Future 50 Foods report

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Future 50 Foods report

Akụkọ Future 50 Foods, Ndepụta aha "nri 50 maka ndị ahụike na mbara ụwa ka mma", nke World Wide Fund for Nature (WWF) na Knorr bipụtara na February 2019.  Ọ na-achọpụta ihe oriri 50 sitere na osisi nwere ike ịbawanye uru nri nri ma belata mmetụta gburugburu ebe obibi nke nri, na-edozi ahụ ma belata mmetụta gburugburu ebe obibi nke nri, na-akwalite usoro nri zuru ụwa ọnụ.[1][2]

Nkọwa[dezie | dezie ebe o si]

Nri sitere na osisi

Akụkọ ahụ na-akọwa ihe ọkụkụ iri na abụọ na ihe anụmanụ ise nke mejupụtara pasentị iri asaa na ise nke nri ụmụ mmadụ na-eri, na ihe ọkụkụ atọ (ọka, ọka na osikapa) nke na-eme ihe dịka "pasentị iri isii nke calorie sitere na osisi n'ọtụtụ nri".[3] Akụkọ ahụ mere ka ọ pụta ìhè na enweghị ụdị nri dịgasị iche iche na-etinye nchebe nri, na "ịkwadebe otu ihe ọkụkụ ugboro ugboro n'otu ala ahụ na-eme ka ihe ndị na-edozi ahụ dị n'ime ala, na-eduga n'iji fatịlaịza na ọgwụ nje eme ihe nke ọma, ma ọ bụrụ na ejiri ya mee ihe n'ụzọ na-ezighị ezi, nwere ike imerụ anụ ọhịa ma mebie ya.  gburugburu ebe obibi".[3]

Akụkọ ahụ na-enye nzọụkwụ ise iji chọpụta nri n'ọdịnihu: "ilekwasị anya na nri ndị sitere na osisi, melite ihe oriri, nyochaa mmetụta gburugburu ebe obibi, tụlee ọdịbendị na ụtọ, ma nyefee ọdịiche dị iche iche".[4]

Usoro maka itinye na ndepụta nri iri ise gosiri na ha ga-abụrịrị "ihe na-edozi ahụ nke ukwuu, nwee mmetụta dị nta na gburugburu ebe obibi dị ka o kwere mee, ọnụ ahịa, ịnweta, na n'ezie, dị ụtọ.".[4] A na-ekewa nri n'ime ụdị:

Ịsa ahịhịa mmiri, Porphyra umbilicalis

Algae[dezie | dezie ebe o si]

Algae nwere fatty acids dị mkpa na antioxidants jupụtara na protein, ma bụrụkwa ihe nwere ike ịnọchi anụ.[5]

1. Ịsa ahụ ahịhịa mmiri Porphyra umbilicalis

2. Akị mmiri Wakame Undaria pinnatifida

Beans na pulses[dezie | dezie ebe o si]

Akị ojii

Beans dị n'ezinụlọ legume, ma bụrụkwa isi iyi nke fiber, protein na vitamin B.[2]

3. Adzuki beans Vigna angularis

4. Black turtle beans Phaseolus vulgaris

5. Beans buru ibu (fava beans) Vicia faba

6. Nri Bambara / agwa Bambara Vigna subterranea

Nopales opuntia (Ịmkpụrụ pear nwere ntụ)

7. Cowpeas Vigna unguiculata

8. Lens Lens nri

9. Mkpụrụ osisi Marama Tylamura esculentum

10. Mgba beans Vigna radiata

11. Mkpụrụ osisi soy Glycine max

Cacti[dezie | dezie ebe o si]

Cacti nwere vitamin C na E, carotenoids, fiber na amino acid.[2]

12. Nopales Opuntia

Mkpụrụ ọka na ọka[dezie | dezie ebe o si]

Quinoa na-acha ọbara ọbara

Mkpụrụ ọka na ọka ndị a na-enye uru oriri na-edozi ahụ ma na-eme ka ahụike ala dịkwuo mma site n'ịbawanye isi mmalite nke carbohydrates site na ịdabere ugbu a na osikapa ọcha, ọka na ọka wit.[2]

13. Amaranthus

14. Buckwheat Fagopyrum esculentum

15. Mkpịsị aka Eleusine coracana

16. Fonio Digitaria exilis

Okooko osisi pọmpụ

17. Ọka wit nke Khorasan Triticum turanicum

18. Quinoa Chenopodium quinoa

19. Spelt Triticum spelta

20. Teff Eragrostis tef

21. Osikapa ọhịa Zizania

Mkpụrụ osisi ndị yiri akwụkwọ nri[dezie | dezie ebe o si]

E jiri ya tụnyere akwụkwọ nri, mkpụrụ osisi ndị a na-atọ ụtọ ma na-enwekarị carbohydrates na mmiri.[2]

Cabbage na-acha ọbara ọbara

22. Okooko osisi poppy Cucurbita pepo

23. Tomato oroma Solanum lycopersicum

24. Okra Abelmoschus esculentus

Osisi ndị na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ[dezie | dezie ebe o si]

Akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ nwere eriri nri, vitamin na mineral, ma nwee obere calorie.[2]

27. Kale Brassica oleracea var. sabellica

28. Moringa Moringa oleifera

29. Pak-choi ma ọ bụ bok-choy (Chinese cabbage) Brassica rapa subsp. chinensis

Mkpụrụ osisi Enoki

30. Akpụkpọ anụ Cucurbita pepo

31. Cabbage na-acha ọbara ọbara Brassica rapa subsp. chinensis

32. Spinach Spinacia oleracea

Mushrooms[dezie | dezie ebe o si]

Mushrooms nwere vitamin B dị elu, yana vitamin D, protein, na fiber.[2]

34. Enoki mushrooms Flammulina velutipes

35. Mushroom Maitake Grifola frondosa

36. Mmiri ara ehi Saffron Lactarius deliciosus

Mkpụrụ osisi sesame

Nuts na mkpụrụ[dezie | dezie ebe o si]

A na-akpọ "superfoods", nri ndị a nwere protein, vitamin E, na "ezi abụba".[2]

37. Mkpụrụ flax Linum usitatissimum

38. Mkpụrụ Hemp Cannabis sativa

39. Mkpụrụ sesam Sesamum indicum

40. Walnuts Juglans regia

Ogwe mgbọrọgwụ Parsley

Mgbọrọgwụ akwụkwọ nri[dezie | dezie ebe o si]

Akwụkwọ nri mgbọrọgwụ nwere ọtụtụ vitamin na mineral.[2]

41. Black salsify Scorzonera hispanica

42. Mgbọrọgwụ Parsley Petroselinum crispum

43. White icicle radish (winter radish) Raphanus sativus var. Longipinnatus

Mkpụrụ osisi alfalfa

Mkpụrụ osisi[dezie | dezie ebe o si]

Ọ na-amịpụta ihe na-edozi ahụ nke ukwuu. Usoro ntolite na-amụba okpukpu abụọ, na n'ọnọdụ ụfọdụ okpukpu atọ, uru nri nke osisi ahụ.[2]

44. Mkpụrụ osisi alfalfa Medicago sativa

45. Akụrụ na-amị mkpụrụ Phaseolus vulgaris

46. Chickpeas a mịrị amị Cicer arietinum

Tubers[dezie | dezie ebe o si]

Poteto na-acha ọbara ọbara nke Indonesia

Tubers na-enwekarị carbohydrates dị elu ma bụrụ isi iyi nke ike.[2]

47. Mgbọrọgwụ Lotus Nelumbo nucifera

48. Ube (yam na-acha odo odo) Dioscorea alata

49. Mgbọrọgwụ ahịhịa (jicama) Pachyrhizus erosus

50. Red Indonesian (Cilembu) poteto na-atọ ụtọ Ipomoea batatas

Ntụle[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka Cooking Light si kwuo, "Ndị ọkachamara na nri na-adịgide adịgide, nchekwa nri, nri na-edozi ahụ, ikike mmadụ na ọrụ ugbo mepụtara akụkọ a iji nyere anyị aka ịghọta otu esi eri nri maka ahụike kachasị mma na mbara ala dị mma. "[4] Eleanor Beardsley nke NPR's Morning Edition kwuru, "Dị ka ọ na-apụta, ụzọ anyị si eri ụmụ mmadụ nwere njikọ dị ukwuu na ichekwa anụ ọhịa - na ọtụtụ nsogbu ndị ọzọ".[3] N'ịkwado mbelata 60% na ọnụ ọgụgụ anụ ọhịa kemgbe afọ 1970, David Edwards nke WWF na-akwado na-agwa "ndị na-akwọ ụgbọala na-efunahụ ebe obibi na ụdị ndakpọ", na-akọwapụta onye ọkwọ ụgbọ ala kachasị dị ka ọrụ ugbo zuru ụwa ọnụ.[3]

Global Citizen kwuru, "Ịnabata nri sitere n'osisi nwere ike inye aka belata akara ụkwụ carbon gị ma belata ikuku gas na-ekpo ọkụ."[6] O hotara Peter Gregory na akụkọ ahụ: "Nri dị iche iche ọ bụghị nanị na-eme ka ahụ ike mmadụ dịkwuo mma kama na-erite uru na gburugburu ebe obibi site na usoro mmepụta dịgasị iche iche nke na-akwado anụ ọhịa na anụ ọhịa.  iji akụrụngwa na-adigide karịa.[6]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. WWF and Knorr launch The Future 50 Foods (en). WWF. Retrieved on 2019-04-04. “Together, we’ve launched The Future 50 Foods report, a collection of diverse plant-based foods from around the world that can boost the nutritional value of our meals whilst reducing the environmental impact of our food supply.”
  2. 2.00 2.01 2.02 2.03 2.04 2.05 2.06 2.07 2.08 2.09 2.10 Free Future 50 Foods Report (en-SA). Unilever Food Solutions. Retrieved on 2020-03-22.
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 For A Healthier Planet, Eat These 50 Foods, Campaign Urges (en). NPR.org. Retrieved on 2019-04-04.
  4. 4.0 4.1 4.2 A New Report Collects the 50 Foods That Will Keep Us—and the Planet—Healthier (en). Cooking Light. Archived from the original on 2020-06-11. Retrieved on 2019-04-04.
  5. Seaweed Aquaculture for Food Security, Income Generation and Environmental Health in Tropical Developing Countries.. World Bank Group (2016). Retrieved on April 5, 2021.
  6. These 50 Foods Aren't Just Good for You — They're Good for the Environment Too. Global Citizen. Retrieved on 2019-04-04.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]