Aushi language

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Aushi language
asụsụ, modern language
obere ụdị nkeSabi Dezie
mba/obodoDemocratic Republic of the Congo, Zambia Dezie
ụmụ amaala kaHaut-Katanga Province, Katanga Province, Luapula Province Dezie
usoro ederedeLatin script Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6a Vigorous Dezie

Aushi, nke ndị na-asụ ya maara dị ka Ikyaushi, bụ asụsụ Bantu nke a na-asụrụ na mpaghara Lwapula nke obodo Zambia na (Haut-)Katanga Province nke Democratic Republic of Congo. Ọ bụ ezie na ọtụtụ ndị ọkà mmụta na-arụ ụka na ọ bụ olumba nke Bemba nwere njikọ chiri anya, ndị na-asụ ya na-ekwusi ike na ọ bụ asụsụ dị iche la o bu. Ka o sina dị, ndị na-asụ asụsụ abụọ ahụ nwere nghọta dị ukwuu, ọkachasị na mpaghara Lwapula.[1]

Ọmụmụ ụdaolu[dezie | dezie ebe o si]

Aushi na-ekewapụta ụdaume dị iche iche dịka ụzọ ise na ebe anọ nke nkwupụta.[1] Ọ bụ ezie na ụdaume imi bụ ụdaume n'otu n'otu, ụdaume prenasalized na-ebilite na njikọ ya na ụda olu na ụda olu nke plosives, affricates, na fricatives.[1]

Mkpụrụ okwu[1]
Ọnụ Alveolar Palatal Velar
Ụgbọ imi m n ɲ ŋ
Plosive/Affricate



ala dị larịị p t t͡ʃ k
Nwanyị na-agba agba enweghị olu ᵐp ⁿt ⁿt͡ʃ ᵑk
kwuru okwu ᵐb ⁿd ⁿd͡ʒ ᵑɡ
Ihe na-esiri ike ala dị larịị enweghị olu f s
kwuru okwu β
Nwanyị na-agba agba ᶬf ⁿs
Akụkụ l
Ihe atụ j w

Aushi nwere ụdaume ise nke a na-ekewapụta n'akụkụ dị iche iche dabere na ịdị elu na azụ na n'akụkụ ya dị iche iche dịka ogologo (obere / ogologo) na ụda (obere / elu).[1] Mkpụrụedemede ihu na nke etiti anaghị agba gburugburu, ebe ụdaume azụ na-agba gburugburu. N'ebe ụdaume na-ebilite n'ihu ụdaume imi, ụdaume nwere ike ịnakwere nasality, mana nke a abụghị ihe pụrụ iche, ya bụ, ọ bụ phonetic, ọ bụghị phonemic.[1]

Mkpụrụedemede[1]
N'ihu Central Nlaghachi
mkpirikpi ogologo oge mkpirikpi ogologo oge mkpirikpi ogologo oge
Elu i u
N'etiti e o
Ala Dị Ala a

Asụsụ[dezie | dezie ebe o si]

Klas ndị a kpọrọ aha[1][2][3]
Klas Proto-Bantu Mmụba Okwu mbido Ihe Nlereanya Nkọwa
1a *mo- u- mu- Onye "onye"
1b * * * Ọdịdị Ọdịdị Mee "nne"
2 *βɔ-, *βa- a- ba- Ndị mmadụ "ndị mmadụ"
3 *mo- u- mu- Ọgwụ "osisi"
4 *m- i- ọkara- Ọgwụ "Osisi"
Nke ise *le- i- shi- Aha ya "aha"
5b *le- i- Ọdịdị Isabi "azụ̀"
6 *ma- a- ma- Amena "aha"
7 *ke- i- ki- ikitabu "akwụkwọ"
8 *βi-, *li- i- fi- ma ọ bụrụ na ibu "akwụkwọ"
9 *ọ bụghị- i- N- enweghị njedebe "ọchịchịrị/abalị"
10 *li-ne i- N- insiku "ụbọchị"
11 *lʊ- u- lu- ulutambi "okwu ilu"
12 *ka- a- ka- akalulu "Rabit"
13 *na- u- ị- utunwa "ọnụ"
14 *βo- u- bu- ubwaato "ụgbọ mmiri"
Nke iri na ise *ko- u- ku- Njem "ịga"
15b *ko- u- ku- ukuboko "ogwe aka"
16 *pa- Ọdịdị pa- pa ng'anda "n'ụlọ (n'ụlọ)
17 *ko- Ọdịdị ku- ku mushi "na (na/a) ahịa"
18 *mo- Ọdịdị mu- Mu na-arụ ọrụ "n'ime / n'ime (ụlọ akwụkwọ)

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Spier (2020). A Descriptive Grammar of Ikyaushi. Tulane University, New Orleans, LA: Ph.D. dissertation. 
  2. Spier (2016). "A Survey of the IcAushi Language and Nominal Class System". Proceedings of the 43rd Annual Conference of the Linguistic Association of Canada and the United States. 
  3. Spier (2022). "Nominal Phrase Structure in Ikyaushi (M.402).". Studies in African Languages and Cultures.