Egbe
Egbe Mekun, nke a na-akpọ Egbe, bụ obodo nwere akụkọ ihe mere eme dị na mpaghara ọchịchị obodo Yagba West nke Kogi State, Nigeria, West Africa .
NDỊ AMA AMA NA EGBE
Prince Samuel Adeyinka Owa bụ nwa Egbe nwere oke na-arụ ọrụ dị ukwuu na ụwa enyemaka mmadụ.
Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]
Obodo a bụ obodo ochie nke dị n'ókè Kogi na Kwara steeti . Ihe gbara ya gburugburu bu ugwu nta ndị na-adịghị mma na nke mara mma nke ahịhịa ahịhịa, nke a na-ahụ anya ma ị na-agagharị n'obodo ahụ; Nke a kọwara ihe mere a na-akpọkarị ya "Jerusalem na Naijiria". Olumba ndị a na-asụ bụ Yagba, ha nwere mgbọrọgwụ nke jikọrọ ndị Yoruba na Naijiria nke mere ha ji na-asụ Yoruba . Mkpụrụedemede ha yiri nke ndị Yoruba. A maara obodo ahụ maka ile ọbịa nakwa n'ihi na ọ dị n'okporo ụzọ gọọmenti etiti, ọ na-eje ozi dị ka ebe etiti iji nweta obodo ndị ọzọ. Ọ bụ otu n'ime nnukwu obodo a chọtara na ala Yagba nwere ogologo akụkọ ihe mere eme nke azụmahịa; Ndị mmadụ si n'ebe dị anya na-abịa maka ebumnuche ịzụ ahịa.
Obodo Egbe bu nke eji ala na-eme nri gọzie maka ọrụ ugbo. Ihe ubi a na-akụ na mpaghara a gụnyere: ji, ọka, sorghum, koko, agwa, akpu, ( groundnut ) na owu . Dika omenala, ha na-abanye na uwe ndị a kpara akpa bụ nke a na-eji eme emume agbamakwụkwọ karịsịa maka ndị nwunye. Ihe e ji mara obodo ahụ gụnyere ịnọ jụụ na inwe gburugburu ebe obibi nke kacha mma maka mmụta. Ọ bụghị ihe ijuanya na Egbe na n'ezie mpaghara Yagba niile dị na Kogi State, na I gaghị agafe mita narị ise ka I ghara ihu ụlọ akwụkwọ agụmakwụkwọ. Ọzọ ọ bụghị ihe ijuanya na ụfọdụ n'ime ụbụrụ kacha mma na Nigeria bụ ngwaahịa nke ụlọ akwụkwọ agụmakwụkwọ na mpaghara a dị egwu. Cassiterite, columbite, na tantalite bụ ụfọdụ ihe ndị dị n'ime ala dị na Egbe.
Ezinụlọ bụ akụkụ dị mkpa nke obodo a, ebe ọ bụ na ndị agadi na-akwado alụmdi na nwunye n'ime ndị na-eto eto. A ka na-eme ịdị adị nke ezi na ụlọ; ebe ndị na-eto eto na-elekọta ndị agadi site n'ibikọ ọnụ dị ka otu ezinụlọ. Ịkwanyere ndị agadi ùgwù dị ndị na-eto eto oké mkpa, a na-agbakwa ha ume. Ọnụnọ nke ọrụ mgbasa ozi-ọma n’obodo a malitere na mmalite senchiri nke iri abụọ mgbe Rev. Tommy Titcombe (onye ozi ala ọzọ nke Canada nke a mụrụ na Briten) na nwunye ya bu onye ozi na-eje ozi n'ọgbakọ SIM ( Sudan Interior Mission ; now Serving In Mission ) bịara Egbe na 1908. megide ihe isi ike nile nke mgbochi asụsụ (ha mechara mụta asụsụ Yoruba na olumba Yagba) na West Africa a na-akpọ "ili ndị ọcha" (n'ihi ịba nke anwụnta na-egbu ọtụtụ ndị ozi ala ọzọ) ha batara na ya bu obodo, dika ndị ọsụ ụzọ nke Christ na mpaghara; ha kwusara ozi ọma nke Kraịst nye ndị Egbe na Yagba wee nwee ike ịtọ ntọala ụlọ ọgwụ nke ndị ozi ala ọzọ ọhụrụ malitere na 1952. Amara ya taa dị ka ụlọ ọgwụ ECWA Egbe, ụlọ ọgwụ a, nke ndị wubere ya bụ Dr. George na Esther Campion hiwere abụrụla otu n'ime ụlọ ọgwụ Ndị Kraịst kacha ewu ewu na nke kacha nwee ihe ịga nke ọma na Kogi State na Nigeria n'ozuzu. [1] E hiwekwara ụlọ akwụkwọ kọleji kacha mma nke a na-akpọ Titcombe College, (aha ya bụ Titcombe) na ọtụtụ ụka ka akọkwara. Egbe ka nwere okwa ndi isi omenaala Naijiria dika "Oba" "Baale" "Bashorun", nke bu eze, onye isi (onye osote eze) na onye isi ala. Bashorun nke Egbe bụ Chief Olayinka Simoyan, (onye bụbu onye nnọchiteanya Naijiria). Onye bụbu Oba nke Egbe, bụ onye ọchịchị kacha mkpa, Oba SK Owa gafere na 2013 na Baale nke Egbe mgbe ahụ, Ayodele Irukera, (onye bụbu osote onye na-edeba aha na Mahadum Ilorin) nwetara okpueze na-achị Oba na 2014. Nhazi ala ya bụ 8° 13' 0" North, 5° 31' 0" East, Elevation dị ihe dị ka 417 m na aha mbụ ya (nwere diacritics) bụ Egbe. Onu ogugu ihe ruru 20,000
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Sophie De La Haye, Tread Upon the Lion (SIM, 1995).