Asụsụ Arawak

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Asụsụ Arawak
language family
obere ụdị nkeIndigenous languages of the Americas Dezie
ụdị asụsụpolysynthetic language Dezie

Arawak (Arahuacan, Maipuran Arawakan, "mainstream" Arawakan, Arawakan n'onwe ya), nke a makwaara dị ka Maipurean (nke a na-akpọkwa Maipuran, Maipureano, Maipúre), bụ ezinụlọ asụsụ nke mepụtara n'etiti ndị obodo oge ochie na South America. Alaka ndị ahụ kwagara Central America na Greater Antilles na Caribbean na Atlantic, gụnyere ihe bụ Bahamas ugbu a. A maara ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ mba South America niile dị ugbu a dị ka ebe obibi nke ndị na-asụ asụsụ Arawakan, ma e wezụga Ecuador, Uruguay, na Chile. Maipurean nwere ike inwe njikọ na ezinụlọ asụsụ ndị ọzọ na Macro-Arawakan.

Aha ya[dezie | dezie ebe o si]

Filippo S. Gilii nyere ezinụlọ ahụ aha Maipure na 1782, site na Asụsụ Maipure nke Venezuela, nke o ji mee ihe dị ka ihe ndabere maka ntụnyere ya. A gbanwere aha ya site na Asụsụ Arawak dị mkpa karịa otu narị afọ ka e mesịrị. Okwu Arawak weghaara, ruo mgbe ndị ọkà mmụta North America gbatịkwuru ojiji ya na atụmatụ Macro-Arawakan sara mbara. N'oge ahụ, a kpọlitere aha Maipurean maka ezinụlọ ahụ. Lee Arawak <i id="mwIQ">vs</i> Maipurean maka nkọwa zuru ezu.

Mgbasawanye[dezie | dezie ebe o si]

Echiche nke asụsụ Arawak (ALMH) [1] na-atụ aro na ọdịiche dị iche iche nke ezinụlọ asụsụ Arawak nke oge a sitere na ọdịiche nke Asụsụ azụmahịa ma ọ bụ lingua franca nke a na-asụ n'ọtụtụ ala dị ala nke okpomọkụ South America. Ndị na-akwado echiche a gụnyere Santos-Granero (2002) [2] na Eriksen (2014). [3] [1] (2014) na-atụ aro na ezinụlọ Arawakan kewara mgbe 600 OA gasịrị, mana Michael (2020) na-ewere nke a dị ka ihe na-agaghị ekwe omume, na-ekwu na ọdịiche dị n'ime Arawakan karịrị nke asụsụ Romance. [4]'aka nke ọzọ, Blench (2015) na-atụ aro mmụba nke ọnụ ọgụgụ mmadụ nke mere ihe karịrị puku afọ ole na ole, yiri mgbasa nke ezinụlọ asụsụ Austronesian na Austroasiatic na Ndịda Ọwụwa Anyanwụ Eshia.

Mmekọrịta asụsụ[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka otu n'ime ezinụlọ asụsụ ndị a kacha gbasaa na Amerịka niile, enwere ike ịchọta mmetụta asụsụ Arawakan n'ọtụtụ ezinụlọ asụsụ nke South America. Jolkesky (2016) na-ekwu na e nwere ihe yiri ya na Arawa, Bora-Muinane, Guahibo, Harakmbet-Katukina_languages" id="mwOQ" rel="mw:WikiLink" title="Harakmbet-Katukina languages">Harakmbet-Katukina, Harakambet, Katukina-Katawixi, Irantx, Jaqi, Karib, Kawapana, Kayuvava, Kechua, Kwaza, Leko, Macro-Jê, Macro, Macro -Mataguayo, Mapudungun, Mochika, Mura-Matanawi, Nambikwara, Omurano, Pano-Takana_languages" id="mwSw" rel="mw:WikiLink" title="Pano-Takana languages">Pano-Takana, Takupi, Pu Pu Puina, Puro, Tupi, Tupi, Tupiina. Otú [5] dị, myirịta ndị a nwere ike ịbụ n'ihi ihe nketa, kọntaktị, ma ọ bụ ohere.

Ebe a na-ekesa ya[dezie | dezie ebe o si]

Arawak bụ ezinụlọ kachasị ukwuu na Amerịka n'ihe gbasara ọnụ ọgụgụ asụsụ. Asụsụ Arawak [6] nke ndị bi n'ókèala buru ibu na-asụ, site na ndagwurugwu ọwụwa anyanwụ nke etiti Andes na Peru na Bolivia, gafee Ọdọ mmiri Amazon nke Brazil, n'ebe ugwu gaa na Suriname, Guyana, French Guiana, Venezuela, Trinidad na Tobago na Colombia n'ụsọ oké osimiri nke South America, na n'ebe ndịda dị ka Nicaragua, Honduras, Belize na Guatemala. A na-ahụkarị asụsụ ndị ahụ na Argentina na Paraguay.

Ndị na-asụ asụsụ Arawak kwagara n'àgwàetiti ndị dị na Caribbean ihe dị ka afọ 2,500 gara aga, [7] na-ebi na Greater Antilles na Bahamas. [8] kwere omume na ụfọdụ asụsụ ndị na-adịghịzi adị na North America, dị ka asụsụ Cusabo na Congaree na South Carolina, bụ ndị otu ezinụlọ a.

A na-asụ Taíno, nke a na-akpọkarị Island Arawak, n'àgwàetiti Cuba, Dominican Republic, Haiti, Puerto Rico, Jamaica, na Bahamas. Okwu Taino ole na ole ka na-eji Bekee, Spanish, ma ọ bụ ụmụ na-asụ asụsụ Creole nke Haiti n'àgwàetiti ndị a. Asụsụ Taíno gosipụtara nke ọma mana nhazi ya n'ime ezinụlọ Arawakan enweghị esemokwu. Onye ikwu ya kacha nso n'etiti asụsụ Arawakan a kwadoro nke ọma yiri ka ọ bụ Asụsụ Wayuu, nke a na-asụ na Colombia na Venezuela. Ndị ọkà mmụta atụwo aro na ndị Wayuu sitere na ndị gbara ọsọ ndụ Taíno, mana echiche ahụ yiri ka ọ gaghị ekwe omume igosi ma ọ bụ gbaghaa.   [citation needed]

Garífuna (ma ọ bụ Black Carib) bụ asụsụ ọzọ Arawakan sitere na agwaetiti ndị ahụ. [9] malitere n'ihi ịkwaga n'ike n'etiti ndị Arawak, Carib, na ndị Afrịka. [10] na-eme atụmatụ na ọ nwere ihe dị ka ndị na-asụ 195,800 na Honduras, Nicaragua, Guatemala na Belize. [1]

Taa, asụsụ Arawak ndị nwere ọtụtụ ndị na-asụ ya so n'òtù 'Ta-' (Ta-Maipurean) ndị na-adịbeghị anya: Wayuu [Goajiro], nke nwere ihe dị ka ndị 300,000 na-asụrụ ya; na Garifuna, nke nwere ihe dịka 100,000 ndị na-ekwu ya. Otu Campa na-esote; Asháninca ma ọ bụ Campa n'onwe ya nwere ndị ọkà okwu 15-18,000; na Ashéninca 18-25,000. Mgbe nke ahụ gasịrị, ọ ga-abụ na Terena, nke nwere 10,000 ndị ọkà okwu; na Yanesha' [Amuesha] nke nwere 6-8,000.   [citation needed]

Okwu[dezie | dezie ebe o si]

[11]Loukotka (1968) depụtara ihe ndị na-esonụ maka asụsụ Arawak.

Asụsụ Alaka otu abụọ atọ isi anya aka ụkwụ
Amoishe Lorenzo pachía epá mapá Mụ onwe m-Oyi net n-ọ bụghị
Guahibo Guahibo kaí nahuaxu akuoíebi pe-matána pe-wánto pi-tahuto
Churuya Guahibo kai kabale omopesiva
Guayabero Guahibo Kayen magneten ụgbọ mmiri fuʔuten
Marawan Marawan paxa tsálie mpána pi-tiui pi-taibi pu-aku
Caripurá Marawan pabereː Yaana Akpụkpọ ụkwụ i-tiuti pi-taibi pu-áko
Palicur Marawan Ọ bụ n'oge gara aga pitána mpána teuti i-teibi i-wak-ti
Aruan Aruan ihe eji eme ihe dekuráma nkeduke p-küue pe-xinháku pe-aynáu
Moríque Moríque akápastoi shikará shika-bená p-doko p-dái pi-ó
Chamicuro Chamicuro padláka maʔa póxta kiddlko o-káski ax-chái u-chíxpa
Waurá Waurá Paua Mepiáua kamaukula Nu-Tozata nu-titai nu-kapi
Mehináku Waurá pauitsa mepiáma Camayukule Nu-tau nu-titai nu-kapu
Kustenau Waurá paúdza mepiáma kamaukula Ihe akaebe nu-titai Ni-Uriiko
Yaulapíti Waurá Paua purziñama Camayunkula nu-kurzyu nu-ritä nu-irika
Sarave Onye ikwu N'oge na-adịghị anya iñama Anaama na-enweghị nnụnụ na-abụghị ya aui-kachi
Onye ikwu Onye ikwu hatita naamá anamá na-abụghị nke na-eso Nu-Duse nu-kau
Waimare Onye ikwu hakida hiːnamaː hanámaː no-tseːri nu-zoːtse nu-kahe
Chané Chané
Guaná Chané posha piá mopoá mee nke a u-ke u-oú
Terena Chané paisuan piá mopuá mee nke a U-mụrụ u-oú
Quiniquinao Apolista poikuá piá mopuá mee nke a u-nhé w-oú
Lapachu Apolista eto api mopo ya-tuni Hua-nia
Mojo Mojo ikapia apisá ihe na-adịghị mma nu-xuti yu-ki nu-bupe
Baure Mojo ni-póã I-kise nu-ake
Pauna Mojo i-huike
Paicone Mojo ponotsiko baniki I-pe ni-kis i-vuaki
Ipurina Ipurina hatiká ipíka mapáka i-kiwi o-kí O-Kuti
Mgbasa ozi Preandine nke Mbụ mba ọzọ apit máhua a-ito a-oki a-kó
Machiganga Preandine nke Mbụ paniro api Mahuani na-abụghị ya no-ki Ihe na-eme
Chanchamayo Preandine nke Mbụ kipachi Nu-China o-eki e-na-eme
Quirineri Preandine nke Mbụ aparu ebere mana pi-hita po-ke
Maneteneri Preandine nke Mbụ
Piro Preandine nke Mbụ Saịpụ epi Map anyị-iwé xali hue-mio
Chontaquiro Preandine nke Mbụ suriti apiri nokiri Mgbasa ozi anyị-ari hua-mianuta
Inapari Preandine nke Abụọ
Kushichineri Preandine nke Abụọ Satepia Hepi u-shiwe na-enweghị ya Nọmba
Cuniba Preandine nke Abụọ yi-hwö wi-bere wö-miu
Kanamaré Preandine nke Abụọ satibika hepü Map nu-xüi nu-xü nu-muyú
Huachipairi Preandine nke Abụọ mkpọmkpọ ebe gundupa ya-kuk
Mashco Preandine nke Abụọ mkpọmkpọ ebe gundupa
Uainumá Uainumá apágeri macháma matsüke ba-ita na-enweghị na-abụghị nke a na-akpọ
Mariaté Uainumá Ọpụpụ mechema atapo na-enweghị ihe ọ bụla na-enweghị Chineke no-ghapi
Jumana Jumana aphla liágua mabäʔagua n-úla un-ló na-abụghị gabí
Oge gara aga Jumana apeala Pakistan mapeana Ni-ola chi-ló nu-ghapóle
Cauishana Cauishana bälämo N'ihi ya, ọ bụ nwa agbọghọ bämä bikaka na-oá nó-ló na-agbanyụ
Yukúna Yukúna paxlúasa Hiamá uesikiéle Nu-ilá nux-lú na-abụghị ya
Guarú Yukúna pagluachima iogwu Uzbek yatela-chima
Resigaro Resigaro apaːhapené eytzaːmo eitzaːmoapo whe-bühe wa-tnih waː-kí
Marawa Marawa ukvashumu piá ghebeñ Ni-siuy na-kosi no-kabesui
Araicú Araicú etetu puyabana mayba ghi no-ki ni-kabu
Manáo Manáo panimu piarukuma Piyaukipaulo nu-küuna nu-kurika nu-kaité
Cariay Manáo nyoi püthairama tükahui nu-küuy nu-kuniki nu-ghai
Uirina Uirina shishi-kaba na-kuke li-kaue
Yabaána Uirina fuu-dagu ná-ui Nu-Khapi
Anauya Uirina Ọ bụ n'ihi na ọ bụ n'oge ọzọ mahoren marahunaka na-agba ọsọ ụgbọ mmiri Nọn-kapi
Chiriána Chiriána nu-kiwida Nu-ái Nu-nái
Ipéca Ipéca apada yamada madarida Nú-wida Nu-tí nu-kápi
Payualiene Ipéca apádacha yamáda Madalida nu-wida nu-nke a N'elu obodo
Curipaco Ipéca elu yamáde Madálda lyi-wida nó-ti h'no-kápi
Akara Ipéca pádda yamádda madaridda mmiri nó-ti na-kápi
Kapitémínaneí Ipéca aphepai yamhépa mere ka ọ bụrụ ihe ni-wirechipa nú-ti nu-kápi
Tariana Tariana páda yamáite Mandatalite pax-huída Pa-tída kopi-vana
Cauyari Tariana na-enweghị na-abụghị gị nu-kapi
Baré Baré nke Mbụ bakunákali pekúname klikúname hua-dósie Hua-oíti hua-kabi
Uarequena Baré nke Mbụ apáhesa Dauntasa Nabatalia nó-iua nó-bui na-abụghị kapy
Adzáneni Baré nke Mbụ apékutsa dzámana Mandalípa nu-wída nu-thi nu-kapi
Carútana Baré nke Mbụ aʔapetsa na-ekwu na m Madai nú-ita nu-thi na-enweghị-kopü
Katapolitan Baré nke Mbụ apadátsa dzamáta Madai ní-wida au-thí nu-kápi
Siusí Baré nke Abụọ Obi ụtọ dzamá Mandalíapa Ni-uita nú-ti nu-kapi
Moriwene Baré nke Abụọ apada zamáda Madalida n-iwida nu-nke a nu-kapi
Mapanai Baré nke Abụọ páda dzamáda Madalida ni-wida Nu-tí nu-kápi
Hohodene Baré nke Abụọ apada dzamhépa Mandalhipa hi-wida nu-thi nu-kápi
Máulieni Baré nke Abụọ apahede dzamáde Madalide Nhe-Wida nu-thi nu-kápi
Achagua Caquetio abai chamay Matavi N'oge na-adịghị anya Nu-toi nu-kuhe
Piapoco Caquetio Abéri Putsíba maísiba Ubi na Ubi nu-tui nu-kapi
Amarizana Caquetio Nu-ita na-enweghị gị nu-kagi
Ọdịdị dị ọcha Ọdịdị dị ọcha papaịrọs Anyanwụ apekiva nu-kibukú nu-puriki nu-kapi
Mgbasa ozi Mgbasa ozi peyaːlo enaːba yabebuli no-bohu na-bolihi naː-bipo
Yavitero Mgbasa ozi Ọdịdị nke Asaua Ugboroja nu-síhu na-hólitsi na-enweghị-kabuhi
Guinau Guinau Abamédzya abiamáka na-achọghị na-uízyi n-kábi
Wapishána Central bayadap Na-ehi ụra Akụkọ ifo Ọla-ma ung-wawin kai
Atorai Central petaghpa pauitegh ihikeitaub urui na-win un-kei
Mapidian Mapidian Chioñi asagu Ọ bụ ezie na ọ bụ onye na-eme ihe ike un-ku otu-osisi un-chigya
Mawakwa Mapidian apaura woaraka tamarsa un-kaua ng-oso ng-nkowa
Goajira Goajira na-ebelata piama apụl te-kii gaa na-'u ta-japü to-o'ui
Paraujano Goajira mánei pimi apáni tó-ki tá-i mkpịsị aka
Taino Àgwàetiti zimu aku u-gúti
T. Cusa Àgwàetiti
Caliponam-Eyeri Àgwàetiti aban biama ishöké áku nu-kabo nu-guti
Ebe Ọdịda Anyanwụ Arawak Guiana aba biama da-shi da-kusi ue-babuhu da-kosai
Ebe Ọwụwa Anyanwụ Arawak Guiana da-shi da-kushi da-kapo da-kuti
Asụsụ Alaka mmiri ọkụ anyanwụ ọka ụlọ tapir nnụnụ
Amoishe Lorenzo óñ tsó yumpór gabigara ókè bakü atók
Guahibo Guahibo Mera isotọ ikatia hetsóto Metsaha
Churuya Guahibo Oge m ixito Mshaxaint xesá
Guayabero Guahibo Oge m giptan hes baːh tebụl
Marawan Marawan jikọtara ọnụ tiketi kamui paiti Oldogri
Caripurá Marawan otuː Ticketí kamuí Maqi Paịdi arudeika
Palicur Marawan Otu tiketi Kamoí Mahiqui paitipin aludpikli
Aruan Aruan unü diha hamo Udi Müle
Moríque Moríque na Ashkomi ñóki Nashi anár omume
Chamicuro Chamicuro uníxsa Kaxchi mosóxko náchi axkóchi maxtódli
Waurá Waurá otu yaị Kama máiki Apụl M na-akọwa
Mehináku Waurá óne tsé Kama máiki nna M na-akọwa
Kustenau Waurá otu tséi Xahmi Maqi Apụl M na-akọwa
Yaulapíti Waurá u zyro Kame máiki pa njem
Sarave Onye ikwu otu rikiai Kaʔane N'ihi ya kuti
Onye ikwu Onye ikwu Ony irikati Kamai Kozoto hati Kotui
Waimare Onye ikwu Ịdị n'otu Irigate kamái Ọ bụ ihe mere o ji malite haːtí koːtuí
Chané Chané Otu Nkọwa sopóro
Guaná Chané otu yukú kache tsoporo obere kamó
Terena Chané otu yukú kache ụra ovongu gamó
Quiniquinao Apolista Ịdị n'otu yukú kadzyé osoporo peti
Lapachu Apolista chani yuó na-adị n'oge a Ọ bụ ezie na ọ bụ pinna Yama
Mojo Mojo jikọtara ọnụ Nkọwa Sachi Suru nupena samo
Baure Mojo na-abụghị yaki ịgba chaa chaa sommo choro
Pauna Mojo Ené yukĩ mara sese
Paicone Mojo ina shaki isésé tiolo
Ipurina Ipurina na-aga n'ihu chaminá Ọkọchị Kemikik Aikó kíamá
Mgbasa ozi Preandine nke Mbụ nwa bebi Chichi Tawanti sinki pangotsi kemáli
Machiganga Preandine nke Mbụ nía Chichi buriente sinki imbako kemari
Chanchamayo Preandine nke Mbụ niya paneni Pahuasi Ọ bụ n'oge a ka a na-akpọ Pọnji
Quirineri Preandine nke Mbụ nixa pishironta shantoshi shinki Pangọcha
Maneteneri Preandine nke Mbụ húni ashi kashi bụ xama
Piro Preandine nke Mbụ otu Chichi Kati sixi panchi siema
Chontaquiro Preandine nke Mbụ Ịdị n'otu Chichi Kati sizyi panchi siemo
Inapari Preandine nke Abụọ jikọtara ọnụ titi takuati chema
Kushichineri Preandine nke Abụọ otu titi takachi shihi panti Ọ bụrụ na ị ga-abụ abụ
Cuniba Preandine nke Abụọ Ịdị n'otu titi Tʔkati Chihi panti hyema
Kanamaré Preandine nke Abụọ wenü ghasirü shishie egwu nuyeshuata
Huachipairi Preandine nke Abụọ were sinka
Mashco Preandine nke Abụọ ne A na-egbu egbu kichäpo siema
Uainumá Uainumá auni icheba ghamui pexkia N'oge ọzọ äma
Mariaté Uainumá jikọtara ọnụ ichepa gamui pékye panisi zema
Jumana Jumana Uhu nụrụ Simanlú irari pana zema
Oge gara aga Jumana oy heghüe aguma niari Akpụkpọ ụkwụ Ọmụmụ ihe
Cauishana Cauishana auví ikiö Ọdịdị Mazi banö Ọ bụrụ na ị ga-abụ abụ
Yukúna Yukúna Uni tsiá kamú kaeru oge ochie emam
Guarú Yukúna kaʔamu
Resigaro Resigaro hoːní ketse hahi N'ihi ya, ọ bụ n'oge ahụ ka a na-akpọ ya adnoːhoki
Marawa Marawa jikọtara ọnụ irisi kumétu Uati kakoaka ụdị
Araicú Araicú jikọtara ọnụ Ighé ghuma mechi Ọdịdị
Manáo Manáo Nkwupụta ghügati gamuy auati nuanu mmụọ
Cariay Manáo ton apai ghamui yuanati Nuána mmụọ
Uirina Uirina otu yishe Kamoué auati bakué kamá
Yabaána Uirina Uni ikági
Anauya Uirina jikọtara ọnụ ríkari ahiri
Chiriána Chiriána Uni Pái n'oge gara aga Mkpụrụ osisi makanáu Ụjọ Kem
Ipéca Ipéca Uni Onye na-eme ihe nkiri körzyi kána pancthy __ibo____ibo__ Ọhịa
Payualiene Ipéca Uni tüye hözi kána panti héma
Curipaco Ipéca Ony notapíkata Herri héma
Akara Ipéca Ony eriri Hersi
Kapitémínaneí Ipéca úuni nwanne nne höri kána panti héma
Tariana Tariana Uni Chiána kerị kána panishi héma
Cauyari Tariana jikọtara ọnụ hirari eri panetí na-eme
Baré Baré nke Mbụ Ony gaméni ghamú makanashi egwu Isiokwu
Uarequena Baré nke Mbụ Ony Ixsíde kamói Manganasi 泛zi ama
Adzáneni Baré nke Mbụ Uni dzídze gámui kána pante héma
Carútana Baré nke Mbụ Uni Tdzye kámui Manganachi panishi héma
Katapolitan Baré nke Mbụ Uni Tise gamui kána panti héma
Siusí Baré nke Abụọ Uni Tise gámui kána panti héma
Moriwene Baré nke Abụọ jikọtara ọnụ Mmiri ozuzo kamui kána panti héma
Mapanai Baré nke Abụọ Uni Tiidzé kamói kána panti __ibo____ibo__ Ọhịa
Hohodene Baré nke Abụọ Uni mmiri ozuzo kámui kána panti héma
Máulieni Baré nke Abụọ Uni Tise Kaịm kána panítsi héma
Achagua Caquetio jikọtara ọnụ Chichái erri kana banisi Ema
Piapoco Caquetio Uni Kishéi erii Kanay kapí ama
Amarizana Caquetio Sietaị eriepi keybin kaxü
Ọdịdị dị ọcha Ọdịdị dị ọcha ueni n'ime kamosi dzyomuki paniti
Mgbasa ozi Mgbasa ozi wéni aːshi amoːshi Manganatsi paníshi eːma
Yavitero Mgbasa ozi wéni káthi kámothi kána fanisi Ema
Guinau Guinau Otu cheke gamũhũ yúnu basi zema
Wapishána Central wéne tiker Kamọ Ihe mgbu kaburn kudui
Atorai Central mmeri tikir kamu
Mapidian Mapidian mmeri njem nleta mariki kudui
Mawakwa Mapidian wune chikasi kamu
Goajira Goajira wüin Sibi ka'i maiki m/piichi kama wuchii
Paraujano Goajira mmanya Chigigá kakai N'ihi ya, ọnyà xála
Taino Àgwàetiti ama ama ama kuyo Boinial ọka Bohio bogiael
T. Cusa Àgwàetiti kochi maysi Bohio ipis
Caliponam-Eyeri Àgwàetiti otu ileme káshi tuhonoko narguti
Ebe Ọdịda Anyanwụ Arawak Guiana vuniabu iki hadali Marisi bahü kudibiu
Ebe Ọwụwa Anyanwụ Arawak Guiana Wuini hikiki hadali baʔache

Asụsụ Mbụ[dezie | dezie ebe o si]

 

Nrụzigharị Proto-Arawak site na Aikhenvald (2002): [12]

Proto-Arawak reconstructions by Aikhenvald (2002)
gloss Proto-Arawak
'manioc, sweet potato' *kali
'moon' *kahɨ(tɨ)
'water (n)' *hu(ː)ni
'sun, heat' *kamui
'sun' *ketʃi
'hammock' *maka
'long thing objects classifier' *-pi
'snake' *api
'road; limited space; hollow objects classifier' *-(a)pu
'path' *(a)pu
'leaflike objects classifier' *-pana
'leaf' *pana
'thin, powder-like classifier' *-phe
'dust' *phe
'arm' *dana
'hand, shoulder, arm' *wahku
'blood' *itha-hna
'bone' *apɨ
'breast, milk' *tenɨ
'snout, nose' *t(h)aku
'snout, nose' *kɨri
'fingernail, claw' *huba
'excrement' *(i)tika
'ear' *da-keni
'eye' *ukɨ/e
'flesh, meat' *eki
'flesh, meat' *ina
'flesh, meat' *ipe
'foot' *kipa
'hair' *isi
'hand' *k(h)apɨ
'head' *kiwɨ
'horn' *tsiwi
'leg' *kawa
'tongue' *nene
'lip, tongue' *tʃɨra
'mouth' *numa
'skin' *mata
'tail' *(i)di(-pi)
'ash' *pali-ši
'earth' *kɨpa
'lake' *kaɨlesa
'night' *tʃapu
'salt' *(i)dɨwɨ
'smoke' *kɨtʃa(li)
'stone' *k(h)iba
'agouti' *p(h)ɨkɨ-li
'animal' *pɨra
'ant' *manaci
'armadillo' *yeti
'bee, honey' *maba
'bird' *kudɨ-pɨra
'crocodile' *kasi/u
'coati' *k(h)ape-di
'chigoe flea' *iditu
'fish' *kopaki
'fish' *hima
'flea, cockroach' *k(h)aya(pa?)
'hummingbird' *pimi
'dog, jaguar' *tsinu/i
'dog' *auli
'lizard' *dupu
'louse' *(i)ni
'monkey' *pude
'mosquito' *hainiyu
'peccary' *a(h)bɨya
'mouse, rat' *kɨhi(ri)
'tapir' *kema
'termite' *kamatha/ra
'toad' *ki(h)pa(ru)
'tortoise' *si(n)pu
'tortoise' *hiku(li)
'turkey, guan' *mara-di
'wasp' *hani/e
'achiote' *(a)binki-thi
'manioc, cassava' *kani
'medicine, medicinal grass' *pini/a
'firewood' *dika
'firewood' *tsɨma
'flower' *dewi
'grass' *katʃau
'leaf' *pana
'pepper' *atʃɨ (di/ɨ)
'root' *pale
'seed' *(a)ki
'tobacco' *yɨma
'tree' *a(n)da
'people, body' *mina
'man, person' *(a)šeni/a
'man, person' *(a)dia(-li)
'brother' *p(h)e
'people, man' *kaki(n)
'wife, female relative' *ɨnu
'woman' *tʃɨ na(-ru)
'uncle, father-in-law' *kuhko
'fan' *hewi
'house' *pe, *pana/i
'dream' *tapu
'path' *(ah)tɨnɨ
'above, sky' *(y)enu(hʔ)
'bad' *ma(h)tʃi
'bitter' *kep(h)idi
'black, dirty' *k(h)u(e)re
'cold' *kipa/e
'green, blue, unripe' *šɨpule
'new' *wada(li)
'painful' *katʃi(wi)
'red' *kɨra
'sweet' *putsi
'to arrive' *kau
'to sweep' *pɨ(da)
'to give' *po
'to give' *da
'to cry' *(i)ya
'to be sick, die' *kama
'to drink' *itha
'to fly' *ara
'to hear, understand' *kema
'to wash' *kiba
'to eat' *nika
'to stand' *dɨma
'to dig' *kika
'1st person; someone, another' *pa-
'2nd person' *(a)pi
'2nd person' *yama

Maka ndepụta nke nrụzigharị Proto-Arawakan site na Jolkesky (2016) [5] na Ramirez (2019), [13] lee Isiokwu Portuguese kwekọrọ.

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ndị Arawak
  • Okwu Bekee sitere na Arawak
  • Nchịkọta nke ụmụ amaala Amerịka

Ihe edeturu[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Michael (2020). "Computational phylogenetics and the classification of South American languages". Language and Linguistics Compass 13 (12). DOI:10.1111/lnc3.12358. ISSN 1749-818X. 
  2. Santos-Granero, F. 2002. The Arawakan matrix: ethos, language, and history in native South America. In Comparative Arawakan Histories: Rethinking Language Family and Culture Area in Amazonia, ed. J Hill, F Santos-Granero, pp. 25–50. Urbana: University of Illinois Press.
  3. Eriksen L, Danielsen S. 2014. The Arawakan matrix. In The Native Language of South America: Origins, Development, Typology, ed. L O'Connor, P Muysken, pp. 152–76. New York: Cambridge University Press.
  4. Blench, Roger. 2015. A expansão Arawak: tecendo linguística, arqueologia e antropologia. Talk given on April 29, 2015 at the Museu Paraense Emilio Goeldi, Belem.
  5. 5.0 5.1 Jolkesky, Marcelo Pinho de Valhery. 2016. Estudo arqueo-ecolinguístico das terras tropicais sul-americanas. Ph.D. dissertation, University of Brasília.
  6. Aikhenvald (1999), p. 65.
  7. Lawler. "Invaders nearly wiped out Caribbean's first people long before Spanish came, DNA reveals", National Geographic, December 23, 2020.
  8. Rudes (2004).
  9. Aikhenvald (1999), p. 72
  10. "Garifuna" (2015).
  11. Loukotka (1968). Classification of South American Indian languages. Los Angeles: UCLA Latin American Center. 
  12. Aikhenvald, A. (2002). Language contact in Amazonia. Oxford University Press. Accessed from DiACL, 9 February 2020.
  13. Ramirez, Henri (2019). Enciclopédia das línguas arawak: acrescida de seis novas línguas e dois bancos de dados. (in press)

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  • Aikhenvald, Alexandra Y. (1999). The Arawak language family. In R. M. W. Dixon & A. Y. Aikhenvald (Eds.), The Amazonian languages. Cambridge: Cambridge University Press. Àtụ:ISBNISBN 0-521-57021-2; Àtụ:ISBN.
  • de Goeje, C. H., (1928). The Arawak language of Guiana, Verhandelingen der Koninklijke Akademie van Wetenschappen, Amsterdam, Afdeling Letterkunde, Nieuwe Reeks.
  • Deniker, Joseph. (1900). The races of man: an outline of anthropology and ethnography.
  • Garifuna. (2015). In M. P. Lewis, G. F. Simmons, & C. D. Fennig (Eds.), Ethnologue: Languages of the world (18th ed.). Dallas, TX: SIL International.
  • Kaufman, Terrence. (1990). Language history in South America: What we know and how to know more. In D. L. Payne (Ed.), Amazonian linguistics: Studies in lowland South American languages (pp. 13–67). Austin: University of Texas Press. Àtụ:ISBNISBN 0-292-70414-3.
  • Kaufman, Terrence. (1994). The native languages of South America. In C. Mosley & R.E. Asher (Eds.), Atlas of the world's languages (pp. 46–76). London: Routledge.
  • Nordhoff, Sebastian; Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin, eds. (2013). "Arawakan". Glottolog. Leipzig: Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology.
  • Rudes, Blair A. "Pre-Columbian Links to the Caribbean: Evidence Connecting Cusabo to Taino", paper presented at Language Variety in the South III conference, Tuscaloosa, AL, 16 April 2004.
  • Walker (2011). "Bayesian phylogeography of the Arawak expansion in lowland South America". Proceedings. Biological Sciences 278 (1718): 2562–2567. DOI:10.1098/rspb.2010.2579. PMID 21247954. 

Ịgụ ihe ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

 Echiche nke asụsụ Arawak (ALMH) na-atụ aro na ọdịiche dị iche iche nke ezinụlọ asụsụ Arawak nke oge a sitere na ọdịiche nke Asụsụ azụmahịa ma ọ bụ lingua franca nke a na-asụ n'ọtụtụ ala dị ala nke okpomọkụ South America. Ndị na-akwado echiche a gụnyere Santos-Granero (2002) na Eriksen (2014). (2014) na-atụ aro na ezinụlọ Arawakan kewara mgbe 600 OA gasịrị, mana Michael (2020) na-ewere nke a dị ka ihe na-agaghị ekwe omume, na-ekwu na ọdịiche dị n'ime Arawakan karịrị nke asụsụ Romance

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]