Wasi-wari

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Wasi-wari
asụsụ, modern language
obere ụdị nkeNuristani Dezie
mba/obodoAfghanistan Dezie
ụmụ amaala kaBadakhshan, Maidan Wardak Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaKunar Dezie
ụdị asụsụsubject–object–verb Dezie
Ọkwa asụsụ UNESCO3 definitely endangered Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6a Vigorous Dezie
entry in abbreviations tablePr. Dezie

 

Wasi-wari (Vasi-vari, Vasi-veri) bụ asụsụ nke Ndị Wasi, nke a na-asụ n'obodo nta ole na ole na Ndagwurugwu Pārūn (Ndagwurugwu Prasun) na Afghanistan. A na-akpọkwa ya Prasun ma ọ bụ Pārūni.

Wasi-wari sitere n'ezinụlọ asụsụ Indo-European, ọ dịkwa n'òtù Nuristani nke alaka Indo-Iranian. Wasi-wari bụ asụsụ kachasị dị iche iche n'Asụsụ Nuristani.

Ndị Prasuni bụzi ndị Alakụba kemgbe onye ọchịchị Afghanistan bụ Abdur Rahman Khan manyere Islam na 1896. [1] [2] bu ụzọ soro egwu, wee bụrụ ndị na-anụ ọkụ n'obi ka ọgbọ ndị na-eto eto na-amụ Akwụkwọ Nsọ Islam na Pakistan na India wee laghachi ikwusa Islam, [1] mana ha na-echekwa ụfọdụ ihe ncheta nke okpukpe ha tupu Islam. [3] Ọnụ ọgụgụ ndị gụrụ akwụkwọ dị ala: n'okpuru 1% maka ndị nwere ya dị ka Asụsụ mbụ, na n'etiti 15% na 25% maka ndị nwere ọ dị ka Asụsụ nke abụọ.

Aha ya[dezie | dezie ebe o si]

Aha asụsụ ahụ sitere [waˈsi] endonym ya Vasi [waˈsi], ya na aha ndị dị ka Kamviri Přâsü̃ [pāˈsỹ] (ebe aha ọzọ 'Prasius') na Kata-vari Přâsiu [pāaˈsju]. Pārūni sitere n'asụsụ mba abụọ nke Afghanistan, Pashto na Dari.

Ọnụ ọgụgụ mmadụ[dezie | dezie ebe o si]

Asụsụ[dezie | dezie ebe o si]

A na-ekewa Wasi-wari n'asụsụ atọ a na-asụ n'ime obodo isii. A na-asụ olumba elu, Ṣupu-vari, n'obodo nta kachasị n'ebe ugwu, Ṣupu. A na-asụ asụsụ etiti, üšüt-üćü-zumu-vari, n'etiti obodo anọ, Seć, Üćü, Üšüt, na Zumu. A na-asụ olumba dị ala, Uṣüt-vare, na Uṣüt, obodo kachasị ala. M[4] isiokwu a, ọtụtụ ụdị ndị a kpọtụrụ aha ga-adabere n'asụsụ Seć ọ gwụla ma akọwapụtara ya n'ụzọ ọzọ.

Otu njirimara na-akọwa asụsụ Wasi-wari niil bụ mgbanwe nke oge ochie *d gaa na l, nke furu efu n'ọnọdụ intervocalic n'asụsụ Nuristani ndị ọzọ, dị ka vazala "akpụkpọ ụkwụ", ma e jiri ya tụnyere Ashkun Vâćâ, Kamviri_dialect" id="mwSA" rel="mw:WikiLink" title="Kamviri dialect">Kamviri Vâćo, na Waigali oćä, na mkpirisi zuru oke nke nkwụsị mbụ, dị ka viṭa " nku", ma e ji ya tụnyere Ashku 'paṭü' " nku", Kamviri pâṭü " nku", na Waigali paṭä " nku, nku".

Nchịkọta[dezie | dezie ebe o si]

Wasi-wari [5] akụkụ nke alaka Nuristani nke asụsụ Indo-Iranian, nke na-egosi ma mmetụta Iran na Indo-Aryan, mana ọ bụghị ya, ha enweghị njikọ chiri anya. A na-ewere asụsụ Nuristani dị ka Asụsụ Dardic, [6] Otú ọ dị, ha dị iche na asụsụ Dardic ndị ọzọ iji mepụta alaka nke ha nke osisi asụsụ Indo-Iranian. E[7] mgbagwoju anya n'oge gara aga ma Wasi-wari na Prasun bụ otu asụsụ ma ọ bụ dị iche iche, mana e kpebiri na aha abụọ ahụ na-ezo aka n'otu asụsụ ahụ. [8] bụ ezie na ọ dị nnọọ iche na asụsụ ndị ọzọ nke Nuristani, Wasi-wari mejupụtara ụyọkọ ugwu nke asụsụ Nuristâni na Kamkata-vari, yabụ ha nwere ihe ụfọdụ yiri.

Ọmụmụ ụdaolu[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụedemede[dezie | dezie ebe o si]

Wasi-wari nwere ụdaume asatọ, â, u, o, i, e, ü, ö, na ụdaume a na-amaghị aha ya, a, nke a na-akpọ dị ka ụdaume dị elu, [ɨ]. A na-eji akara IPA /:/ egosi ụdaume ogologo, dị ka [iː].

Okwu[dezie | dezie ebe o si]

Aha nnọchiaha[dezie | dezie ebe o si]

Onye Aha Ebubo Mkpụrụ ndụ ihe nketa
Nke Mbụ Ogologo oge unzu Andeiš am
[Ihe e dere n'ala ala peeji] Na-adị Ọ bụ ezie na ọ bụ n'oge ahụ ka a na-eme ya
Nke abụọ Ogologo oge üy ütyöiš Ọ bụ
[Ihe e dere n'ala ala peeji] miū asens

Ọnụ ọgụgụ[dezie | dezie ebe o si]

NumberPrasuni (Ọnụ ọgụgụ)

1ipin, attege (upün)

2lūe (lü)

3chhī (ćši)

4chipū (čpu)

5uch (vuču)

6ushū (vuṣ)

7sete (sata)

8aste (assta)

9nūh (na-agba ọtọ)

10leze (leza)

11zizh (züz (Zumu), źuzu (Uṣüt))

12wizū (vüzu)

13chhīza (čiz (Zumu), ćšiza (Uṣüt))

14 agwaetiti (čpulć)

15vishilhts (višilć)

16ushulhts (uṣulć)

17setilts (setliz)

18astilts (astliz)

19nalts (nâlć)

20zū (źu)

30lezaij

40jibeze (žibeze)

50jijiji

60chichegzū

70chichegzālets

80chipegzū

90 Chipegzualets

100ochegzū [9]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

okpukpe ha tupu Islam. Ọnụ ọgụgụ ndị gụrụ akwụkwọ dị ala: n'okpuru 1% maka ndị nwere ya dị ka Asụ

  1. Strand, R. F. (2000). The Vâsi. Retrieved from: http://nuristan.info/Nuristani/Vasi/vasi.html
  2. Strand, R. F. (2000). Topics in Vâsi Ethnography: Keepers of the Former Gods. Retrieved from: http://nuristan.info/Nuristani/Vasi/VasiCulture/Zaman1.html
  3. Strand, R. F. (2000). Topics in Vâsi Ethnography: Peacemaking. Retrieved from: http://nuristan.info/Nuristani/Vasi/VasiCulture/Zaman8.html
  4. Strand, R. F. (2000). The Vâsi. Retrieved from: http://nuristan.info/Nuristani/Vasi/vasi.html
  5. Strand, R. F. (2010). Nurestâni languages. In Encyclopedia Iranica. Retrieved from: http://www.iranicaonline.org/articles/nurestani-languages
  6. Grierson, G. A. (1919). Specimens of the Dardic or Piśācha languages (including Kāshmīrī). Linguistic Survey of India, 8 (2), 59. Retrieved from: http://dsal.uchicago.edu/books/lsi/lsi.php?volume=8-2&pages=584#page/74/mode/1up
  7. Strand, R. F. (1973). Notes on the Nūristāni and Dardic languages. Journal of the American Oriental Society, 93, 297-305. Retrieved from: https://www.jstor.org/stable/599462
  8. Strand, R. F. (2010). Nurestâni languages. In Encyclopedia Iranica. Retrieved from: http://www.iranicaonline.org/articles/nurestani-languages
  9. Grierson,G. A. (1919). Specimens of the Dardic or Piśācha languages (including Kāshmīrī). Linguistic Survey of India, 8 (2), 67. Retrieved from: http://dsal.uchicago.edu/books/lsi/lsi.php?volume=8-2&pages=584#page/82/mode/1up

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

  • Prasuni na Ọrụ Asụsụ Ndị Nri Na-ebi N'Ebe Ọdịdị

okpukpe ha tupu Islam. [1] Ọnụ ọgụgụ ndị gụrụ akwụkwọ dị ala: n'okpuru 1% maka ndị nwere ya dị ka AsụÀtụ:Nuristani languagesÀtụ:Languages of Afghanistan

  1. Strand, R. F. (2000). Topics in Vâsi Ethnography: Peacemaking. Retrieved from: http://nuristan.info/Nuristani/Vasi/VasiCulture/Zaman8.html