Ọdịdị nke Ịda Ọha
</br> (publ. Harvard University Press )
| mba osi | Njikota Obodo Amerika  |
|---|---|
| afọ/ụbọchị mbipụta | 1979 |
Nke Nature maks Mass Poverty bụ akwụkwọ akụ na ụba nke John Kenneth Galbraith bipụtara na 1979, nke Galbraith na-adọta na ahụmahụ ya dị ka onye nnọchianya na India iji kọwaa ihe kpatara na ngwọta maka ịda ogbenye . Ọ na-amalite site n'ichepụta ihe a na-akpọ "ọnọdụ ịda ogbenye" nke ndị mmadụ n'otu n'otu (dị ka nkọwa zuru ezu afọ ole na ole gara aga na The Affluent Society ) na "oke ịda ogbenye", bụ nke a na-ahụta n'ime ime obodo nke mba ndị na-emepe emepe .
Galbraith na-atụle nkọwa dị iche iche dị iche iche maka ịda ogbenye, dịka ihu igwe, ugwu, ịnweta ọdụ ụgbọ mmiri, akụrụngwa, omenala ma ọ bụ usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị. Otu ihe atụ bụ atụnyere njem ụgbọ oloko abụọ n’ebe ọwụwa anyanwụ Europe na 1860 na 1960. Ọ na-arụtụ aka na mmetụta nke ọchịchị Kọmunist na akụ na ụba dị ntakịrị - ụgbọ oloko ahụ bụ otu, ọdịiche dị na ọnọdụ akụ na ụba agbanweghịkwa, (n'ebe ọwụwa anyanwụ) Germany na Czechoslovakia na-eduga na Romania bụ onye ikpeazụ. Otu ihe ahụ metụtara Eshia, ebe "ịbụ onye China" nwere mmetụta dị ukwuu na akụnụba obodo karịa ihu igwe ma ọ bụ usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị obodo.
Galbraith wepụtaziri arụmụka abụọ gbasara oke ịda ogbenye. Nke mbụ, ọ na-ekwu na ọtụtụ n'ime ihe ndị na-akpata ọnọdụ nke ndị ogbenye ime obodo (nrụrụ aka nke gọọmentị, enweghị agụmakwụkwọ) bụ n'ezie ma ihe kpatara ịda ogbenye. Ebe ndị ogbenye na-eme mgbanwe n'ụzọ zuru oke maka ọrụ ha na-arụsi ọrụ ike, ebe obibi maka ịda ogbenye na-eme ka omenala a bụrụ ihe ndabere na ndị ogbenye na ụmụ ha na-anọgide na-anọ n'ime ajọ omume ahụ. Galbraith na-ekwu na ọtụtụ ihe ngwọta maka ịda ogbenye sitere na West (ego isi obodo, nhazi nhazi na nkà na ụzụ, mmụba nke mmepụta ugbo) bụ ndị mba ndị mepere emepe nwere ike inye-ma na-emekarị ka ha ghara ịtụle ebe obibi obodo na ịda ogbenye (tụnyere Axelle Kabou ).
N'ịdabere na ihe ndị ọ chọpụtara na mgbe agha Western Germany gasịrị, bụ nke chere ọtụtụ ndị a chụpụrụ achụpụ ihu mgbe agha ahụ gasịrị, o kwubiri na mbata na ọpụpụ abụghị nsogbu kama n'ịkọkọta na ọkwa agụmakwụkwọ dị elu, o nyere aka n'ụzọ dị ukwuu na ọganihu akụ na ụba na nrụgharị ahụ. Galbraith na-atụ aro maka nkwalite India na agụmakwụkwọ izugbe n'otu aka yana enyemaka lekwasịrị anya maka ndị kpebisiri ike ịgbanarị usoro ịda ogbenye . N'ozuzu, maka mba ndị mepere emepe, ọpụpụ na ịnakwere omenala ndị ọzọ adịghị ahụ dị ka nsogbu kama ọ bụ ihe ịrịba ama nke ime ihe na njikere ịgbanahụ ọnọdụ na-adịghị adịgide adịgide.
Ka ndị mmadụ na-agụ akwụkwọ na ndị maara ihe, ka mmetụta na omenala ha na-enwe dị ka ihe nlereanya, na-akpalikwu ndị òtù ya ịgbanarị ịda ogbenye na-adịgide adịgide. Ihe atụ India mbụ ya bụ mpaghara Punjab, okporo ụzọ azụmahịa na mmetụta ọdịbendị dị iche iche ebe ebumnuche ịnọgide na-agụ akwụkwọ na agụmakwụkwọ dị elu yana ngwakọta mpaghara nke Sikh, Hindu na omenala ndị Alakụba mere ka ọganihu akụ na ụba dịkwuo elu n'ihe metụtara mpaghara ndịda dara ogbenye.
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
nlereanya, na-akpalikwu ndị òtù ya ịgbanarị ịda ogbenye na-adịgide adịgide. Ihe atụ India mbụ ya bụ mpaghara Punjab, okporo ụzọ azụmahịa na mmetụta ọdịbendị dị iche iche ebe