Asụsụ Mumuye

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Asụsụ Mumuye
language group

 

Mumuye bụ asụsụ kacha nwee ọnụ ọgụgụ mmadụ n'Asụsụ Adamawa. A na-asụ ya n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ Naịjirịa. A na-ekewa ya na alaka Leko-Nimbari nke Asụsụ Savanna, ebe ọ bụ na a naghịzi ele Adamawa anya dị ka ezinụlọ dị mma. Dị ka Ethnologue si kwuo, e nwere ọtụtụ olumba: Zinna, Rang (Lamma), Dong, Yoro, Lankaviri, Gola (Bajama), Gongla, Kasaa, Saawa, Jalingo, Nyaaja, Jeng, Gnoore, Yaa, Sagbee, Shaari, Kugong, Mang, Kwaji, Meeka, Yakoko.

Ọmụmụ ụdaolu[dezie | dezie ebe o si]

Asụsụ Mumuye nke obodo Zing nwere ndepụta ndị a: [1]

Mkpụrụ okwu[dezie | dezie ebe o si]

Akpụkpọ ahụ Alveolar Palatal Velar Egbugbere ọnụ Mkpịsị aka
Plosive ala dị larịị b t d k ɡ k͡p ɡ͡b (ʔ)
post-nasal pm bm tn na kŋ ɡŋ k͡pŋ͡m ɡ͡bŋ͡m
<small id="mwPw">implosive</small> ɓ
Ihe na-esiri ike ala dị larịị f v s z ʃ ʒ h
post-nasal [Ihe e dere n'ala ala peeji] s' z' ʃ ̃ ʒ ̃
Ụgbọ imi m n ɲ (ŋ) (ŋ͡m)
Rhotic ala dị larịị r
post-nasal r'
Ihe atụ n'akụkụ l
ala dị larịị j w
post-nasal (j ̃) w'
  • [ŋ͡m] edere na post-nasal off-glide nke labial-velar plosives.
  • Enwere ike ịnụ nkwụsị glottal [ʔ] n'ime ụdaume mmalite okwu ma ọ bụ ụdaume ikpeazụ ma ọ bụ n'ime syllabic nasals.
  • A na-anụ /n/ dị ka velar [ŋ] mgbe ọ nọ n'ọnọdụ ndị a; okwu ikpeazụ, tupu ma ọ bụ mgbe ụdaume gasịrị, ma ọ bụ na-anọpụ iche.
  • Palat /ɲ/ nwere ike ịnwe post-nasal allophone nke [j ̃].
  • Nkwụsị /p, b/ nwekwara ike ịpụta dị ka obere aspirated [ph, bɦ].
  • A pụkwara ịnụ /k͡p/ dị ka nkwụsị velar [kw] dị ka ụdị n'efu.
  • /w ̃/ nwere allophones dị ka [w ̃ŋ, ŋw ̃, w̃ŋ] mgbe ọ dị iche iche n'efu.
  • Tupu /u/, /r/ bụ nke a na-akpọ [wr].

Mkpụrụedemede[dezie | dezie ebe o si]

N'ihu Central Ịlaghachi azụ
N'akụkụ i u
N'etiti etiti o
N'etiti oghere Ọ bụ Ọ bụ n'oge a ka a na-eme ya
Emeghe a
  • [ə] na-apụta dị ka allophone nke /i/.
  • Ụdị /ɛː/ dị ogologo nwere ike ịda ụda dị nso na ụda dị n'etiti [e].

Asụsụ[dezie | dezie ebe o si]

Asụsụ Mumuye na ebe ha dị ka Shimizu (1979) kewara ma depụta: [2]

  • Mumuye n'onwe ya
    • Ebe Ugwu Ọwụwa Anyanwụ Mumuye
      • Ìgwè Zing
        • Gnoore, Jeng
        • Zị, Mang
        • Kwaji, Meeka
        • Yaa
    • Ndịda-Ebe Ọdịda Anyanwụ Mumuye
      • Ìgwè Monkin
        • Kugong, Shaari
        • Sagbee
      • Ìgwè Kpugbong
        • Kasaa, na-emetụta
        • Lankaviri, Saawa, Nyaaja, Jaalingo

Ìgwè Zing[dezie | dezie ebe o si]

Zing, ma ọ bụ Northeast, otu nwere olumba asaa.

A na-asụ Gnoorè n'obodo nta ndị dị kilomita 4 site na Jeleng.  Isi obodo bụ Gomla (Gongla), nke a makwaara dị ka Gnoore n'asụsụ obodo. Obodo ndị na-asụ asụsụ Gnoore bụ Jeleng, Yulong, Koódèlèʔ, Kpong, Kokoli, Yugumaʔ, Kpmaapuʔ, Laanàpoʔ, na Doózolung.

A na-asụ Jeng n'obodo Dingding, Dondon gooriʔ, Kpmapo (Mapo), na Kwosa (Kwasa), n'akụkụ Osimiri Sangudu na Dingding, ha abụọ bụ ndị na-esite na Osimiri Belwa.

A na-asụ Zìng n'obodo Zing (nke bụbu Zinna) na obodo Tunàpo, Pényera, Dangbe (Dangberin), Bara, na ndị ọzọ.

A na-asụ Máng n'ime obodo Máng (Máná / Mánáng), nke nwere obodo nta 9 nke Kurung, Dang, Yézòngko, Laákpááre, Yésènti, Dógang, Goba, Shóngkobo, na Dongkòbi.

A na-asụ Kwàji na Kwàji Bubúle, Kwàji, na Mashiiteʔ, nke bụ obodo nta dị na Kwaji District.

A na-asụ Meekà (Mika, Meika) n'obodo Meeka, Sabon Garin Meeka, Kozòn (Kozang), Jassòri (Jasori), Laya (Leya), Korong (Koron), Zangbangʔ, Nànpanʔ, na Bòliʔ. A na-asụ ya n'etiti ụzọ Zing-Jalingo n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ na Osimiri Kunini n'ebe ndịda ọdịda anyanwụ.

Yaà na-asụ Yàà (Yàkoko) n'obodo Yaakoko, Doopa (Dopa), Scratnaári (Kondari), Yukwa, na Maazan. A na-asụ ya n'akụkụ Osimiri Monkin n'ebe ndịda Zing.

Ìgwè Monkin[dezie | dezie ebe o si]

A na-asụ otu Monkin n'ebe ndịda nke otu Zing. Shimizu (1979) depụtara ire okwu atọ.

A na-asụ Kúgong n'obodo Kugong Nasaraawò (Gurujè), Dààfa, Lakùnaʔ, na Dooroʔ, nke dị gburugburu ugwu Kugong na Gbole.

A na-asụ Shaari n'obodo Danggòng, Bòzi, Doóbura, Màng, Dèbángbu, na Dángsheeri, nke dị na ndịda Yukwa n'okporo ụzọ Monkin-Lama.

A na-asụ Sàgbéè (Mònkín) n'obodo Sàgbéè, Gangkula, Daraaraʔ, na Gboleʔ. Obodo Monkin dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ nke mpaghara na-asụ asụsụ Sàgbéè.

Ìgwè Kpugbong[dezie | dezie ebe o si]

A na-asụ otu Kpugbong na ndịda ọdịda anyanwụ.

A na-asụ Kàsaà n'obodo ndị dị na Kàsaà, Lambo, Ngba, Kwazanci, Tassa, Donkun, na Kodin.

A na-asụ Lànkàviri na Lànkà viri.

A na-asụ Saawà na gburugburu Saawà (nke a makwaara dị ka Kpàntisaawà ma ọ bụ Pantisaawa).

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

ahịa ma ọ bụ ndị ohu n'ezinụlọ Somalia, ndị agha nke alaeze ukwu Britain tọhapụrụ ha na njedebe nke narị afọ nke ahịa ma ọ bụ ndị ohu n'ezinụlọ Somalia, ndị agha nke alaeze ukwu Britain tọhapụrụ ha na njedebe nke narị afọ nke

  1. Shimizu (1983). The Zing dialect of Mumuye : A Descriptive Grammar. Hamburg: Helmut Buske. 
  2. Shimizu (1979). A Comparative Study of the Mumuye Dialects (Nigeria), Marburger Studien zur Afrika- und Asienkunde. Berlin: Verlag von Dietrich Reimer, 13–19. 

Àtụ:Languages of NigeriaÀtụ:Adamawa languages