Ihe osise nke Burkina Faso
| obere ụdị nke | art of the Earth  |
|---|---|
| Akụkụ nke | culture of Burkina Faso |
| ihu nke | Burkina Faso |
| mba/obodo | Burkina Faso |
Nkà nke Burkina Faso bụ ngwaahịa sitere na akụkọ ọdịnala bara ụba. N'otu akụkụ, nke a bụ n'ihi na ọ bụ nanị mmadụ ole na ole si Burkina aghọla ndị Alakụba ma ọ bụ Ndị Kraịst. [1] Ọtụtụ n'ime omenala nka oge ochie nke Africa mara nke ọma ka echekwara na Burkina Faso n'ihi na ọtụtụ mmadụ na-anọgide na-asọpụrụ mmụọ ndị nna ochie, na mmụọ nke okike. N'akụkụ dị ukwuu ha na-asọpụrụ ndị mmụọ site n'iji ihe mkpuchi na ihe osise a pịrị apị. Ọtụtụ n'ime mba ndị dị na mgbago ugwu Burkina Faso aghọọla ndị Alakụba, ebe ọtụtụ mba ndị dị na ndịda Burkina Faso bụ ndị Kristian. N'ụzọ dị iche, ọtụtụ ndị Burkina Faso na-aga n'ihu na-ekpe ekpere na ịchụ àjà nye mmụọ nke okike na mmụọ nke ndị nna nna ha. Ihe si na ya pụta bụ na ha na-aga n'ihu na-eji ụdị nka anyị na-ahụ na ụlọ ngosi ihe mgbe ochie na Europe na America. [2]
Otu n'ime ihe mgbochi bụ isi n'ịghọta nkà nke Burkina Faso, gụnyere nke Bwa, bụ mgbagwoju anya n'etiti ụdị nke Bwa, " gurunsi ", na Mossi, na mgbagwoju anya nke ndị Bwa na ndị agbata obi ha n'ebe ọdịda anyanwụ. ndi Bobo . Mgbagwoju anya a sitere na ojiji ndị uwe ojii French na-achị ndị ntụgharị Jula jiri mee ihe na mmalite narị afọ. Ndị ntụgharị okwu a lere mmadụ abụọ ahụ anya dị ka otu, yabụ na-akpọ Bobo dịka "Bobo-Fing" na Bwa dịka "Bobo-Oule." N'ezie, mmadụ abụọ a abụghị ndị ikwu ma ọlị. Asụsụ ha dị nnọọ iche, usoro mmekọrịta ha dị nnọọ iche, n’eziekwa, nkà ha dị nnọọ iche. N'ihe gbasara ụdị nka ọgbaghara ahụ sitere n'eziokwu na ndị Bwa, "gurunsi'" na Mossi na-eme ihe mkpuchi nke ejiri ụkpụrụ eserese na-acha uhie uhie na ojii kpuchie. Nke a bụ nnọọ ụdị ndị Voltaic ma ọ bụ Gur, ma gụnyekwara Dogon na ndị ọzọ na-asụ asụsụ Voltaic . [3]
Ihe mkpuchi Mossi[dezie | dezie ebe o si]
Nkpuchi na-ewere ọnọdụ dị mkpa na ndụ okpukperechi nke Nyonyse, ndị ọrụ ugbo oge ochie na akụkụ ime mmụọ nke ọha mmadụ n'etiti ndị Mossi . Ndị Nakomse (ndị isi klas) anaghị eji ihe mkpuchi. Iji ihe mkpuchi eme ihe na mmalite na olili ozu bụ ihe a na-ahụkarị nke ndị Voltaic ma ọ bụ ndị na-asụ Guru, gụnyere ndị Nyonyose, Lela, Winiama, Nouna, Bwaba, na Dogon. Ihe mkpuchi na-apụta n'ebe a na-eli ozu iji hụ n'aha ndị nna nna na e mere usoro olili kwesịrị ekwesị. Ha na-apụtakwa n’ọtụtụ olili ma ọ bụ ememe ncheta ndị a na-eme mgbe nile n’ime afọ ndị okenye nwụsịrị. A na-aga nkpuchi iji sọpụrụ onye ahụ nwụrụ anwụ na iji chọpụta na mmụọ nke onye ahụ nwụrụ anwụ ruru eru ịbanye n'ime ụwa ndị nna nna. Na-enweghị ezigbo olili ozu mmụọ nsọ na-anọ nso n'ụlọ na-ebute nsogbu nye ụmụ ya. A na-ejikarị osisi Ceiba pentandra, faux kapokier akpụ ihe mkpuchi. Ha na-pịrị na atọ isi styles kwekọrọ ekwekọ na style nke oge ochie ndị e meriri na 1500 site na-awakpo Nakomse na Integrated n'ime ọhụrụ Mossi ọha mmadụ: N'ebe ugwu masks bụ vetikal planks na a gburugburu concave ma ọ bụ convex ihu.
N'ebe ndịda ọdịda anyanwụ, ihe mkpuchi na-anọchi anya anụmanụ ndị dị ka antelope, buffalo ohia, na ihe dị iche iche dị iche iche e kere eke, na-ese uhie, ọcha na oji. N'ebe ọwụwa anyanwụ, gburugburu Boulsa, masks nwere ogologo posts n'elu ihu nke eriri na-ejikọta ya.
Ihe mkpuchi nwanyị nwere ụzọ abụọ nke enyo gburugburu maka anya, na obere ihe mkpuchi, na-anọchite anya Yali, "nwatakịrị ahụ" nwere mpi kwụ ọtọ. A na-eyi ihe mkpuchi Nyonyose niile na akwa akwa ejiri eriri nke hemp ọhịa, Hibiscus cannabinus . N'oge ochie, ọ bụ naanị North dị na Yatenga na Kaya, na ndị ọwụwa anyanwụ gburugburu Boulsa kwere ka e sere ihe mkpuchi ha. Ndị mmadụ nọ na ndịda ọdịda anyanwụ machibidoro ịse foto n'ihi na o kwekọrịtaghị na "yaaba sNyonyoseoore", ụzọ ndị nna ochie. Ihe odide mkpuchi gụnyere Balinga, nwanyị Fulani, katre, hyena, nyaka, obere ele, Wan pelega, nnukwu anụ na ọtụtụ ndị ọzọ. Otú ọ dị, ugbu a, ihe mkpuchi sitere na mpaghara atọ ahụ na-apụta n'ememe ọha na eze kwa afọ dị ka SIAO (Fr. Salon international de l'Artisanat de Ouagadougou), Izu Omenala, na Abalị Atypical nke Koudougou (Les Nuits Atypiques de Koudougou). Ezinụlọ Nyonyose ọ bụla nwere ihe mkpuchi nke ya, a na-ebo ha ebubo ichekwa ihe mkpuchi ahụ ruo taa. Masks dị oke nsọ, ma bụrụ njikọ na mmụọ nke ndị nna nna na nke okike. [2]
Bwa[dezie | dezie ebe o si]
Ndị Bwa bi na etiti Burkina Faso. N'ime afọ gara aga, e jikọtara ha na Bobo n'ụzọ ezighi ezi. N'ezie, ha na ndị Bobo agbasaghị ma ọlị, asụsụ na omenala ha dịkwa nnọọ iche. Ndị Bwa na-asụ asụsụ n'ezinụlọ voltaic nke asụsụ, ebe Bobo na-asụ asụsụ n'ezinụlọ Mande. Ọgbaghara ahụ kpatara n'oge gara aga site na enweghị ike nke ndị France ịmata ọdịiche dị n'etiti mmadụ abụọ ahụ site na ndị ntụgharị Jula ha.
Ndị Bwa yiri ndị ọzọ na Burkina Faso n'enweghị ikike ndọrọ ndọrọ ọchịchị etiti ha. Omenala ha enweghị ndị isi. N'ụzọ dị iche na ndị Mossi bi dị nnọọ n'ebe ọwụwa anyanwụ, nwere usoro siri ike nke ndị isi na ndị eze. Ihe si na ya pụta bụ na ebe ndị Mossi na-eche nche ma na-eguzogide mgbanwe, ndị Bwa na-enwe obi ụtọ ma na-anabata mgbanwe.
Ndị Bwa na-emepụta ụdị ihe mkpuchi dị iche iche, gụnyere ihe mkpuchi akwụkwọ raara nye chi aha ya bụ Dwo, na ihe mkpuchi osisi raara nye chi Lanle.
Ụdị Bwa bụ ndị ndị nchịkọta na ndị ọkà mmụta gburugburu ụwa maara nke ọma. Ndị a bụ ihe mkpuchi osisi na-anọchi anya ụmụ anụmanụ, ma ọ bụ ihe mkpuchi plank sara mbara nke na-anọchi anya mmụọ Lanle. E ji ihe osise na-acha uhie uhie na nke ojii kpuchie ha bụ́ ndị na-anọchi anya iwu okpukpe ndị mmadụ n’ime ime obodo ga-erube isi ma ọ bụrụ na ha ga-enweta ngọzi Chineke. Usoro ndị a maara nke ọma abụghị ihe ịchọ mma, ha bụ ihe osise eserese na usoro ederede nke onye ọ bụla n'ime obodo nke malitere. Ha na-agụnye checkerboards ojii na-acha ọcha, ndị dị ka ihe e lekwasịrị anya, ụkpụrụ zig-zag nke na-anọchi anya ụzọ ndị nna ochie, ụkpụrụ X, na ndị na-agbapụta ọnwa. [2]
Bobo[dezie | dezie ebe o si]
N'ọtụtụ akwụkwọ gbasara nka Africa, a na-akpọ otu ndị bi na mpaghara Bobo-Dioulasso Bobo-Fing. Ndị a na-akpọ onwe ha Bobo. Ha na-asụ asụsụ Mandé . Ọnụ ọgụgụ ndị Bobo dị ihe dị ka mmadụ 110,000, yana ọnụ ọgụgụ ka ukwuu na Burkina Faso, n'agbanyeghị na mpaghara Bobo bi na-agbatị n'ebe ugwu ruo Mali. Ndị Bobo adịchaghị mma. Ha bụ njikọ ochie nke ọtụtụ ndị gbakọtara gburugburu ọtụtụ ebo ndị na-anaghị echekwa ọdịnala ọ bụla nke mbata na mpaghara ahụ. Asụsụ ha na omenala ha nwere njikọ chiri anya na ndị agbata obi Mandé n'ebe ugwu, ndị Bamana na Minianka, karịa ndị agbata obi Voltaic thegurunsi na Mossi, mana ekwesịrị icheta ha dị ka mgbatị ndịda nke ndị Mandé, ndị bi na ya. ihe bụ Burkina Faso ugbu a, karia otu Mandé na-akpa ike nke batara na mpaghara na nso nso a. Ọ bụ ezie na ihe karịrị 41% nke agbụrụ Bobo na-azọrọ na ha si mba ọzọ, ha na-ekwukwa na ha bụ autochthonous. [2]
Chukwu kere bobo ka ana akpo Wuro. Enweghị ike ịkọwa ya ma ọ bụghị ihe ọkpụkpụ na-anọchi anya ya. Bobo cosmogonic myths, wuro da fere, kọwapụta okike ụwa site na Wuro na nhazi ihe okike ya, nke etinyere na ụzọ abụọ na-emegide onwe ya: nwoke / mmụọ, nwoke / nwanyị, obodo / ohia, anụ ụlọ / ọhịa, omenala / okike., nchekwa/ihe egwu, oyi/okpomọkụ, onye ọrụ ugbo/ọkpụkpụ. Ntụziaka dị n'etiti ndị agha dịka Wuro siri kee ya dị egwu, ọ dịkwa mfe mmadụ, site n'omume kachasị mfe kwa ụbọchị, imetọ ụwa ya ma tụpụ ndị agha ahụ n'enweghị isi. Ọbụna ọrụ ugbo, nke a na-achịkọta ihe ọkụkụ n'ime ọhịa wee webata n'ime ime obodo, nwere ike ime ka ọdịiche dị n'etiti omenala / ọdịdị, obodo / ohia. Nchịkọta ndị na-esonụ na-akọwa mmekọrịta dị n'etiti Wuro, mmadụ na onye na-ese ihe.
Bobo na-eji ihe mkpuchi eme ihe n'akụkụ atọ bụ isi: ihe mkpuchi na-apụta n'oge owuwe ihe ubi n'ememe kwa afọ nke a na-akpọ birewa dâga. Masks na-esonye na mmalite nwoke, aha ya bụ yele dâga, nke bụ isi ọrụ ha. N'ikpeazụ, ha na-ekere òkè na olili (syebi) na mmemme olili ozu (syekwe) nke ndị Dwo gburu, ma ọ bụ nke ndị ụkọchukwu Dwo. Nke a bụ ọrụ nke abụọ, ọ bụghịkwa ihe mkpuchi niile nke ezinụlọ Bobo niile na-aga emume ndị a. Masks yiri ka ọ na-ekere òkè na olili ozu na mpaghara Syankoma dị na ndịda, nso Bobo-Dioulasso, karịa na ugwu.
Ihe mkpuchi ahihia nke na-anọchite anya ụdị mbụ na nke zuru ụwa ọnụ nke Dwo na-eje ozi iji jikọta onye ahụ n'ime ọha mmadụ na ijikọ obodo mmadụ na ụwa okike; ihe mkpuchi fiber na-edozi onye ahụ n'ime mkpokọta mmekọrịta mmadụ na ibe ya, nke a raara nye otu n'ime ụdị Dwo mechara. Ihe mkpuchi ndị a bụ ihe ndị dị mkpa nke mmekọrịta mmadụ na ibe ya. Ihe nkuzi ndị a pụtara na-emetụta ọgbọ ọhụrụ ọ bụla na nnukwu ụlọ ọrụ mmalite. [2]
A na-akọwara ọkwa mmụta dị iche iche nye ụmụ nwoke Bobo n'ọtụtụ nzọụkwụ gbasasịrị n'ime afọ iri na ise. Masks na-arụ ọrụ dị mkpa na mbido n'ihi na ha na-eweghachi ma na-ewusi usoro mbara igwe nke Wuro kee ike, na-eweghachi nguzozi na usoro nke ụwa okike na nke obodo. Nke ọ bụla n'ime usoro ọhụrụ a na mbido bụ emume dị mkpa na-edobe ya mgbe a malitere ịgba egwu na ọtụtụ ụdị ihe mkpuchi. [2]
Eserese mgbidi[dezie | dezie ebe o si]
Omenala a na-enye ụmụ nwanyị mkpokọta mpako na ùgwù onwe onye gosipụtara na usoro bambolse, okwu a na-eji naanị iji kọwaa ihe ịchọ mma ma ọ bụ ihe ịchọ mma iji gbakwunye ihe ịchọ mma na mgbidi mgbidi. A na-eji atụmatụ geometric chọọ mgbidi ndị a mma na akara nke anụmanụ na ndị mmadụ. Nke ọ bụla n'ime akara ndị a bụ ihe nnọchianya nke akụkụ ndị bụ isi nke ndụ na obodo ha. Ndị Gurensi na ihe ịchọ mma mgbidi ha na-emetụta ikike nwanyị na itinye ego ya na obodo ya. Nke a na ọha mmadụ bụ polyamorous, na nke a omenala na-enye ndị inyom a ohere showcase ha n'otu n'otu mgbe na-eje ozi dị ka mmekọrịta mmekọrịta na ụzọ na-amasị di ha. Ndị inyom na-ekwu na ụdị nka a bụ akụkụ nke ndụ ha n'otu aka ahụ na-eri nri ma ọ bụ ihi ụra. [4]
Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Roy, Christopher D. "Countries of Africa: Burkina Faso," Art and Life in Africa, Countries Resources. Archived from the original on 2014-01-15. Retrieved on 2014-04-14.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 Roy, Christopher D., "Art of the Upper Volta Rivers," 1987, Paris, Chaffin.
- ↑ Art & Life in Africa - The University of Iowa Museum of Art. uiowa.edu. Archived from the original on 2013-06-30. Retrieved on 2014-04-14.
- ↑ LaDuke, Betty. (1997). Africa : women's art, women's lives. Trenton, NJ: Africa World Press, 2–22. ISBN 0-86543-434-4. OCLC 35521674.