Ọgwụgwụ nke Ịda Ogbenye
| aha | The End of Poverty  |
|---|---|
| subtitle | Economic Possibilities for Our Time |
| Isiokwu nlebanya | mmepụta ihe |
| ụdị | na-abụghị akụkọ ifo |
| nwere mbipụta ma ọ bụ ntụgharị asụsụ | The End of Poverty |
| Odee akwụkwọ | Jeffrey Sachs |
| ndị mbipụta | Penguin Group |
| asụsụ eji dee ọrụ | Bekee |
| afọ/ụbọchị mbipụta | 30 Disemba 2005 |
Ọgwụgwụ ịda ogbenye: ohere akụ na ụba maka oge anyị ( ) bụ akwụkwọ 2005 nke onye ọka mmụta akụ na ụba America bụ Jeffrey Sachs dere . Ọ bụ New York Times kacha ere ahịa .
N'akwụkwọ ahụ, Sachs na-arụ ụka na oké ịda ogbenye —nke Bank World kọwara dị ka ego na-akpata ihe na-erughị otu dollar kwa ụbọchị—nwere ike iwepụ ya n'ụwa nile ka ọ na-erule afọ 2025, site n'iji nlezianya hazie enyemaka mmepe . Ọ na-egosi nsogbu ahụ dị ka enweghị ike nke mba ndị dara ogbenye iru "n'okpuru ala" nke ọkwa mmepe akụ na ụba ; ozugbo a rutere n'ala ala, mba nwere ike ịdọrọ onwe ya elu n'ahịa ahịa ụwa, na mkpa maka enyemaka n'èzí ga-ebelata ma ọ bụ kpochapụ.
Clinical akụ na ụba[dezie | dezie ebe o si]
Iji lebara ma dozie kpọmkwem ihe ịsụ ngọngọ akụ na ụba nke mba dị iche iche, Sachs na-akwado iji ihe ọ na-ekwu "akụnụba ụlọ ọgwụ", site na ntụnyere ọgwụ . Sachs na-akọwa na mba, dị ka ndị ọrịa, bụ usoro mgbagwoju anya, na-achọ nchọpụta dị iche iche, nghọta nke gburugburu, nlekota na nyocha, na ụkpụrụ ọkachamara nke ụkpụrụ omume. [1] Akụ na ụba ụlọ ọgwụ chọrọ nyocha usoro yana “nchọpụta dị iche iche” nke nsogbu akụ na ụba obodo, na-esote ndenye ahaziri ahaziri. Ọtụtụ ihe nwere ike imetụta ikike obodo ịbanye n'ahịa ụwa, gụnyere nrụrụ aka gọọmentị; ndịiche gbasara iwu na ọha mmadụ dabere na okike, agbụrụ, ma ọ bụ ọdịdọ; ọrịa ndị dị ka AIDS na ịba ; enweghị akụrụngwa (gụnyere ụgbọ njem, nkwukọrịta, ahụike, na azụmaahịa); Okirikiri ndọrọ ndọrọ ọchịchị na-adịghị akwụsi ike; nchebe ; na ihe mgbochi ala. Sachs na-atụle ihe ọ bụla, yana ọgwụgwọ ya nwere ike ime, n'aka nke ya.
Iji gosi iji usoro akụ na ụba ụlọ ọgwụ eme ihe, Sachs na-egosi ihe ọmụmụ gbasara Bolivia, Poland, na Russia, ma na-atụle ihe ngwọta o nyere mba ndị ahụ, na mmetụta ha. Akwụkwọ a na-atụlekwa akụ na ụba Malawi, India, China, na Bangladesh dị ka onye nnọchianya nke ọkwa dị iche iche nke mmepe akụ na ụba.
Ebumnuche mmepe nke narị afọ iri[dezie | dezie ebe o si]
Sachs na-etinye aka dị ukwuu na United Nations ' Millennium Development Goals (MDGs) dị ka nzọụkwụ mbụ iji wepụ oke ịda ogbenye, nke metụtara ihe dị ka ijeri mmadụ 1.1 n'ụwa nile n'oge e bipụtara ya. Sachs na-eduzi ọrụ Millennium United Nations, nke rụrụ ọrụ site na 2002 ruo 2005 iji guzobe ụzọ nhazi iji nweta MDGs.
Ọ na-enyekwa ụfọdụ ihe ngwọta ozugbo, dị ka ịba ụba nke ụgbụ akwa mgbochi ịba na mpaghara ndịda Sahara Africa, ma na-akwado ịkagbu ụgwọ maka mba ndị kasị daa ogbenye n'ụwa. Sachs na-ekwu na iji nweta ihe mgbaru ọsọ nke iwepụ ịda ogbenye zuru ụwa ọnụ, a ghaghị ịkwado akụnụba ụlọ ọgwụ site na nnukwu ego; ọ na-arụ ụka na a ga-ebuli enyemaka mmepe site na ijeri $ 65 n'ụwa niile dịka nke 2002 ruo n'etiti $ 135 na $ 195 ijeri kwa afọ site na 2015. [2]
Sachs na-arụ ụka na mba ndị mepere emepe nwere ike ịwelite mba ndị kasị daa ogbenye n'oké ịda ogbenye; ọ kwenyere na ngụkọ MDG na pasent 0.7 nke mkpokọta mkpokọta mba nke mba ụwa mbụ ga-ezuru iji nweta ebumnuche ahụ. [3]
Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]
- 2005 World Summit
- Dambisa Moyo, onye edemede na onye na-ahụ maka akụ na ụba sitere na Zambia
- Akụ na ụba mmepe
- Altruism dị irè
- Ego zuru ụwa ọnụ na-alụ ọgụ AIDS, ụkwara nta na ịba
Ihe ndetu[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Sachs, The End of Poverty, 288
- ↑ Taylor. "Paperback Row", The New York Times, 9 April 2006. Retrieved on 25 May 2010.
- ↑ Sachs, The End of Poverty, 290 p
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
- Sachs (2005). The End of Poverty: Economic Possibilities for Our Time. New York: Penguin Books.
Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]
nwere ike iwepụ ya n'ụwa nile ka ọ na-erule afọ 2025, site n'iji nlezianya hazie enyemaka mmepe . Ọ na-egosi nsogbu ahụ dị ka enweghị ike nke mba ndị dara ogbenye iru "