Ahụike gburugburu ebe obibi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ahụike gburugburu ebe obibi
obere ụdị nkemedical term Dezie
Gburugburu ebe obibi adighi ocha

Ahụike gburugburu ebe obibi bụ okwu eji mee ihe njikọ ahụike mmadụ na ọnọdụ gburugburu ebe obibi.

  • Na nkà mmụta ọgwụ, eji ahụike gburugburu ebe obibi na-arutu aka n'ọtụtụ mmetụta kemịkal, nke na-esite na ikpughe na kemịkalụ sịntetik(ọgwụ nje, anwụrụ ọkụ, wdg) na gburugburu ebe obibi, ya mere okwu gburugburu ebe obibi.[1]
  • Eji okwu a mee ihe na nkà mmụta ọgwụ gbasara njikwa ihe ndị metụtara gburugburu ebe obibi (ụtụ isi, ụgwọ mkpuchi ahụike) nke nwere ike ịbelata ihe ize ndụ nke omume na-adịghị mma dịka ise siga.[2]
  • Dị ka okwu atụmatụ obodo mepere emepe, ahụike gburugburu ebe obibi na-ezo aka na "ọcha akwụkwọ ndụ" nke obodo, nke pụtara ide ihe, imegharị ihe, na ike arụmọrụ.[3]
  • N'ihe banyere nsogbu gburugburu ebe obibi sara mbara, akọwapụtara ahụike gburugburu ebe obibi dị ka "ihe mgbaru ọsọ maka ọnọdụ na saịtị a na-akọ maka ihe ọkụkụ, nke a na-achịkwa maka owuwe ihe ubi osisi, nke a na-echekwa maka azụ, obodo mepere emepe, ma ọ bụ nke a na-eji ya mee ihe n'ụzọ ọzọ. "[4]

Ahụike gburugburu ebe obibi dị iche na gburugburu ebe obibi,ọnọdụ nke gburugburu ebe obibi, nke nwere ụfọdụ nhazi na arụmọrụ, ọ dịkwa iche na iguzosi ike n'ezi ihe gburugburu ebe obibi, nke na-arutu aka na gburugburu ebe obibi nwere obere mmetụta mmadụ, ọ bụ ezie na ejirila okwu ahụ ike gburugburu ebe obibi mee ihe n'ụzọ na-arutu aka n'ọtụtụ nsogbu gburugburu ebe obibi.[5][4] A ghọtara ahụike mmadụ, n'echiche ya sara mbara, dị ka ndị nwere ntọala gburugburu ebe obibi.[6]

Ebumnuche okwu ahụ ike bụ iji kpalie nchegbu ahụike gburugburu ebe obibi mmadụ, nke na-enwekarị njikọ nso nso (ma dị ka akụkụ nke ọgwụ ọ bụghị gburugburu ebe obibi). Dị ka ọ dị na ecocide, okwu ahụ na-eche na enwere ike ikwu na gburugburu ebe obibi dị ndụ (leekwa nkà ihe ọmụma Gaia banyere okwu a). Ọ bụ ezie na okwu ahụ iguzosi ike n'ezi ihe ma ọ bụ mmebi yiri ka ọ nweghị ọnọdụ na nke a, ọ na-eche na e nwere nkọwa nke iguzosi ike n'ezi ihe nke enwere ike ikwu na ọ na-emetụta gburugburu ebe obibi. Okwu ndọrọ ndọrọ ọchịchị amamihe gburugburu ebe obibi na-ezo aka ọ bụghị naanị na mmata nke ọkwa ahụike, iguzosi ike n'ezi ihe ma ọ bụ mmebi nwere ike ime, kamakwa, na mkpebi ime ihe ọ bụla (karịa) iji mebie gburugburu ebe obibi ahụ ma ọ bụ ndị na-adabere na ya. Ihe dị ndụ nwere ezi ahụ ike ma ọ bụrụ na ọ nwere ike iweghachite onwe ya mgbe ọ tara ahụhụ n'èzí. A na-akpọ nke a nkwụsi ike.

Ntụle nke ahụike gburugburu ebe obibi sara mbara, dị ka ọnụọgụ nke ụkpụrụ a kapịrị ọnụ nke ụdị ndụ dị iche iche, na-abụkarị kpọmkwem maka ecoregion ma ọ bụ ọbụna na gburugburu ebe obibi. Ihe ndị na-adabere na ụdị ndụ dị iche iche bụ ezigbo ihe ngosi nke ahụike gburugburu ebe obibi dị ka nkwụsi ike na arụpụta ihe (ezi ihe ngosi nke ahụike gburugburu ebe obibi) bụ mmetụta abụọ nke gburugburu ebe obibi nke ụdị ndụ dị iche iche. Ndabere n'etiti ụdị dịgasị iche iche nke na ọ na-esiri ike igosipụta n'ụzọ na-enweghị isi. Otú ọ dị, enwere mgbaàmà ole na ole zuru ụwa ọnụ nke ahụike na-adịghị mma ma ọ bụ mmebi nke iguzosi ike n'ezi ihe usoro:

  • Nchịkọta nke ihe mkpofu na mmụba nke ụdị ndụ dị mfe (nje bacteria, ụmụ ahụhụ) nke na-eme nke ọma na ya - mana ọ dịghị mmụba ọnụ ọgụgụ mmadụ na ụdị ndị ahụ na-erikarị ha;
  • Ọnwụ nke ụdị nkume isi, na-abụkarị onye na-eri anụ n'elu, na-eme ka obere anụ na-eri anụ na-abawanye, na-emekarị ka ọnụ ọgụgụ ndị na-eri ahịhịa dị ukwuu;
  • Ọnụ ọgụgụ dị elu nke ụdị ọnwụ n'ihi ọrịa kama ịta anụ, ihu igwe, ma ọ bụ ụkọ nri;
  • Mbugharị nke ụdị dum n'ime ma ọ bụ pụọ na mpaghara, megidere usoro e guzobere ma ọ bụ akụkọ ihe mere eme;
  • Mmụba nke bioinvader ma ọ bụ ọbụna monoculture ebe ọ dịbu ụdị dị iche iche dị.

A na-eche na ụfọdụ omume dịka ọrụ ugbo organic, ọhịa na-adịgide adịgide, ọdịdị ala, ubi ọhịa ma ọ bụ ọrụ ugbo ziri ezi, mgbe ụfọdụ jikọtara ya na ọrụ ugbo na-adịgide adịgide, iji meziwanye ma ọ bụ ma ọ dịkarịa ala ghara imebi ahụike gburugburu ebe obibi, ebe ọ ka na-edebe ala maka ebumnuche mmadụ. Nke a siri ike inyocha dị ka akụkụ nke gburugburu ebe obibi, mana ọ na-aghọwanye akụkụ nke okwu banyere akụ na ụba ọrụ ugbo na nchekwa.

Ecotage bụ usoro ọzọ ụfọdụ chere na ọ dị irè n'ichebe ahụike nke gburugburu ebe obibi, mana nke a na-arụrịta ụka nke ukwuu. N'ozuzu ya, a na-eche na esemokwu dị ala na nlebara anya dị ukwuu na omume ọma ndọrọ ndọrọ ọchịchị dị mkpa iji nọgide na-enwe ahụike gburugburu ebe obibi, ebe ọ bụ na ọ dị ngwa ngwa ma dị mfe ibibi gburugburu ebe obibi karịa ichebe ya - ya mere agha [nkọwa dị mkpa] n'aha iguzosi ike n'ezi ihe nke gburugburu ebe obibi nwere ike ibute ngwa ngwa na ọnwụ n'ihi asọmpi.

Igbuchapụ oké ọhịa na mbibi ebe obibi nke oke osimiri coral bụ okwu abụọ na-akpali nyocha miri emi nke ihe na-eme ka ahụike gburugburu ebe obibi, ma na-akpali ọtụtụ arụmụka. A na-egosipụtakarị ọrụ nke mkpochapu, ugbo, na ụgbụ ụgbọ mmiri dị ka ihe na-adịghi mma n'ụzọ dị oke njọ, nke yiri ọrụ nke ngwá agha na ndụ mmadụ. (Lee mmetụta mmadụ na gburugburu ebe obibi.)

Leekwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ahụike gburugburu ebe obibi
  • EcoHealth
  • Index nke ihe dị iche iche
  • Isi obodo
  • Sayensị ụkpụrụ
  • Ịṅụbiga ihe ókè
  • Mmegbu gabigara ókè
  • Resilience (ecology)
  • Ụwa gbara ọkụ

Edensịbia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Gibson, Pamela Reed (2000). Multiple chemical sensitivity: a survival guide. New Harbinger Publications Incorporated, 375 Pages.
  2. Sorensen, Gloria et al. (2013). "Intention to quit smoking and concerns about household environmental risks: findings from the Health in Common Study in low-income housing." Cancer Causes & Control, 24:805-811.
  3. Teodorescu, Gabriela (2010). "Climate change impact on urban ecosystems and sustainable development of cities in Romania." CWSEAS Transactions on environment and development, 6:103-112.
  4. 4.0 4.1 KARR, J. R., (1996). "Ecological integrity and ecological health are not the same." Pp. 97-109, In: Schulz, P. (ed.) Engineering Within Ecological Constraints Washington, D.C.: National Academy Press.
  5. Belaoussoff, Svenja and Peter G. Kevan (2003). "Are There Ecological Foundations for Ecosystem Health?" The Environmentalist, 23:255–263.
  6. White (2013). Global Public Health: Ecological Foundations. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-975190-7.