Gaa na ọdịnaya

Aushi language

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Aushi
asụsụ, modern language
Obere ụdị nkeSabi Dezie
Mba/obodoDemocratic Republic of the Congo, Zambia Dezie
Ụmụ amaala kaHaut-Katanga Province, Katanga Province, Luapula Province Dezie
Usoro ederedeLatin script Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6a Vigorous Dezie

Aushi, nke ndị na-asụ ya maara dị ka Ikyaushi, bụ asụsụ Bantu nke a na-asụrụ na mpaghara Lwapula nke obodo Zambia na (Haut-)Katanga Province nke Democratic Republic of Congo. Ọ bụ ezie na ọtụtụ ndị ọkà mmụta na-arụ ụka na ọ bụ olumba nke Bemba nwere njikọ chiri anya, ndị na-asụ ya na-ekwusi ike na ọ bụ asụsụ dị iche la o bu. Ka o sina dị, ndị na-asụ asụsụ abụọ ahụ nwere nghọta dị ukwuu, ọkachasị na mpaghara Lwapula.[1]

Ọmụmụ ụdaolu

[dezie | dezie ebe o si]

Aushi na-ekewapụta ụdaume dị iche iche dịka ụzọ ise na ebe anọ nke nkwupụta.[1] Ọ bụ ezie na ụdaume imi bụ ụdaume n'otu n'otu, ụdaume prenasalized na-ebilite na njikọ ya na ụda olu na ụda olu nke plosives, affricates, na fricatives.[1]

Mkpụrụ okwu[1]
Ọnụ Alveolar Palatal Velar
Ụgbọ imi m n ɲ ŋ
Plosive/Affricate



ala dị larịị p t t͡ʃ k
Nwanyị na-agba agba enweghị olu ᵐp ⁿt ⁿt͡ʃ ᵑk
kwuru okwu ᵐb ⁿd ⁿd͡ʒ ᵑɡ
Ihe na-esiri ike ala dị larịị enweghị olu f s
kwuru okwu β
Nwanyị na-agba agba ᶬf ⁿs
Akụkụ l
Ihe atụ j w

Aushi nwere ụdaume ise nke a na-ekewapụta n'akụkụ dị iche iche dabere na ịdị elu na azụ na n'akụkụ ya dị iche iche dịka ogologo (obere / ogologo) na ụda (obere / elu).[1] Mkpụrụedemede ihu na nke etiti anaghị agba gburugburu, ebe ụdaume azụ na-agba gburugburu. N'ebe ụdaume na-ebilite n'ihu ụdaume imi, ụdaume nwere ike ịnakwere nasality, mana nke a abụghị ihe pụrụ iche, ya bụ, ọ bụ phonetic, ọ bụghị phonemic.[1]

Mkpụrụedemede[1]
N'ihu Central Nlaghachi
mkpirikpi ogologo oge mkpirikpi ogologo oge mkpirikpi ogologo oge
Elu i iː u uː
N'etiti e eː o oː
Ala Dị Ala a aː

Asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]
Klas ndị a kpọrọ aha[1][2][3]
Klas Proto-Bantu Mmụba Okwu mbido Ihe Nlereanya Nkọwa
1a *mo- u- mu- Onye "onye"
1b * * * Ọdịdị Ọdịdị Mee "nne"
2 *βɔ-, *βa- a- ba- Ndị mmadụ "ndị mmadụ"
3 *mo- u- mu- Ọgwụ "osisi"
4 *m- i- ọkara- Ọgwụ "Osisi"
Nke ise *le- i- shi- Aha ya "aha"
5b *le- i- Ọdịdị Isabi "azụ̀"
6 *ma- a- ma- Amena "aha"
7 *ke- i- ki- ikitabu "akwụkwọ"
8 *βi-, *li- i- fi- ma ọ bụrụ na ibu "akwụkwọ"
9 *ọ bụghị- i- N- enweghị njedebe "ọchịchịrị/abalị"
10 *li-ne i- N- insiku "ụbọchị"
11 *lʊ- u- lu- ulutambi "okwu ilu"
12 *ka- a- ka- akalulu "Rabit"
13 *na- u- ị- utunwa "ọnụ"
14 *βo- u- bu- ubwaato "ụgbọ mmiri"
Nke iri na ise *ko- u- ku- Njem "ịga"
15b *ko- u- ku- ukuboko "ogwe aka"
16 *pa- Ọdịdị pa- pa ng'anda "n'ụlọ (n'ụlọ)
17 *ko- Ọdịdị ku- ku mushi "na (na/a) ahịa"
18 *mo- Ọdịdị mu- Mu na-arụ ọrụ "n'ime / n'ime (ụlọ akwụkwọ)

Edensibia

[dezie | dezie ebe o si]
  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 Spier, Troy E. (2020). A Descriptive Grammar of Ikyaushi. Tulane University, New Orleans, LA: Ph.D. dissertation.
  2. ↑ Spier, Troy (2016). "A Survey of the IcAushi Language and Nominal Class System". Proceedings of the 43rd Annual Conference of the Linguistic Association of Canada and the United States.
  3. ↑ Spier, Troy E. (2022). "Nominal Phrase Structure in Ikyaushi (M.402)". Studies in African Languages and Cultures.