Climate change in Liberia

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Mgbanwe ihu igwe na mba Liberia na-akpata ọtụtụ nsogbu ebe Liberia na-emetụta mgbanwe ihu igwe. Dị ka ọtụtụ mba ndị ọzọ dị n'Africa, mba Liberia na-eche nsogbu gburugburu ebe obibi ihu, yana ihe ịma aka mmepe na-adịgide adịgide.[1] N'ihi ọnọdụ ya n'Africa, ọ na-emetụta ihu igwe siri ike, mmetụta dị n'ụsọ oké osimiri nke ịrị elu nke oke osimiri, na mgbanwe usoro mmiri na nnweta mmiri.[2] A na-atụ anya na mgbanwe ihu igwe ga-emetụta akụ na ụba nke Liberia, ọkachasị ọrụ ugbo, ịkụ azụ, na ọhịa. Liberia abụwo onye na-ekere òkè na mgbanwe iwu mba ụwa na nke obodo metụtara mgbanwe ihu igwe.[3]

 

Mmetụta na gburugburu ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]

Okpomọkụ na mgbanwe ihu igwe[dezie | dezie ebe o si]

 

Mmiri na-arị elu[dezie | dezie ebe o si]

Ọnụ ọgụgụ mmadụ na mpaghara dị ala n'ụsọ oké osimiri. Monrovia na-ahụkarị n'ihe ize ndụ maka ịrị elu nke oke osimiri.

60% nke ndị bi na mba Liberia bi n'ụsọ oké osimiri.[2] A na-atụ anya na ịrị elu nke oke osimiri ga-etinye nrụgide n'ọtụtụ ndị mmadụ, gụnyere obodo ndị dị na ogige ndị dị ka West Point Slum, ma kpatara mfu nke ọnụ e US $ 250 nde.[2][2]

Ihe onwunwe mmiri[dezie | dezie ebe o si]

A na-atụ anya na mmiri ozuzo dị elu, mgbanwe na usoro mmiri ozuzo oge, na mmụba nke mmiri na-asọba ga-eduga na mbelata mmiri na ogo mmiri dị njọ.[2] Tụkwasị na nke a, ka ọ na-erule afọ 2020, a na-atụ anya na Mount Coffee Hydropower Project ga-enwe ihe ịma aka na idebe mmiri.[2] Ọzọkwa, a na-atụ anya na ịrị elu nke oke osimiri ga-akpata mmụba nke nnu na obodo ndị dị mkpa dị n'ụsọ oké osimiri.[2]

Mmetụta ọ na-emetụta ndị mmadụ[dezie | dezie ebe o si]

Mmetụta akụ na ụba[dezie | dezie ebe o si]

Ọrụ ugbo[dezie | dezie ebe o si]

61% nke GDP na 75% nke ọrụ dị na ngalaba ọrụ ugbo.[4] A na-atụ anya na mgbanwe ihu igwe ga-eme ka ihu igwe dị egwu ka njọ ma belata ihe ọkụkụ, na-akpata enweghị nri.[4]

Mbelata na ime mgbanwe[dezie | dezie ebe o si]

Iwu na iwu[dezie | dezie ebe o si]

Ụlọ Ọrụ Na-ahụ Maka Nchebe Gburugburu Ebe Obibi nke Liberia malitere atụmatụ nzaghachi mba n'afọ 2018.[5]

Njikọ mba ụwa[dezie | dezie ebe o si]

Liberia bụ otu n'ime ndị mbụ natara Green Climate Fund, ma nata nnukwu ego n'afọ 2014 site na Norway iji dozie omume ọhịa, enyemaka mmanụ ala, na ike na-agbanwe agbanwe na mba ahụ.[2][6]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Mgbanwe ihu igwe n'Africa

Ebensidee[dezie | dezie ebe o si]

  1. Building effective climate governance in Liberia - Liberia (en). ReliefWeb. Retrieved on 2020-05-21.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 Climate Risk Profile: Liberia (en). Climatelinks. Retrieved on 2020-05-21.
  3. Blackmore. Lorna Doone. Ryerson Press. ISBN 0-665-26503-4. OCLC 1084383140. 
  4. 4.0 4.1 Climate Adaptation in Liberia. Climate Links. USAID.
  5. Hub. Liberia Launches Climate Change Policy and Response Strategy | News | SDG Knowledge Hub | IISD (en-US). Retrieved on 2020-05-21.
  6. Climate change and the environment (en). Norgesportalen. Archived from the original on 2020-07-15. Retrieved on 2020-05-21.

Àtụ:Africa topic