Abubakar Audu

Prince Abubakar Audu listen (help·info) (24 October 1947 - 22 Novemba 2015) bụ onye Naijiria ọrụ ụlọ na agụmakwụkwọ njikọ bụ onye mbụ nwa Kogi State . [1] Ọ chịrị Kogi steeti ugboro abụọ (nke mbụ na Republic of Atọ na nke abụọ na Republic of Anɔ ). Oge izizi ya sitere ruo na Jenụwarị 1992 Nọvemba 1993 na nke abụọ sitere na Mee 29 1999 ruo Mee 29, 2003. [2] Ọ nwụrụ n'ihi ọnya na-agba tupu e kwupụta akara aka n'ịchị iri abụọ na abụọ n 'Ọnọ Nọvemba 2015, ka ọ na-achọ ka a họpụta ya ọzọ dị ka n'elu ikpo okwu otu pati na-achị Naijiria bụ All Progressives Congress (APC).

Ndụ mmalite na agụmakwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

A egwuregwu Audu na 27 October 1947, [1] nye nke Royal Highness ya, onye nwụrụ anwụ Pa Audu Oyidi, Orego Atta nke Igala Land na onye isi isi Ogbonicha-Alloma na Ofu Local Government Area nke Kogi State

. ^[1]Ọ akwụkwọ akwụkwọ ya na NA Junior Primary School, Aloma, na emesia NA Senior School Ankpa, site na ebe ọ gawara Dennis Memorial Grammar School, Onitsha . O mechara njọ na Jos Commercial College wee nwere ma GCE O na A level

Ọrụ ọkachamara[dezie | dezie ebe o si]

Mgbe ọ gbasịrị ọrụ dị ka onye ọrụ ụlọ akụ, Audu mechara gaa London site na 1975-1978 ebe ọ ike akwụkwọ akụkọ ụlọ akụ na njikwa ndị ọrụ, nweta iru eru dị ka onye ọrụ ụlọ, yana onye otu ndị otu Association of International Accountants nke London, yana mbụ. nke Chartered Institute of Industrial Administration nke Nigeria.

Ụlọ ụlọ akụ nke Audu were nke afọ 25, nke ọ gbasaa na First Bank - nke a na-akpụbu Standard Bank. N'ebe a, ọ jere ozi n'ịbụ ndị dị iche na ọkwa mmụta ruo 1991. O mekwara ụdị ihe mere eme dị ka onye ọrụ ụlọ mbụ sitere na ndị Africa nakwa dịka otu n'ime ndị isi ojii mbụ na- ahụ maka ụlọ ọrụ Standard Chartered Bank na London na New York .

Ọchịchị na ọrụ ọha[dezie | dezie ebe o si]

Ọrụ ọha na eze Audu mgbasa n'afọ 1986, mgbe a na-egosi ya dịka Kọmishọna na-ahụ maka ego na akara akụ na ngwaọrụ steeti Benue ochie. Ọ jere ozi n'ọkwa a ruo n'afọ 1988 mgbe etisASAworo kabinet. Ọ la ọzọ na First Bank of Nigeria PLC dịka onye isi njikwa.

N'August 1991, e sitere na mpaghara Benue na Kwara steeti steeti Kogi steeti. Nke a dabara n'otu n'ime ọtụtụ ihe ndị Naijiria na zutere onye kwuo uche ya, na Auduudu, bụ onye so na ahụ ikike ka e nwee ahụ steeti na nwa ala ama, kpara ya ịzọ ọkwa ikike. Ọ gbara aka na ikpo okwu nke National Republican Convention (NRC) wee merie aka emere na Nọvemba, 1991. E mechara gbaghara iyi ka ọ bụrụ nwata mbụ nke Kogi steeti na mbụ 1992.

Nnukwu rụzuru[dezie | dezie ebe o si]

aka ya na onodu aku na uba na steeti ahu bu ihe nleba anya n'ozuzu ndi mmadu na otutu ndi ndu na-acho. Ụfọdụ n'ime nnukwu ihe ndị na-akpata n'ime obere oge mbụ ọ na-achị nguzobe ụlọ atɔ dị iche maka ndị ọrụ nke nwere ihe ọmụmụ ụlọ obibi 1,500 na Lokoja, ibu nke obodo Lokoja nwere ụzọ ụzọ asphalt, ọkụ okporo ụzọ, gburugburu, iwu ụlọ. okporo ụzọ dị n'etiti obodo na ime obodo, ihe nna nna ọkụ eletrik iri asaa na ise na ọrụ mmiri iri ise.

. ^[2]Ndị ọzọ ntọala ntọala Kogi State Polytechnic, nguzobe nke ụlọ ọrụ, ụlọ ọrụ redio (ma AM na FM), akwụkwọ nchoputa steeti (The Graphic) na izi nke ebe obibi nke Lord Lugard ka ọ ụlọ ọgbara ọhụrụ. owuwu nke ụlọ maka ministri n'ihi na steeti ahụ ụlọ ụlọ ọrụ ụlọ ọrụ, owuwu ụlọ aha aha iji kwalite ọrụ azụmahịa, na ndị ọzọ.

Abuja State Liaison Office, Sports Complex na Confluence Beach Hotel[dezie | dezie ebe o si]

Ọ sụrụ ụzọ rụọ ụlọ ọrụ njikọ njikọ steeti ultra ọgbara ọhụrụ na Abuja . Ọchịchị ya rụkwara nnukwu ama egwuregwu ọgbara ọhụrụ na ụlọ oriri na ọṅụṅụ ise na Lokoja, Confluence Beach Hotel.

Ụlọ ọrụ simenti Obajana[dezie | dezie ebe o si]

O me ihe iji kpata ndị na-achọ ego ka ha ikike ọtụtụ ikike okpuru na steeti ahụ. Nnukwu ihe nrite bụ nguzobe nke Obajana Cement Factory. Ọrụ ahụ, bụ́ nke na-aga n'ihu tupu ọ eme n'ihe ike, dọtara Nkwado nke Gọọmenti United States . N'oge nke onye isi ala US Bill Clinton na Naijiria, Gọọmenti steeti bịanyere aka na-ahụ na US Trade Development Agency (TDA) maka nhọrọ iji mechaa ọrụ ike na ọrụ ahụ. Ọrụ simenti na-arụ ọrụ ugbu a.

Ntọala nke steeti, Kogi State University Anyigba, bụ ihe ozi ọzọ maka njirimara na njirimara. A ntọala na 30 Nọvemba 1999, mgbe onye isi ala Olusegun Obasanjo gara na steeti ahụ. Ihe dị ka otu afọ ka e ekele, onye isi ala la nwunne na Anyigba n'oge steti na-arụ ọrụ ụlọ akwụkwọ. Dị ka ndị nke ndị ụjọ panel na sitere na Nigeria University Commission, a ụlọ ọrụ ahụ dị ka mahadum kasị na-eto ngwa ngwa na mba ahụ. Mahadum ahụ nkwado mba ụwa dị egwu, nke egwu mmemme mmekọ na Mahadum steeti Morgan na Baltimore, Maryland . , ndị prọfesọ asaa si na mahadum dị iche iche dị na United States nọ na mahadum ahụ iji usoro ịgba ya ma kwado na mahadum nke ha ma kwado ụmụ akwụkwọ maka mmemme mmemme iji nye mahadum ahụ mba ụwa.

Audu rụchara ọtụtụ ọrụ ama ama n'ime afọ anọ. Ha gụnyere: ụlọ obibi 250 nkeji, ogige egwuregwu, ụlọ ọgwụ anya ọkachamara na ụlọ ọrụ ahụike 25 ndị ọzọ. Ndị ọzọ bụ ụlọ akwụkwọ sekọndrị gọọmentị ụmụ nwanyị na mmemme mgbanwe ụmụ akwụkwọ, atụmatụ olulu mmiri 350, okporo ụzọ obodo 300 kilomita, ịzụ ụgbọ ala 100 na-ebufe ụgbọ ala na ịrụcha ọrụ eletrik 40 ime obodo.

Onye ụgbọ njem na-eme njem nke ukwuu, Audu wetara ọtụtụ CPU na mba ahụ site na ndị na-eso ndị mba ọzọ. O nwere ike na onye bụbu praịm minista Britain, John Major . N'afọ 1993, ya na ndị edemede ya bụ ndị ọbịa nke iche Prime Minister Britain na No. 10 Downing Street ebe ọ nabatara ha na oriri obodo. Nakwa na 1993, ọ gara obodo ndị isi Commonwealth na Saịprọs . ahia ya na mba ụwa njikọra Nigeria n'oge dị Shonekan siri ike na mmachi akụ na ndidi. Na Disemba 1999, ọ nọ na ndị isi President Olusegun Obasanjo na steeti steeti na Germany .

Ntụle gọvanọ na-esote[dezie | dezie ebe o si]

Audu gbara aka na ntuliaka gọvanọ na Kogi steeti n'afọ 2003 mana ọ meriri. Na ntuli aka nke 2007, Audu meriri ọzọ n'ihi oke iwe sitere n'ụdị ọchịchị aka ike ya gosipụtara n'oge ọ na-achịbu dịka gọvanọ steeti ahụ wee họpụta onye isi ọchịchị, Ibrahim Idris . Audu gara n'ụlọ ikpe ntuli aka bụ onye kagburu ntuli aka ahụ, ma nye iwu ka ntuli aka ọhụrụ. Audu zọkwaara Ibrahim Idris ọgụ ọzọ, ma merie ọzọ.

Na 2012, Audu gbara aka megide onye ọhụrụ bịara n'ọhịa, Captain Idris Ichalla Wada, ma merie ya site na ntuli aka ọzọ nke a na-ebo ebubo na aghụghọ. E boro ebubo na ekwupụtala nsonaazụ ntuli aka ahụ mgbe nchịkọta ka na-aga n'ihu.

Ebubo nrụrụ aka[dezie | dezie ebe o si]

Mgbe Audu hapụrụ ọrụ n'afọ 2003, ụlọ ọrụ na-ahụ maka nrụrụ aka nke Naijiria bụ Economic and Financial Crimes Commission (EFCC) boro ya ebubo nrụrụ aka . Ikpe a adịla afọ iri na abụọ ma ọtụtụ ndị na-ekwu na ọ bụ mbọ PDP na-achị achị mere iji mebie aha Audu, ọkachasị n'ihi ihe ndị ọ rụpụtara n'oge ọchịchị ya.

Ọ zara ajụjụ ndị a, kwuo na mgbe ọ bụ gọvanọ, steeti ahụ na-enweta ihe na-erughị nde N400 kwa ọnwa, na ọ gaghị ekwe omume ịkwapụ ijeri naira iri na abụọ nke ụlọ ọrụ ahụ kwuru na ya mere mgbe ọ nwetara ihe na-erughị ijeri naira iri na itoolu. na mkpokọta, ma malitere ọtụtụ ọrụ. ^[3]

2015 gọvanọ agba ọsọ[dezie | dezie ebe o si]

Audu pụtara dịka onye ga-azọ ọkwa ọchịchị All Progressive Congress (APC) na ntuli aka gọvanọ Kogi steeti mere n'abalị iri abụọ na asatọ nke ọnwa Ọgọst. N'ikpeazụ, o kwuputara James Abiodun Faleke, onye omeiwu, ka ọ ga-eso ya.

Audu nwụrụ n'ihi ọnya ọbara na 22 Nọvemba 2015, obere oge tupu ụlọ ọrụ Independent National Electoral Commission kwupụtara ntuli aka gọvanọ Kogi State dị ka ihe na-adịghị mma. Odekọla vootu karịa onye iro ya na ntuliaka mana n'ihi nsogbu nke ọnwụ mberede ya kpatara, pati ya bụ APC họpụtara onye ga-azọ ọkwa praịmarị, Yahaya Bello, dịka onye ga-anọchi ya. ^[4]