Asụsụ Eton

Eton
Ìton
Ógbè	Cameroon
Ndị na-asụ asụsụ ala	1 500 000 (ọnụ ọgụgụ 2020)
Ezinụlọ asụsụ	Niger-Congo? Atlantic-Congo Benue-Congo Southern Bantoid Bantu (Mpaghara A) Beti Eton
Koodu asụsụ
ISO 639-3	eto - koodu na-agụnye koodu onwe onye:mct - Mengisa (koodu abụọ)
Glottolog	eton1253
Koodu Guthrie	A.71

'Ìton', ma ọ bụ Ìtón, bụ Asụsụ Bantu nke Ndị Eton nke Cameroon na-asụ.

Ọ na Ewondo na-aghọta ibe ya, eziokwu nke nwere ike igbu oge ọmụmụ ya ruo oge ụfọdụ.

Ndị na-asụ Eton bi na ngalaba Lekié nke Central Region nke Cameroon, mpaghara dị n'ebe ugwu nke isi obodo Yaoundé nke Osimiri Sanaga dị n'akụkụ ugwu.

Ethnologue depụtara ire okwu anọ nke Eton, mana ndị na-asụ ya na-ahụkarị abụọ, ire okwu ugwu na nke ndịda, nke ikpeazụ dị nso na asụsụ Ewondo.

Ndị Mengisa agbanweela n'ụzọ dị ukwuu na Eton. Ọnụ ọgụgụ dị nta na-aga n'ihu na-asụ asụsụ nna ha, Leti. bụghị ihe doro anya ma koodu ISO maka "Mengisa" na-ezo aka na Eton ma ọ bụ Leti; Ethnologue kewara Mengisa na Eton, mana koodu ahụ nwere ike ịdabere na Guthrie, onye kewara ya na Leti.

Ọmụmụ ụdaolu

Eton bụ Asụsụ ụda. na-eji ụda atọ (nke dị ala, nke dị elu na nke dị elu) na ụda na-ese n'elu mmiri.

Asụsụ

Eton bụ Asụsụ SVO. Dị ka ọ na-adịkarị na Bantu, Eton nwere usoro klas aha. E nwere klas iri na abụọ na klas nke aha na-ekpebi nkwekọrịta nkwekọrịta ọ na-enweta ma na-akpata. ọmụmaatụ, ngwaa kwekọrọ na klas aha nke isiokwu ahụ.

Edensibia

achọpụta mmalite nke ndị eze na mpaghara Ndobo ma ọ bụ Tikari. Ndị bi na Bafut Subdivision, Tuba, na nkewa nke Mezam na nkewa Metchum na Northwest Province, Cameroon

• [Ihe e dere n'ala ala peeji] A Grammar of Eton, Mouton de Gruyter, 2008.  

Njikọ mpụga

• [Ihe e dere n'ala ala peeji] (PDF) Nkọwa nke Eton: Phonology, morphology, syntax na lexicon. Enwere ya site na ebe nrụọrụ weebụ Katholieke Universiteit Leuven.
• A na-etinye ihe ndị dị na Eton na nchịkọta Arthur Capell (AC2) nke Paradisec nwere.