Windo mmiri na-ekpo ọkụ

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Mgbasa nke radieshon na ikuku

N'ikuku nke ụwa, uzuoku mmiri na-amịkọrọ ọtụtụ ebili mmiri nke ike Infrared (IR), ebe ndị ọzọ anaghị etinye uche. Akụkụ ndị fọdụrụ na electromagnetic spectrum nke ikuku mmiri anaghị amịkọrọ dị ka oghere dị na mbara igwe, na-ekwe ka ike electromagnetic na-asọba n'ime na n'ime usoro ahụ, dị ka windo nke na-enye ohere ka ìhè banye wee pụọ.[1]. Na mbụ John Tyndall chọtara ya,[2] ọtụtụ n'ime infrared na-abịa site na Eluigwe na Ala na-egbochi, ma na-etinye uche ya site na uzuoku mmiri (na gas ndị ọzọ griin haus) na ikuku ụwa. Ogologo ogologo ikuku ndị a nwere ike iru n'elu akụkụ akụkụ na-abịa site na ihe a na-akpọ 'window vepor'.[3][4] Window ndị a bụ otú ndị na-enyocha mbara igwe nwere ike isi lee eluigwe na ala na telescopes IR, nke a na-akpọ mbara igwe infrared. Ụgbụ anwụ anwụ nke mkpirisi ọkụ na-abata na ụzarị ikuku ogologo ikuku na-apụ apụ n'elu ikuku na-eme ka nguzozi ike nke ụwa na-elele. Ọnụ ahịa elele zuru ụwa ọnụ nke agbapụta, radieshon ogologo oge bụ 238.5 Wm2, ka Loeb et al. (2009)'s ọmụmụ banyere satịlaịtị chọpụtara. Mmadụ nwere ike nweta okpomọkụ ikuku dị mma nke ụwa site n'iche na usoro ikuku ụwa na-egbuke egbuke dị ka onye ojii dịka Stefan-Boltzmann equation of blackbody radieshon si dị. Okpomọkụ nke nsonaazụ bụ -18.7 Celsius. Tụnyere +14.5 Celsius C, nkezi okpomọkụ zuru ụwa ọnụ nke elu ụwa, ọ bụ 33 Celsius C jụrụ oyi. Nke a na-egosi na elu ụwa dị ihe ruru 33 Celsius C karịa ka ọ ga-adị ma ọ bụrụ na ikuku adịghị.Windo ndị a na-enyekwa ohere ka s[1]atịlaịtị na-agagharị agagharị tụọ ike IR na-ahapụ mbara ala, SST na ihe ndị ọzọ dị mkpa. Hụ nnabata elektrọnik site na mmiri: Mmetụta ikuku.

Edensiba[dezie | dezie ebe o si]

  1. The climatic effects of water vapour. physicsworld.com. IOP Publishing (May 1, 2003). Archived from the original on January 12, 2008.