Ihe naegosi fungus na nchedo ọhịa, Finland
Na Finland, Kotiranta na Niemelä (1993, 1996) webatara usoro a na-ejikarị eme ihe maka iji tụnyere ụkpụrụ nchekwa nke mpaghara ọhịa dị iche iche, dabere na nchọpụta na ụfọdụ fungi na-ere ure n-emetụta mmetụta nke ọrụ mmadụ na gburugburu ebe obibi nke ọhịa.[1][2] Ụdị dị otú ahụ n-eji nwayọ laghachi n'ebe ha si pụọ, yabụ ọnụnọ ha bụ ihe akaebe nke ogologo oge na-aga n'ihu na gburugburu ebe obibi nke ọhịa.
Ihe ngosi nke polypore Kotiranta-Niemelä[dezie | dezie ebe o si]
Kotiranta na Niemelä kewara ụdị ihe ngosi ahụ nụdị abụọ: ụdị ọhịa ochie a naahụkarị n'oké ọhịa ochie (20 ụdị); na ụdị ọhịa naamaghị nwoke (13 ụdị), nke fọrọ nke nta ka ọ bụrụ na ọ bụ ọhịa ochie naenweghị nsogbu na ogologo usoro gburugburu ebe obibi naagbadata azụ noge gara aga. Ndepụta dị iche iche dị maka ọhịa spruce (Picea abies) na osisi pine (Pinus sylvestris). Oké ọhịa ndị a na-ahụkarị na spruce na pine na-agụnye obere ụdị osisi dị iche iche (dịka. Betula spp., Populus tremula, Salix caprea) nke, kwa, bụ ihe dị mkpa nke ọdịdị ọhịa. Ya mere, ụfọdụ fungi pụrụ iche na-etolite na substrates ndị a na-agụnye na ndepụta nke ihe ngosi. A naelebara fungi anya n'ụzọ pụrụ iche na-eto n'elu ihe a na-akpọ osisi kelo.[3]
A họọrọ fungus naegosi na ndepụta ahụ na-eburu n'uche na ha ekwesịghị isi ike ịmata, ha ekwesịghịkwa ịgụnye ọnyà taxonomic. Iji belata mmetụta nke otu ihe mberede nke nchọpụta, ọnụ ọgụgụ nke ihe a naakpọ ụdị ihe ngosi nọgidere naadị elu. Ọtụtụ n'ime fungus ndị a naegosi bụ polypores (bracket fungi). [citation needed]
Mgbe ị naenyocha ma naatụle mpaghara ọhịa dị iche iche, a naeme ndepụta na mpaghara ọ bụla iche. A naenye ụdị ọhịa ochie ọ bụla dị ugbu a ọnụ ọgụgụ nke 1, na ụdị ọhịa ọ bụla na-amaghị nwoke ọnụ ọgụgụ nke 2.
Enwere ike iji ngụkọta nke ọnụọgụ ndị a mee ihe dị ka ọnụọgụ maka mpaghara ọ bụla dị ka ndị a:
- 10-19 Ebe ndị bara uru site n'echiche nchekwa,
- 20-29 Ebe ndị bara ezigbo uru,
- 30-46 Ebe bara uru pụrụ iche.
Nkọwa a siri ike. Oké ọhịa ndị a na-achịkwa dịka omume dị na Finland naenwetakarị ọnụọgụ nke 0, ma ọ bụ na-esiri ike 1-4. A naeji ndepụta ndị a nke ụdị ihe ngosi eme ihe n'ọtụtụ ebe na Finland mgbe ị naeguzobe ma ọ bụ naagbasawanye ogige ntụrụndụ mba na ọhịa ndị ọzọ echedoro, ọkachasị site na Ụlọ Ọrụ Ọhịa na Ogige nke gọọmentị.
Ụdị ihe naegosi, oké ọhịa ndị a naahụkarị[dezie | dezie ebe o si]
Ụdị ọhịa ochie[dezie | dezie ebe o si]
- Anomoporia bombycina
- Antrodia pulvinascens
- Asterodon ferruginosus
- Crustoderma dryinum
- Fomitopsis rosea
- Gloiodon strigosus
- Leptoporus mollis
- Pelloporus leporinus (Onnia l.)
- Perenniporia subacida
- Phaeolus schweinitzii
- Phellinus abietis
- Phellinus ferrugineofuscus
- Phellinus lundellii
- Phellinus nigrolimitatus
- Phellinus viticola
- Postia guttulata
- Postia lateritia
- Ihe na-eme ka mmadụ nwee ike
- Placenta Rhodonia
- Skeletocutis odora
Ụdị ọhịa ndị a na-amaghị nwoke[dezie | dezie ebe o si]
- Amylocystis lapponica
- Antrodia albobrunnea
- Antrodia crassa
- Antrodia infirma
- Antrodiella citrinella
- Cystostereum murrayi
- Diplomitoporus crustulinus
- Junghuhnia collabens (Steccherinum c.)
- Laurilia sulcata
- Lepiota lignicola (Leucopholiota decorosa)
- Phlebia centrifuga
- Sidera lenis (Skeletocutis l.)
- Skeletocutis stellae
- Anomoporia kamtschatica
- Chaetodermella luna
- Crustoderma dryinum
- Irpicodon pendulus
- Junghuhnia luteoalba (Steccherinum l.)
- Leptoporus mollis
- Meruliopsis taxicola
- Odonticium romellii
- Oligoporus sericeomollis
- Phaeolus schweinitzii
- Phellinus nigrolimitatus
- Phellinus pini
- Phellinus viticola
- Phlebia Cretacea
- Phlebia serialis
- Postia lateritia
- Postia leucomallella
- Pseudomerulius aureus
- Sistotremastrum suecicum
- Sparassis crispa
Oké ọhịa ndị a na-amaghị nwoke[dezie | dezie ebe o si]
- Antrodia albobrunnea
- Antrodia crassa
- Antrodia infirma
- Antrodia primaeva
- Crustoderma corneum (Phlebia c.)
- Dichomitus squalens
- Gloeophyllum protractum
- Hyphodontia curvispora
- Postia parva
- Sidera lenis (Skeletocutis l.)
- Skeletocutis jelicii
- Skeletocutis stellae
- Tyromyces canadensis
Ihe ngosi fungi ndị ọzọ[dezie | dezie ebe o si]
Ọzọkwa Bonsdorff et al. (2014) bipụtara ndepụta nke mushrooms na macrofungi ndị ọzọ dị n'ala nke na-egosi ụdị dị iche iche nke ụdị ọhịa dị iche iche na Finland.[4]
Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Kotiranta, Heikki (1993). Uhanalaiset käävät Suomessa (Threatened polypores in Finland). Vesi- ja ympäristöhallinnon julkaisuja (B).
- ↑ Kotiranta, Heikki (1996). Uhanalaiset käävät Suomessa, 2nd edition. Suomen ympäristökeskus.
- ↑ Niemelä (2005). "The kelo tree, a vanishing substrate of specified wood-inhabiting fungi". Polish Botanical Journal 47: 91–101.
- ↑ von Bonsdorff (2014). "Sienet ja metsien luontoarvot (Indicator fungi).". Norrlinia 27: 1–272.