Asụsụ ndị Ijoid

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Ijoid bụ otu asụsụ a na-atụ aro ma ọ bụghị nke a na-egosipụta na-ejikọta Asụsụ Ijaw (Ịjọ) na Asụsụ Defaka dị n'ihe ize ndụ. Otú [1] dị, myirịta ahụ nwere ike ịbụ n'ihi mmetụta Ijaw na Defaka.

Asụsụ ndị Ijoid, ma ọ bụ ikekwe naanị Ijaw, ka a tụrụ aro ka ha guzobe ngalaba dị iche iche nke ezinụlọ Niger-Congo a na-atụ anya ya ma depụta ya maka isiokwu ha-ihe-ngwaa usoro usoro okwu, nke bụ ihe a na-adịghị ahụkebe na Niger-Congo, na-ekekọrịta naanị. site na alaka ndị dị anya dịka Mande na Dogon.re. Dị ka Mande na Dogon, Ijoid enweghị ọbụna akara nke usoro klas aha a na-ewere dị ka njirimara nke Niger-Congo, ya mere ọ nwere ike kewapụ n'oge site na ezinụlọ ahụ. [2] ọkà mmụta asụsụ Gerrit Dimmendaal na Tom Güldemann nwere obi abụọ banyere itinye ya na Niger-Congo kpamkpam ma were asụsụ Ijaw / Ijoid dị ka ezinụlọ nwere onwe ya. [3]

Okwu ntụnyere[dezie | dezie ebe o si]

Nkọwa okwu ndị bụ isi maka Proto-Ijaw, Kalabari, na Defaka:

Asụsụ anya ntị imi ezé ire ọnụ ọbara ọkpụkpụ osisi mmiri Iri nri aha
Proto-Ijaw[4] *ịdị n'anya3 *ɓeri1 *N'ihi na ọ bụ n'afọ 3 *aka2 *ɪɓɛɛɛɛʊ2 *ɓɪpɪ2 *dị ka ọ dị 1 *Sịgbụ2 *ịdị n'anya2 *biji1 *fɪɪ2 *ɪrɛ2
Kalabari Tọn ɓeri nínī áká Akpịrịka ɓɪ́ɓɪ́ Ugboro abụọ Obutbɪ-ye, jumping sɪn minji fɪ́ Ọ bụ n'oge ahụ ka a na-eme ya
Defaka[5] Ọ bụ n'oge ahụ ka a na-eme ya ɓasi níni nɪan Mọntọnọ Akpịrịkpa ḿbua ya mere Ibotin mbɪ́á Ọ bụ n'oge gara aga [Ihe e dere n'ala ala peeji]

Ọnụ ọgụgụ[dezie | dezie ebe o si]

Ntụnyere nke ọnụọgụ n'asụsụ ọ bụla: [6]

Nchịkọta Asụsụ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Defaka Defaka Nkọwa okwu ihe ịrịba ama taato Snow Ị na-eme ihe nkiri ma ọ bụ Ubi (5 + 2?) túàtùà (5 + 3?) Ọ ga-abụ (5 + 4?) wóì
Ijo, Ebe Ọwụwa Anyanwụ, Ebe Ugwu Ọwụwa Nkoroo ɡbɔ́rí màmì Tatar Ọ bụ n'oge a ka a na-eme ya sɔ́nɔ́ bụ Ví Saịdọrọ nínì (4+4?) n'ebe ahụ Anya
Ijo, Ebe Ọwụwa Anyanwụ, Ebe Ugwu ỌwụwaAnyanwụ, Ọwụwa Ibani ŋ̀ɡɪ̀́́́́ m̀mɛ́́́́ɛ́́́ Ọrịa na-adị n'obodo sɔ́nɔ́ soníɛ́ Saịdọrọ nke dị n'etiti Eséníé na ọ ga-abụ na ọ gafere
Ijo, Ebe Ọwụwa Anyanwụ, Ebe Ugwu ỌwụwaAnyanwụ, Ọwụwa Okrika (Kalabari) ŋ̀ɡèi maɪ̃ Ọrịa na-egbu egbu ineĩ N'ihi na ọ bụ n'oge a ka a na-akpọ Sonio N'oge gara aga nke iri na itoolu Esenie Oji, n'azụ
Ijo, West Ijo Izon (Ijaw/Ijo) (1) Keni Nne tǎrụ N'ebe a na-agagharị agagharị N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ ga-eme ihe nkiri? Sǒndie Sọnọma nínɡíni isé Ee
Ijo, West Ijo Izon (Ijaw/Ijo) (2) Keni Nne tǎrụ N'ebe a na-agagharị agagharị N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ ga-eme ihe nkiri? Sǒndie Sọnọma nínɡíni isé Ee
Ijo, West Ijo Izon (Ijaw/Ijo) (3) Keni Maịl tǎarụ N'ebe a na-agagharị agagharị N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ ga-eme ihe nkiri? Sǒndie Sọnọma níníni ma ọ bụ nínɡíni isé oyi/ ole
Ijo, West, Inland Ijo Okordia Nkọwa Ihe ijuanya Ịgba chaa chaa Ebe a bụ na sɔ̃ɔ̃rɔ̃ sɔ̃zie / sɔ̃zɪ N'oge a na-adịghị anya Maị na-eme ihe Iji karama (10 - 1) ejiji

Akwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

  • Jenewari, Charles E. W. (1989) 'Ijoid'. Na Bendor-Samuel, John na Hartell, Rhonda L. (ed.), Asụsụ Niger-Congo: Nchịkọta na nkọwa nke ezinụlọ asụsụ kachasị ukwuu n'Africa, 105-118. Lanham, MD: University Press of America.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] 1969. 'Igbo' na 'Ịjọ', isi nke 7 na 8 na: Asụsụ Naịjirịa Iri na Abụọ, ed. site n'aka E. Dunstan. Longmans
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] 1971. Asụsụ Benue-Congo na Ịjọ. Na: Current Trends in Linguistics, Vol. 7, usoro mbipụta. site na T. A. Sebeok, 245-306.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] 1988. Ihe akaebe asụsụ maka akụkọ ihe mere eme nke Niger Delta. Na: The Prehistory of the Niger Delta, ed. site na E.J. Alagoa na ndị ọzọ. Hamburg: Helmut Buske Verlag.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] 1998. Defaka laghachiri. Usoro dị iche iche maka akụkọ ihe mere eme nke Afrịka, nke Nkparom C. Ejituwu dezigharịrị, Isi nke 9, 151-183. Port Harcourt: Mahadum nke Port Harcoort Press.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] 2004. Ọnọdụ asụsụ na Niger Delta. Isi nke 2 na: Mmepe nke asụsụ Ịzọn, nke Martha L. Akpana dezigharịrị, 9-13.
  • Williamson, Kay & Blench, Roger (2000) 'Niger-Congo', na Heine, Bernd and Nurse, Derek (eds) African Languages: An Introduction. Cambridge: Cambridge University press, peeji nke 11-42. 

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Roger Blench, Niger-Congo: an alternative view
  2. Dimmendaal (2011-01-01). Historical Linguistics and the Comparative Study of African Languages (in en). John Benjamins Publishing. ISBN 978-9027211781. 
  3. Babaev. "Joseph Greenberg and the Current State of Niger-Congo".
  4. Blench, Roger M. and Kay Williamson. 2007. Comparative Ijoid Word List. Unpublished Manuscript.
  5. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Jenewari
  6. Chan (2019). The Niger-Congo Language Phylum. Numeral Systems of the World's Languages.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:Niger-Congo branches