Jump to content

Valentina Acava

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Valentina Acava
mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịItaly Dezie
aha enyereValentina Dezie
ụbọchị ọmụmụ ya13 Ọktoba 1971 Dezie
Ebe ọmụmụRome Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaAsụsụ mba Italy Dezie
Asụsụ ọ na-edeAsụsụ mba Italy Dezie
ọrụ ọ na-arụodee akwụkwọ Dezie
webụsaịtịhttp://valentinammaka.blogspot.com.es/ Dezie

'Valentina Acava bụ onye edemede, onye nkuzi na onye nka. Ọ bụ onye na-akwado n'ezoghị ọnụ iji kwụsị mmegbu ụmụ nwanyị (FGM) site na iji ụlọ ọrụ nka na agụmakwụkwọ. A mụrụ ya na nne na nna ndị Ịtali na ndị Gris ma zụlite ya na Saụt Afrịka.[1] Ọ bụ onye guzobere Nzukọ okike, ikpo okwu nka banyere ndị na-ese ihe na East Africa.

Ọ malitere ọrụ ya dị ka onye nta akụkọ na-ede akwụkwọ ozi site na mba Afrịka dị iche iche. O bipụtala akwụkwọ iri na otu, gụnyere akwụkwọ ụmụaka, akwụkwọ akụkọ, na uri.[2] Io... donna... immigrata... (I...immigrant...woman...) bụ egwuregwu nke emere na Italy, France, Congo, Kenya, South Africa. The Cut bụ ọrụ ikpeazụ e mepụtara site na Gugu Women Lab, nchịkọta nke ụmụ nwanyị si South Africa na mba Afrịka ndị ọzọ hiwere na Cape Town na 2011. Ọ dabere n'ezi ahụmịhe nke ọtụtụ n'ime ndị sonyere na ya bụ ndị e merụrụ ahụ ụmụ nwanyị. Ihe nkiri a anọwo na ogbo n'afọ 2013 n'Ịtali ma n'oge mbido afọ 2014 natara nkwado nke Amnesty International Italia n'ihi uru ọ bara n'ịkwalite mmata banyere mmerụ ahụ ụmụ nwanyị site na iji nka.

E bipụtara nhọrọ nke akụkọ ya n'afọ 2013 na mbipụta nke abụọ nke Italian Studies of Southern Africa Journal (UNISA - Pretoria afọ 2013).

Ọ nọchitere anya South Africa, ya na ndị edemede ndị ọzọ si Afrịka kọntinent, na International Grinzane Cavour Meeting "Il deserto e dopo". La letteratura africana dall’oralità alla parola scritta’ na 2007.

Mbipụta

[dezie | dezie ebe o si]

Akwụkwọ ụmụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  • Il mondo a colori della famiglia BwanaVal (Kabiliana afọ 2002)
  • Jabuni il mistero della città sommersa (EMI afọ 2003)
  • I nomi della Pace Amani (EMI 2004)
  • Le Fantastiche Storie di Ortensia (KabilianaPress 2016)
  • La Storia di Selma (KabilianaPress 2016)

Akwụkwọ akụkọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • Cercando Lindiwe (Epoché 2007– KabilianaPress 2014)
  • Il Viaggio Capovolto (Epoché 2010)

Ụlọ ihe nkiri

[dezie | dezie ebe o si]
  • Io...donna...immigrata... volere dire scrivere (EMI 2004)
  • I ... immigrant... woman... (2017)
  • The Cut (2016)
  • L'Ottava Nota (Prospettiva 2002)
  • OUT (KabilianaPress 2016)
  • "The Cut. Voices for Change breaking Silence on Female Genital Mutilation" (2017)

Atụmatụ

[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ 2011, Mmaka hiwere na Cape Town otu ụmụ nwanyị (South Africa na ndị mbịarambịa si mba Afrịka ndị ọzọ) iji mepụta ọrụ edemede banyere ikike mmadụ. Nsonaazụ bụ ihe ndabere n'ihe banyere egwuregwu ya, The Cut .

Edensibia

[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]