnọdụ ahụike uche. Ọ mụrụ igbu onwe ya na Naijiria dịka ọ na-eji ya tụnyere akụkụ ndị ọzọ nke ụwa. N'ọrụ ya, Asuni gbalịrị ịchọpụta ma ọ bụrụ na ọ bụ ọdịbendị mpaghara na-akpali ọnọdụ ahụike uche ma ọ bụ ma ọ bụrụhaala na ọnọdụ ahụ bụ nke zuru ụwa ọnụ. Asuni nyochakwa mmeghe, ihe kpatara ya, na nnabata nke wii wii na Naijiria. wii wii[6]

Isiokwu[dezie | dezie ebe o si]

Akụkọ[dezie | dezie ebe o si]

  • Nsogbu mmekọrịta ọha na eze na nke uche nke wii wii na Naịjirịa

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Oyebode (December 2011). "Tolani Asuni: Formerly Professor of Psychiatry, University of Ibadan, Nigeria" (in en). The Psychiatrist 35 (12): 478. DOI:10.1192/pb.bp.111.037440. ISSN 1758-3209. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 "Professor Tolani Asuni", The Times. Retrieved on 2023-01-13. (in en) Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "thetimes" defined multiple times with different content
  3. Board of International Affairs Pan-African Division Quarterly newsletter : African International Division, Royal College of Psychiatrists : quarterly newsletter (en). African Journal of Psychiatry. Retrieved on 2023-01-13.
  4. 4.0 4.1 Richardson (2020-12-14). "The doctors who time forgot" (in en). BMJ 371: m4582. DOI:10.1136/bmj.m4582. ISSN 1756-1833. PMID 33318049. 
  5. Heaton (2013). Black Skin, White Coats: Nigerian psychiatrists, decolonization, and the globalization of psychiatry (in en). Athens, Ohio: Ohio University Press, Chapter 1, Bookshelf. ISBN 9780821420706. 
  6. Heaton (2013). Black Skin, White Coats (in en). Athens, Ohio: Ohio University Press, Chapter 4, Bookshelf. ISBN 978-0-8214-2070-6.