Tourism na Tunisia
.JPG)
Njem nleta na Tunisia bụ ụlọ ọrụ na-emepụta ihe dị ka nde mmadụ 9.4 kwa afọ na 2016, 2017, 2018, 2019 & 2020, nke na-eme ka ọ bụrụ otu n'ime mba ndị a na-eleta n'Africa. Tunisia abụwo ebe mara mma maka ndị njem nleta kemgbe mmalite afọ 1960.
[1]N'ime ebe ndị njem nlegharị anya Tunisia bụ isi obodo Tunis, mkpọmkpọ ebe ochie nke Carthage, ebe ndị Alakụba na ndị Juu nke Djerba, na ebe ntụrụndụ dị n'ụsọ oké osimiri na mpụga Monastir. Dị ka akwụkwọ akụkọ bụ́ The New York Times si kwuo, a maara Tunis maka osimiri ọla edo ya, ihu igwe anwụ na-acha na ihe okomoko dị ọnụ ala.”[1]
Dị ka Garrett Nagle si kwuo n'akwụkwọ ya Advanced Geography, ụlọ ọrụ njem nleta nke Tunisia "na-erite uru site na ọnọdụ Mediterenian ya na omenala ya nke ezumike ngwugwu dị ọnụ ala site na Western Europe".[2] Mmepe nke njem nleta malitere na 1960 site na mgbalị jikọrọ aka nke gọọmentị na ndị otu onwe. N'afọ 1962, njem nleta, nke nwere ntinye 52,000 na àkwà 4,000, nwere ego nde dollar abụọ ma ghọọ isi iyi nke mgbanwe mba ọzọ na mba ahụ.[3]
Ruo n'oge na-adịbeghị anya, isi ihe na-adọrọ mmasị na Tunisia dị n'ụsọ oké osimiri n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ gburugburu Tunis; Otú ọ dị, atụmatụ mmepe mba nke asaa nke 1989 mepụtara ọtụtụ ebe ndị njem nleta ọhụrụ gụnyere ebe ezumike na Port-el-Kantaoui.[2] Ngalaba njem ugbu a na-anọchite anya 6.5% nke GDP Tunisia ma na-enye ọrụ 340,000 nke 85,000 bụ ọrụ kpọmkwem ma ọ bụ 11.5% nke ndị na-arụ ọrụ na oke ọrụ oge.
France, Germany, Italy na United Kingdom bụ ahịa njem nleta anọ ọdịnala, ọ bụ ezie na Tunisia ekpebiela kemgbe afọ ole na ole gara aga imeghe ụlọ ọrụ njem ya na ahịa ọhụrụ dị ka Russia na China.[4] Site na 2003 ruo 2004, ọ nwetaghachiri ndị njem nleta, na 2007 hụrụ mbata na-abawanye site na pasent 3 karịa nke 2006.[4]
Ihe Ndị Na-adọrọ Adọrọ
[dezie | dezie ebe o si]Ihe na-adọrọ mmasị na Tunisia dị iche iche dabere na mpaghara
 |
 |
 |
Ebe Ihe Nketa Ụwa nke UNESCO
[dezie | dezie ebe o si]Tunisia nwere saịtị UNESCO World Heritage Saịtị asatọ yana 13 ndị ọzọ na ndepụta tent nke gụnyere agwaetiti Djerba maka ọdịbendị na okpukpe dị iche iche.
- ↑ Elaine Glusac. "A Night, and Day, In Tunisia at a New Resort", The New York Times, 22 November 2009.
- ↑ 2.0 2.1 Nagle (2000). Advanced geography. Oxford University Press, 417. ISBN 0199134073.
- ↑ Bouamoud. "Radioscopie du Tourisme tunisien 2003-2006", Webmanagercenter, 2007-11-12. Retrieved on 2008-05-27. (in fr)
- ↑ 4.0 4.1 Heyer. "Tunisia tourism moves forward by sticking to the old", eturbonews.com, 2008-03-12. Retrieved on 2008-05-27.