Harmattan

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Harmattan
wind
obere ụdị nketrade wind, season Dezie
month of the yearÖnwa iri na otụ, December, Önwa mbu, Febụwarị, March Dezie
Harmattan haze gbara Abuja National Mosque na Abuja

Àtụ:Weather [1]Harmattan bụ oge n'Ebe Ọdịda mbụ Africa nke na-eme n'etiti elele Nọvemba na etiti Ma ọchịchị.  A na-eji ya bụ ifufe ahia ugwu akọrọ na uzuzu uzuzu dị n'ebe ugwu egwuregwu, nke otu aha ahụ, nke si na Sahara West Africa na-efega na Ọwara Guinea .  [1] Aha ahụ ike okwu haramata</link> n'asụsụ Twi .  [2] Okpomọkụ na-atụ n'iji n'ebe ụfọdụ, mana ọ nwere ike ọkụ ọkụ nke ukwuu n'ebe ụfọdụ n'ehihie, ihe niile mmetụta ike dabere na mpaghara mpaghara.

Harmattan na-efe efe n'oge ọkọchị, nke na-eme n'ime ụnwanyị nwere nwe obere kacha ala.  N'ime oge a , mkpọda ugwu nke oke na-anọ n'elu Central Sahara na obere obere Intertropical Convergence (ITCZ) na-anọ n'elu Ọwara Guinea.  N'ebe ọ na-agafe na Sahara, Harmattan na-eburu ezigbo uzuzu na ájá (n'etiti 0.5 na 10 microns).  A asụsụ ya dị ka "ikuku-mus", n'ihi nkụchi na-agba ume ya ma e jiri ya ọnọdụ ikuku dị dị iru mmiri.

. Oge a dị iche na oyi, n'ihi na a na-eji oyi, nkụ, [1] ifufe bu uzuzu, yana ike dị ukwuu na ọnọdụ nke nke ehihie na .  Okpomọkụ nwere ike obere obere ka 9 Celsius C (48 Celsius F) ụbọchị niile, ma mgbe ụfọdụ n'ehihie, echere ike ịfe elu ruo 30 Celsius C (86 Celsius F), ebe iru mmiri dị n'okpuru 5%.  O mmetụta ike na-ekpo ọkụ na mpaghara ụfọdụ, dịka na Sahara

. Ikuku na-akpọnwụ ma na-ekpochapụ mgbe Harmattan na-efefe mpaghara ahụ.  [1] Harmattan na-eweta ọnọdụ ihu igwe dị ka aha: ọ na-ahụta iru mmiri, na-agbasa igwe ojii, na- ekiri mmiri mmiri na mgbe ụfọdụ na- nnukwu igwé ojii nke uzuzu nke nwere ike ịhụta uzuzu.  uzuzu ma ọ bụ oké ifufe .  </link>[ ] ike ihe egwu ọkụ [2] ma mebie ihe kpatara ukwuu.  [3] gbaara Harmattan na ifufe mmiri ozuzo nwere ike iketa ifufe

N'ụfọdụ mba dị n'Ebe Ọdịda Anyanwụ Africa, oke uzuzu dị n'ikuku nwere ike kpachapụ anya ịhụ ụzọ ma gbochie anyanwụ ruo ọtụtụ ụbọchị, [2] ma e jiri ya tụnyere ajọ elu. A maara mmetụta a dị ka haze Harmattan. Ọ na-efu ndị na-anya ụgbọ elu ọtụtụ nde dollar na ụgbọ elu ndị a kagbuola ma chegharịa kwa afọ. [3] [4] Mgbe uzuzu ahụ na-esighị ike, mbara igwe na-apụ n'anya. [5] [6] Oke akọrọ nke ikuku nwere ike ime ka alaka osisi nwụọ. [7]

Iru mmiri na-agbada ruo ihe dị ka 15%, nke nwere ike ịkpata ọbara n'imi maka ụfọdụ ndị. [8] Mmetụta ahụike ndị ọzọ na-emetụta ụmụ mmadụ nwere ike ịgụnye ọnọdụ akpụkpọ ahụ (ịkpọ nkụ nke akpụkpọ ahụ), egbugbere ọnụ mkpọnwụ ma ọ bụ nke gbawara agbawa, anya, na usoro iku ume, gụnyere mmụba nke ụkwara ume ọkụ . [9]

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. Geographical Review (1919): "Knox writes of this wind : The Harmattan is experienced as a wind which blows, especially in the months of December, January, and February, from the NE. and is a hot wind in some localities and a cold wind in others, according to circumstances."
  2. Tuareg unrest. BBC, via Temoust (7 September 2007). Archived from the original on 30 December 2007. Retrieved on 8 October 2007.
  3. Eze, Chinedu (15 January 2013), "Nigerian Civil Aviation warns pilots, airlines of Harmattan haze", This Day.
  4. Valdmanis, Richard (8 February 2012). Giant dust cloud chokes west Africa. Reuters. Archived from the original on 11 February 2012. Retrieved on 9 February 2012.
  5. Akinrefon (16 December 2014). As harmattan finally hits Lagos. Vanguard. Retrieved on 11 October 2015.
  6. The Climate Of Nigeria. The Library of Congress o Studies. Retrieved on 11 October 2015.
  7. The North American Review, Volume 42 (1836).
  8. Terazono, Emiko. "Saharan wind stirs cocoa market", Financial Times, 19 January 2012. Retrieved on 28 January 2012.
  9. Anuforo. "Coping With Health Hazards of Harmattan Haze", Rivers State News, 20 January 2015.