Ugwu Oku

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ugwu Oku
mountain, volcano
mountain rangeCameroon line Dezie
mba/obodoKameroon Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaBui Dezie
nhazi ọnọdụ6°11′59″N 10°31′8″E Dezie
Map

 

Cameroon" id="mwDg" rel="mw:WikiLink" title="Oku, Cameroon">Oku_Massif" id="mwDA" rel="mw:WikiLink" title="Oku Massif">Ugwu Oku, ma ọ bụ Ugwu Kilum, bụ ugwu mgbawa kachasị ukwuu na Oku Massif, na Cameroon Volcanic Line, nke dị na mpaghara Oku nke Western High Plateau nke Cameroon.Ọ bụ ugwu nke abụọ kachasị elu na Central Africa.Ugwu stratovolcano ahụ na-arịgo ruo mita 3,011 (9,879 n'elu oke osimiri, nnukwu caldera gburu ya.

Ọdịdị ala[dezie | dezie ebe o si]

Ụfọdụ n'ime nkume ndị ahụ nwere afọ ndị malitere site na 24.9 ruo 22.1 nde afọ gara aga, mana ọtụtụ ọrụ ndị ọzọ emeela n'oge na-adịbeghị anya.A na-ewu ugwu ahụ site na lavas basalt na Hawaiitic, nke trachytes nọchiri, na nnukwu mpịakọta nke trachytic na rhyolitic ignimbrites nwere ọkpụrụkpụ ruru 1,000 m. E mepụtara lavas trachytic, tuffs na breccias ndị ọzọ, na nke kachasị ọhụrụ mepụtara cones pyroclastic na craters mgbawa. Otu n'ime oghere ndị a nwere Ọdọ Mmiri Oku, nke na-esi na ya na-asọpụta basalt n'ebe ugwu, na nke rhyolitic na phonolitic lavas n'ebe ndịda.

Mmekọrịta gburugburu ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]

A chọtara obere obodo sphagnum na ụdị osisi ndị metụtara ya na 2,900 m na 1997, n'akụkụ elu ugwu ahụ, sphagnum bog kachasị elu na West Africa.  Ebe a gụnyere ọtụtụ ụdị osisi dị na mpaghara Kilum-Ijim, ọ dịkwa oke mkpa nchedo.Oké ọhịa 200 nke Kilum-Ijim gburugburu ugwu ahụ mejupụtara nnukwu mpaghara ugwu fọdụrụ na West Africa, ebe obibi dị mkpa maka ụdị anụmanụ na osisi. 2Oké ọhịa ahụ nọ n'ihe ize ndụ, ebe ọ bụ na ọtụtụ ebe obibi mmadụ gbara ya gburugburu.BirdLife International na Ministry of the Environment and Forestry na-arụkọ ọrụ ọnụ na Kilum-Ijim Forest Project, nke na-ezube ichekwa ihe ndị dị n'oké ọhịa, na-elekọta ụdị dị iche iche ma hụ na a na-eji ya eme ihe ọzọ.

Ihe ka ukwuu n'ógbè dị n'ime ókèala Kilum-Ijim dị n'elu mita 2000 n'ịdị elu, ma nwee ọhịa ugwu na-agwakọta na ala ahịhịa na obodo ndị dị n'okpuru ugwu. N'ebe dị ala, e kpochapụrụ ihe ka ukwuu n'ọhịa ndị dị n'okpuru ugwu maka ọrụ ugbo. Dabere na foto satellite, n'etiti 1958 na 1988 ihe dị ka ọkara nke oké ọhịa ahụ furu efu, ọ bụ ezie na mmelite malitere n'oge na-adịghị anya mgbe a malitere ọrụ nchekwa na 1987. Kemgbe ahụ, e nweela mgbake siri ike nke ebe nchekwa ọhịa, nke dị n'okpuru nlekọta nke obodo Kilum-Ijim. Ụdị ndị nọ n'ihe ize ndụ a na-ahụ naanị n'Ugwu Oku gụnyere Ugwu Oku hylomyscus, òké Dieterlen's brush-furred, Lake Oku clawed frog, Crotaphatrema lamottei Ugwu Oku caecilian na frog Wolterstorffina chirioi. [1]Ala ahịhịa dị n'elu ọhịa ahụ bụ ebe obibi nke òké ahịhịhịa Mittendorf.

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ndepụta nke Ultras nke Africa
  • Ọdọ Mmiri Nyos
  • Ọdọ Mmiri Monoun

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. (2015) An IUCN situation analysis of terrestrial and freshwater fauna in West and Central Africa. IUCN. ISBN 978-2-8317-1721-0. 

Kpọpụta njehie: <ref> tag with name "BirdLifeBamenda" defined in <references> is not used in prior text.
Kpọpụta njehie: <ref> tag with name "Maisels2000" defined in <references> is not used in prior text.
Kpọpụta njehie: <ref> tag with name "RBG" defined in <references> is not used in prior text.
Kpọpụta njehie: <ref> tag with name "smithsonian" defined in <references> is not used in prior text.

Kpọpụta njehie: <ref> tag with name "Woolley2001" defined in <references> is not used in prior text.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]