UDIK

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

  UDIK, Association for Social Research and Communications (Bosnian), bụ òtù Bosnian na-abụghị nke gọọmentị nwere ọfịsi na Sarajevo na Brčko.[1][2][3][4] Edvin Kanka Ćudić guzobere ya na 2013. Nzukọ ahụ bu n' uche ịnakọta eziokwu, akwụkwọ, na ozi gbasara mgbukpọ agbụrụ, mpụ agha, na mmebi ikike mmadụ na Bosnia na Herzegovina na Yugoslavia mbụ.[5]

Ịhụ mba n' anya na-egbu egbu na Bosnian, Croatian na Serbian bụ ụkpụrụ UDIK a ma ama n'etiti ọha na eze[6]

UDIK tọrọ ntọala na 2013 site na Ebumnuche ya bụ ịnakọta eziokwu, akwụkwọ, na ozi gbasara mgbukpọ agbụrụ, mpụ agha, na mmebi ikike mmadụ na Bosnia na Herzegovina na Yugoslavia mbụ.[7] UDIK na-arụ ọrụ gafee ókèala mba iji nyere ndị obodo na-alụ ọgụ n' ime mpaghara ahụ aka iweghachi ọchịchị iwu ma dozie mmebi ikike mmadụ n' oge gara aga. UDIK na-emekwa usoro ikpe ziri ezi nke na-elekwasị anya na ndị a na-emegbu emegbu nke nwere isi ihe atọ:[8]

  • Ihe odide
  • Ikpe ziri ezi na mgbanwe ụlọ ọrụ
  • Omenala ncheta

UDIK mejupụtara ndị otu onwe ha, ndị nwere ọgụgụ isi na ndị ọkachamara sitere na nkuzi agụmakwụkwọ dị iche iche.

Kemgbe e bidoro ya, UDIK na-akwado ikike ụmụ nwanyị na LGBT. Ćudić n' ọtụtụ ajụjụ ọnụ kwuru na ndị LGBT, na ndị Romani, bụ ndị kasị daa ogbenye na Bosnia na Herzegovina.[9] Mgbe a mara ọkwa ngagharị mpako LGBT mbụ nke Bosnia na Herzegovina na 2019, UDIK kwadoro ngagharị ahụ ozugbo.[10]

Akwụkwọ ndị e bipụtara banyere mpụ agha[dezie | dezie ebe o si]

  Kwa afọ, UDIK na-ebipụta akwụkwọ gbasara mpụ agha na Bosnia na Herzegovina. UDIK ebipụtala ọtụtụ ihe gbasara mpụ agha, igbu ọchụ na mmebi ikike mmadụ site na 1992 ruo 1995 na Foča, Višegrad, Sarajevo's Grbavica, Trusina, Sarajevo ta Kazani, Sanski Most, Bugojno, Grabovica, Sijekovac, Vlasenica, Zaklopača, Biljani, Čajniče wdg.[11][12] N' ụbọchị ncheta afọ iri abụọ na ise nke mgbukpọ agbụrụ Srebrenica, UDIK bipụtara akwụkwọ nwere aha ndị e liri n' ebe mgbukpọ ahụ site na 2003 ruo 2019.[13]

Akwụkwọ UDIK banyere mpụ agha na Bosnia na Herzegovina dị na Library of Congress na United States.[14]

N' ọnwa Disemba 2015, ndị otu UDIK malitere ime nchọpụta ma chịkọta ihe ncheta maka ndị agha Yugoslav (1991-2001) gụnyere ndị Albania, ndị Bosnia, ndị Croatia, ndị Montenegro, ndị Serbia na ndị ọzọ e gburu ma ọ bụ ndị furu efu n'oge agha na Yugoslavia (1991-2001).[15]

Ndebanye aha ahụ dabere na nyocha nke akwụkwọ sitere na obodo, obodo, ebe ngosi ihe mgbe ochie, òtù ndị njem nleta, Islamic Community of Bosnia and Herzegovina, Serbian Orthodox Church, ozi nke ndị agha gara aga gụnyere akụkọ akwụkwọ akụkọ sitere n' oge ahụ, ịntanetị, akwụkwọ, njikọ nke ndị agha na ezinụlọ nke ndị nwụrụ anwụ, wdgz.[16][17]

N' afọ 2016, UDIK bipụtara nsonaazụ mbụ nke Central ndekọ nke ihe ncheta maka Bosnia na Herzegovina, na-edepụta ihe karịrị 2,100 ncheta maka ndị agha Bosnia metụtara. N' afọ na-esote, UDIK bipụtara ndekọ banyere ihe karịrị 1,200 ncheta e wuru na Croatia raara nye ndị Homeland War metụtara.[18][19] N' afọ 2018, UDIK bipụtara ihe ndekọ banyere ihe karịrị ihe ncheta 300 e wuru na Serbia (na-enweghị Kosovo) na Montenegro raara nye ndị Serbia na Montenegro metụtara n' agha Yugoslav. Ndebanye aha ahụ gụnyekwara ihe ncheta a raara nye ndị NATO tụrụ bọmbụ na Serbia na Montenegro.[20]

Central ndekọ nke ihe ncheta nke agha Yugoslav ka bụ naanị ndekọ nke ihe Ncheta maka ndị agha Yugoslava metụtara n' okèala nke mba ndị bụbu Yugoslavia.[21]

Ihe ncheta ndị a na-ese okwu[dezie | dezie ebe o si]

Kemgbe afọ 2017, UDIK anọwo na-eme nnyocha banyere ihe ncheta na-ese okwu nke e wuru mgbe afọ 1991 gachara na mba ndị bụbu Yugoslavia, nke na-eto eto E nwere akwụkwọ ugbu a na ihe ncheta na-ese okwu na Bosnia na Herzegovina, Croatia, Montenegro na Serbia (na-enweghị Kosovo). Nnyocha gụnyere ihe ncheta a raara nye[22][23]   Kemgbe afọ 2013, UDIK haziri ọtụtụ ncheta maka ndị agha gara aga metụtara na Yugoslavia (1991-2001). UDIK na-akpọ ncheta a ihe ncheta dị ndụ. A haziri emume ahụ na Bosnia na Herzegovina (Sarajevo, Tuzla, Brčko, Zenica, Višegrad, Foča), Croatia (Zagreb, Vukovar) na Serbia (Belgrade, Prijepolje).[24][25][26] N' hihi atụmatụ a, na nke mbụ ya, a haziri ọtụtụ ememe ncheta. Ememe ncheta ndị a metụtara mpụ megide ndị nkịtị nke ndị Bosnia, ndị Serbia na ndị Croatia.

Edvin Kanka Ćudić na ncheta UDIK maka

UKemgbe afọ 2014, UDIK akwado la UDIK malitere mkpọsa a dị ka nzukọ mbụ na-abụghị nke gọọmentị nke na-echeta ndị mpụ agha a metụtara. A haziri ememe ncheta n' ihu Katidral Sarajevo.[27][28] Kemgbe afọ 2017, UDIK anọwo na-achọ ka Obodo Sarajevo wuo ihe ncheta maka ndị mpụ a metụtara na Kazani na n' etiti Sarajevo. Nke a bụ eziokwu na Kazani dị anya site na Sarajevo, nakwa na ụmụ amaala chọrọ ihe ncheta n' obodo ahụ maka ịnagide ihe gara aga. N' afọ 2020, ndị otu Bosnia na mba ụwa ndị ọzọ nabatara atụmatụ UDIK a. Otu afọ mgbe e mesịrị, ndị ọkà mmụta na ndị nnọchiteanya nke ndị omempụ agha a nabatara otu atụmatụ ahụ.[29][30] Otú ọ dị, onye isi obodo Sarajevo, Benjamina Karić jụrụ atụmatụ ahụ. Ọ bụ ya mere kansụl obodo ji malite iwu ihe ncheta ahụ n' ebe Kazani dị, na-enweghị ndụmọdụ maka ndị malitere ya na ndị merụrụ ahụ. Na Septemba 2021 City Council nke Sarajevo mere atụmatụ ihe ncheta.[31] Na aro ahụ, UDIK rịọrọ ka edepụta aha onye mere mpụ agha na ihe ncheta ahụ, nakwa na ọnụ ọgụgụ nke ndị a kpọtụrụ aha na ihe nchita ahụ abụghị nke ikpeazụ. Onye isi obodo jụrụ arịrịọ ahụ.[32]

Ememe ncheta "Mkpọrọ ndị dị na Operation Storm bụ ọrụ anyị niile", Zagreb 2014

UDIK na Center for Women War Victims (ROSA) si Zagreb, na 2014 malitere mkpọsa "Mpụ ndị dị na Operation Storm bụ ọrụ anyị niile" iji cheta ndị Serbia merụrụ ahụ na Operation Storm na Croatia.[33][34][35] N' ọnwa Mee afọ 2015, Federal Ministry of Interior nke Bosnia na Herzegovina machibidoro ememe ncheta ahụ na Sarajevo. Na Mee 2016, MUP nke Republic of Croatia machibidoro otu ncheta ahụ, mana n' kpeazụ, e mere ya na Zagreb na nchekwa ndị uwe ojii.[36]

Na mbido 2021, UDIK malitere njikọ aka na ROSA Center iji cheta ogbugbu ahụ na Ahmići. E mere ihe omume mbụ ahụ na ncheta nke mpụ agha nke otu afọ ahụ n' isi obodo Croatia.[37] N' afọ sochirinụ, a gbasaa netwọk ahụ na ọtụtụ ndị ọzọ Croatian NGO. N' ụbọchị nke anọ n' ọnwa Eprel afọ 2023, òtù asaa tinyere akwụkwọ n' aka obodo Zagreb ka ha gụọ ebe ahụ aha ndị Ahmići gburu.[38][39]   Nkatọ ahụ na-adaba n' ụdị nke ajọ mbunobi a na-ebo ebubo, mgbe mgbe na nzaghachi maka ọrụ UDIK. Ebubo ndị na-emegide onwe ha gụnyere nkwenye nke nzukọ ahụ na mpụ agha na ndị Serbia ma ọ bụ ndị Croatia nke ndị agha Bosnia mere. Ndị mgbasa ozi nke aka nri nke Bosnia na Herzegovina na-eche na ụfọdụ mpụ megide ndị Serbia ma ọ bụ ndị Croatia nke ndị agha Bosnia mere bụ ndị agha ziri ezi megide onye mwakpo ahụ ebe UDIK kwenyere na ndị Bosnia ga-eburu ibu ọrụ maka igbu ndị nkịtị na mpụ ndị ahụ.[40][41][42]

  1. ↑ Performans ispred katedrale u znak sjećanja na Kazane, Odati počast svim žrtvama - Klix. klix.ba (2015-10-25). Retrieved on 2016-10-15.
  2. ↑ U BiH nakon rata podignuto 2500 spomenika - Al Jazeera Balkan. balkans.aljazeera.net (2016-06-20). Retrieved on 2016-10-15.
  3. ↑ Milojević. "Spomenici miru nisu u interesu bh. vlasti - Radio Slobodna Evropa", Radio Slobodna Evropa, www.slobodnaevropa.org, 2016-08-27. Retrieved on 2016-10-15.
  4. ↑ UDIK marks 23rd anniversary of killing of civilians in Trusina near Konjic -Fena. www.fena.ba (2016-04-15). Retrieved on 2016-10-19.
  5. ↑ Karabeg. "Da li je Srbija slobodna zemlja za ratne zločince", Radio Slobodna Evropa, radioslobodnaevropa.org, 2017-06-18. Retrieved on 2017-06-30.
  6. ↑ Nacionalizam ubija, poručili aktivisti iz Sarajeva -Klix. www.klix.ba (2013-11-09). Retrieved on 2017-06-29.
  7. ↑ Karabeg. "Da li je Srbija slobodna zemlja za ratne zločince", Radio Slobodna Evropa, radioslobodnaevropa.org, 2017-06-18. Retrieved on 2017-06-30.
  8. ↑ About us. udik.org (2015-10-25). Retrieved on 2017-07-03.
  9. ↑ Sarajevo: Ulična akcija "One su se borile za prava, a ne za karanfil". klix.ba (2015-03-07). Retrieved on 2019-08-13.
  10. ↑ "Parada ponosa je potrebna. I za mene je degutantno vidjeti u Arabiji dva miliona žena u vrećama. SDA je Sarajevo napravilo konzervativnim". source.ba (2019-04-03). Retrieved on 2019-08-13.
  11. ↑ Predstavljena knjiga o ratnom zločinu u Trusini. dnevni-list.ba (2016-08-22). Archived from the original on 2018-06-12. Retrieved on 2016-10-15.
  12. ↑ Promovirana publikacije: Ratni zločini na Grbavici-presude. vijesti.ba (2016-08-22). Archived from the original on 2019-04-11. Retrieved on 2016-10-15.
  13. ↑ UDIK objavio dvije publikacije povodom 25. godišnjice genocida. vijesti.ba (2016-08-22). Retrieved on 2016-10-15.
  14. ↑ LC Online Catalog - Library of Congress. catalog.loc.gov (2016-08-22). Retrieved on 2016-10-15.
  15. ↑ UDIK: U BiH izgrađeno je više od 2.100 spomenika koji su posvećeni borcima i civilima - novi.ba. novi.ba (2016-08-22). Retrieved on 2016-10-15.
  16. ↑ U BiH nakon rata podignuto 2500 spomenika – Al-Jazeera Balkans. balkans.aljazeera.net (2016-08-22). Retrieved on 2016-10-15.
  17. ↑ U Sarajevu predstavljanje Centralne evidencije spoemenika u BiH - vijesti.ba. vijesti.ba (2016-08-22). Archived from the original on 2020-08-11. Retrieved on 2016-10-15.
  18. ↑ Ćudić:U RS ima 50 posto manje spomen obilježja nego u FBiH. fokus.ba (15 June 2016). Retrieved on 4 May 2017.
  19. ↑ Spomenici uglavnom ukazuju na patnju i stradanje samo jednog naroda. klix.ba. Retrieved on 4 May 2017.
  20. ↑ U Srbiji 301 spomenik posvećen ratovima devedesetih i NATO bombardovanju. danas.rs (12 April 2019). Retrieved on 16 August 2019.
  21. ↑ U BiH nakon rata podignuto 2500 spomenika – Al-Jazeera Balkans. balkans.aljazeera.net (2016-08-22). Retrieved on 2016-10-15.
  22. ↑ Odnos prema antifašizmu i ratovima devedesetih. oslobodjenje.ba (3 September 2022). Retrieved on 26 September 2022.
  23. ↑ Spomenici uglavnom ukazuju na patnju i stradanje samo jednog naroda. klix.ba. Retrieved on 4 May 2017.
  24. ↑ UDIK odao počast žrtvama stradalim na Kazanima: Važno je sjećati se. informativa.ba (2015-10-25). Retrieved on 2017-07-03.
  25. ↑ Sjećanje na dan kada je ubijena tuzlanska mladost. nap.ba (2015-05-25). Retrieved on 2017-07-03.
  26. ↑ UDIK u Brčkom obilježio Dan bijelih traka. brcko.tv (2016-05-30). Archived from the original on 2018-09-01. Retrieved on 2017-07-03.
  27. ↑ Članovi UDIK-a okupljeni u Sarajevu: Sjećanje na zločine počinjene na brdu Kazan. avaz.ba (2014-10-25). Retrieved on 2021-07-28.
  28. ↑ Sarajevska najpoznatija javnatajna, Civilno društvo, page 56. fes.ba (2021-06-14). Retrieved on 2021-07-28.
  29. ↑ Slobodankino pismo gradonačelnici Sarajeva: Zar nije ljudski?. 6yka.com (2021-06-14). Retrieved on 2021-07-28.
  30. ↑ Otvoreno pismo gradonačelnici Sarajeva: Spomen-obilježje žrtvama Kazana treba biti u centru grada. bhrt.ba (2021-06-14). Retrieved on 2021-07-28.
  31. ↑ Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo prijedlog o podizanju spomen-obilježja Kazani. klix.ba (2021-06-14). Retrieved on 2021-07-28.
  32. ↑ UDIK: Kazani predstavljaju borbu Sarajeva za prošlost i budućnost, ono na tom putu bira stranu dobra ili zla. Oslobođenje (2020-12-08). Retrieved on 2020-12-22.
  33. ↑ Protest u Zagrebu: Zločini u Oluji su odgovornost svih nas. balkans.aljazeera.net (2016-08-22). Retrieved on 2016-10-15.
  34. ↑ Sećanje na nevino stradale i proterane tokom akcije "Oluja". subotica.com (2016-08-22). Retrieved on 2016-10-15.
  35. ↑ Državno organizirano poricanje zločina u Oluji i odgovornost svih nas. h-alter.org (2016-08-22). Archived from the original on 2018-08-09. Retrieved on 2016-10-15.
  36. ↑ Tri osobe povrijeđene na protestu protiv veličanja Oluje u Zagrebu. rtrs.tv (22 August 2016). Retrieved on 4 May 2017.
  37. ↑ U Zagrebu obilježeno 29 godina od zločina HVO-a u Ahmićima. n1info.ba (14 April 2022). Retrieved on 31 March 2022.
  38. ↑ Poricanje zločina mora prestati: Žrtve iz Ahmića dobijaju ulicu u Zagrebu?. oslobodjenje.ba (30 March 2023). Retrieved on 31 March 2022.
  39. ↑ Ime trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. oslobodjenje.ba (4 April 2023). Retrieved on 6 April 2023.
  40. ↑ Kazani su povod bošnjačke pobjede. saff.ba (22 August 2016). Retrieved on 4 May 2017.
  41. ↑ Dva Srbina iz Kravice kao 8732 žrtve iz Srebrenice. novihorizonti.ba (22 August 2016). Retrieved on 4 May 2017.
  42. ↑ Zašto se UDIK nije sjetio žrtava Ahmića i Trusine na današnji dan?. opsadasarajeva.blogspot.ba (22 August 2016). Retrieved on 4 May 2017.
Ewepụtara na https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=UDIK&oldid=131589