Bouteldja Belkacem

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

  Bouteldja Belkacem (5 Eprel 1947 na 1 Septemba 2015 na Oran) bụ onye Algeria na-agu egwu raï, na onye na-ede egwu.[1]

Akụkọ ndụ[dezie | dezie ebe o si]

Bouteldja Belkacem tolitere na mpaghara El Hamri nke Oran na Algeria.[2] A na-ewere ya dị ka ogidi nke raï nke oge a. Otu n'ime ndị na-eme ka raï dị ọhụrụ ya na Messaoud Bellemou, n'afọ ndị 1960, ọ malitere iji accordion mee ihe n'ọnọdụ zamr, nke nyere onye na-eme ihe nkiri rai ohere ịkpọ egwu ma bụọ abụ n'otu oge ahụ. Mana ebe ọ bụ na accordion enweghị ike ịkpọ ụda nke anọ, Bouteldja gbanwere ya site n'ịgbanwe ogologo nke eriri ígwè n'ime, na-eme ka ọ kwekọọ na usoro egwu ọdịnala Algeria.[3]

N'abalị itoolu n'ọnwa Disemba n'afọ 1965, o dekọrọ egwu na Brahim El Feth's, teepu mbụ ya, nke sochiri ya bu diski nwere egwu abụọ wuru ewụ. N'afọ 1968, onye nchịkọta akụkọ ya gara Paris, Belkacem Bouteldja iji kwanyere nkwekọrịta ya ùgwù nwere ọrụ ịga azụ na azụ iji dekọọ diski atọ. Na ngwụcha afọ 1969 ya na Messaoud Bellemou zutere iwe nke ọdịnala raï; ndekọ ha nke afọ 1974 gosipụtara ọmụmụ pop-raï.[4] Njikọ ha gara n'ihu ruo na ngwụcha afọ 1979. Bouteldja lara ezumike nká ruo nwa oge na 1985, maka emume Rai mbụ e mere na Oran, ya na ndị nnọchiteanya nke egwu ọhụrụ dị ka Cheb Khaled, Hamid na ọtụtụ ndị ọzọ.

Na 1993, na-akọwa akụkọ ihe mere eme nke rai, Belkacem Bouteldja ga-ekwu, sị: "Ndụ dị ka nke ahụ. Maka onye ọ bụla oge nke ya: Cheikh Hamada n'afo ndị 1930s, Rimitti n'afọ ndi 1950s, Bouteldja n'afọ ndi 1960s, Bellemou n'afọ ndị 1970s, Khaled n'afọ ndị 1980s, Hasni na Nasro n'afọ ndị 1990s. "

Egwu[dezie | dezie ebe o si]

  • Gatlek Zizia (????, 1965)
  • Hadi France / Li Bik Bia (Chandor, 1967)
  • Milouda / Serbili baoui (Chandor, 1966) (Casaphone, 1970)

Abụ[dezie | dezie ebe o si]

  • Milouda
  • Gatlek Zizia (Cheikha El Wachma cover)
  • Serbili baoui
  • Ya Rayi
  • Hiya Hiya Wahrania
  • Sidi el Hakem
  • Taliya Rabi Bik Blani

Ebensidee[dezie | dezie ebe o si]

  1. Décès d'un père de la musique raï moderne. Le Figaro (2 September 2015). Retrieved on 25 September 2020.
  2. El Watan 2009-01-06. Retrieved on 25 September 2020.
  3. Garland Encyclopedia of World Music (1 February 2013). The Concise Garland Encyclopedia of World Music. Routledge. ISBN 978-1-136-09602-0. 
  4. Dr Michael Drewett (28 January 2013). Popular Music Censorship in Africa. Ashgate Publishing, Ltd.. ISBN 978-1-4094-9358-7. 

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]