International Tropical Fruits Network

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

  International Tropical Fruits Network (TFNet) bụ netwọk zuru ụwa ọnụ nke kwụụrụ onwe ya na nke na-enye onwe ya ego nke hiwere n'okpuru nkwado nke Òtù Na-ahụ Maka Nri na Ọrụ Ugbo nke United Nations (FAO). Ugbu a ọ bụ ọgbakọ mba ụwa nke gọọmentị etiti na nke ụlọ ọrụ, nke nwere ikike na ọrụ iji kwalite mmepe zuru ụwa ọnụ nke mkpụrụ osisi okpomọkụ n'ihe metụtara mmepụta, oriri na ịzụ ahịa. Ọ dabere na otu, yana ndị otu na-eme ihe site n'otu ụlọ ọrụ na-edu ndú na mkpebi obodo.

Ugbu a, TFNet nwere ọtụtụ narị ndị otu sitere na mba 38, 14 n'ime ha bụ gọọmentị nke mba ndị a: Australia, Bangladesh, China, Fiji, India, Indonesia, Malaysia, Nigeria, Philippines, Saudi Arabia, Sri Lanka, Sudan, Syria, na Vietnam. O nwekwara ndị otu 20 mejupụtara ụlọ ọrụ na otu gụnyere CAB International, Bioversity International, Crops for the Future, Afro-Asian Rural Development Organisation, Inter-American Institute for Cooperation on Agriculture (IICA), na ndị otu nkịtị.

Ihe ndị mere n'oge gara aga[dezie | dezie ebe o si]

N'oge 1st International Consultation on Tropical Fruits nke e mere na Malaysia na 15-19 Julaị 1996, ndị nnọchiteanya sitere na mba 22 nyere okwu gbasara akụ na ụba na azụmahịa nke gbadoro ụkwụ n'ọnọdụ dị ugbu a nke ụlọ ọrụ mkpụrụ osisi okpomọkụ, atụmanya ọdịnihu maka mkpụrụ osisi na-ekpo ọkụ na nke a na-edozi, tarifu. nchegbu, na phytosanitary na kwarantaini. Ha ghọtakwara mkpa mkpụrụ osisi dị n'ebe okpomọkụ dị n'inye vitamin, nri, micronutrients, na fiber dị mkpa maka ahụike na ọdịmma mmadụ. Otu n'ime ihe ngwọta a chọrọ iji gboo mkpa ndị a bụ site na ịmepụta netwọk mkpụrụ osisi okpomọkụ.

E hiwere Sub-Group on Tropical Fruits (SGTF) n'oge nnọkọ nke iri na ise nke Intergovernmental Group na Banana na Rome na Mee 1997. N'oge nnọkọ 1st nke SGTF na Pattaya, Thailand na Mee 1998, ekwenyela na TFNet kwesịrị ịbụ a. netwọkụ nke nọọrọ onwe ya zuru ụwa ọnụ, yana ohere nke netwọk mpaghara. Malaysia na Taịland nọ na-achọ ịwe isi ụlọ ọrụ TFNet. Na May 1999, Kọmitii Na-ahụ Maka Nsogbu Azụmahịa kpebiri iguzobe isi ụlọ ọrụ na Malaysia.

Ihe omume na ihe omume[dezie | dezie ebe o si]

Ọrụ na ndụmọdụ[dezie | dezie ebe o si]

TFNet emechaala ọrụ na ndụmọdụ na mmekorita ya na otu mba ụwa. Site na FAO, TFNet kwadoro atụmatụ mmemme maka mmepe na-adigide nke ụlọ ọrụ mkpụrụ osisi na Bangladesh, Fiji, Malaysia, na Philippines. E jikwa GTZ (nke bụzi GIZ) mee ọmụmụ ihe gbasara nchekwa osisi dị iche iche maka mkpụrụ osisi okpomọkụ na mba 8 dị n'Eshia. Etinyere TFNet n'oge nke mbụ nke oru ngo ya na International Plant Genetic Resources Institute (IPGRI) (ugbu a Bioversity International) na Asia Development Bank na nchekwa na-adigide na itinye n'ọrụ nke mkpụrụ ndụ mkpụrụ ndụ mkpụrụ osisi na Asia.

A rụkwara ọrụ mpaghara na gọọmentị Malaysia nke lekwasịrị anya na pineapple, watermelon, na ihe ọkụkụ ndị ọzọ.[1][2]

Nzukọ ọmụmụ ihe na nzukọ mba ụwa[dezie | dezie ebe o si]

Nzukọ ọmụmụ ihe mba ụwa gbasara mkpụrụ osisi ndị dị n'ebe okpomọkụ na ndị dị n"okpuru okpomọkụ hazikwara site na TFNet na azụmahịa, nhazi na nhazi, akụ na ụba na ahịa, usoro ndị na-azụ ahịa na mbupụ, na mmepe ndị na-adịbeghị anya na mmepụta, njikwa posttharvest na ahia nke obere mkpụrụ osisi ndị na-ekpo ọkụ.[3] A na-eduzi nzukọ ọmụmụ ihe ndị a n'ọtụtụ mba dị na Eshia na Africa.

Ọmụmụ ihe na njem ọmụmụ[dezie | dezie ebe o si]

Emere ogbako aka ise na nleta ọmụmụ na Sentra Pengembangan Agribisnis Terpadu (SPAT Indonesia) na usoro nhazi nri dị ka mmepụta mgbawa mkpụrụ osisi. Enyemaka nka afọ atọ maka njikwa na nhazi mkpụrụ osisi na Syrian Arab Republic ka e jikwa ego sitere n'aka gọọmentị Malaysia wee mee ya. Emebekwara nkuzi na njem mmụta na Malaysia, Indonesia, Thailand, Fiji, Nigeria, na mba ndịda ọwụwa anyanwụ Eshia ndị ọzọ.

Mgbasa ozi[dezie | dezie ebe o si]

TFNet na-emekwa ka mgbanwe nke ozi ndị ọkachamara n'etiti ndị otu ya site na ebe nrụọrụ weebụ na ọnụ ụzọ ozi nke gụnyere nchịkọta mkpụrụ osisi, ndepụta ndị ọkachamara, nchekwa data azụmahịa, na nzukọ mkparịta ụka. A na-ezigara ndị otu na ndị debanyere aha akụkọ kwa ọnwa na akụkọ mkpụrụ osisi zuru ụwa ọnụ. TFNet sokwa òtù ndị ọzọ rụkọọ ọrụ iji guzobe MyFruit.org na Global Information System na mkpụrụ osisi okpomọkụ nke Africa.[4]

Ndị otu[dezie | dezie ebe o si]

Ndị otu mba[dezie | dezie ebe o si]

Ndị otu mba na-emeghe maka mba niile so na FAO bụ ndị bịanyere aka na nkwekọrịta maka nguzobe nke TFNet ma ọ bụ ndị sonyere na nkwekọ ahụ.

Ndị otu mba ugbu a bụ:

Ndị mmekọ[dezie | dezie ebe o si]

Ndị otu na-emeghe maka mba ụwa, mpaghara ma ọ bụ mba ọ bụla, ụlọ ọrụ, njikọ, ma ọ bụ ụlọ ọrụ azụmaahịa na ngalaba ọha na eze na nke onwe.

Ndị òtù nkịtị[dezie | dezie ebe o si]

Ndị otu nkịtị na-emeghe maka onye ọ bụla ma ọ bụ òtù na-enweghị uru nke nwere ike inye aka na ebumnuche na ọrụ nke TFNet.

Ebe nrụọrụ weebụ gọọmentị[dezie | dezie ebe o si]

Ebe nrụọrụ weebụ gọọmentị

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. Study on Business Strategy and Implementation Plan for the Development of the Proposed ECER Integrated Pineapple Project Areas in Pekan and Rompin, Pahang, Malaysia.. International Tropical Fruits Network. Retrieved on 18 July 2012.
  2. MARDI - TFNet - GWG Collaborative Research on Breeding and Production of Seeds (2008-2010). International Tropical Fruits Network. Retrieved on 18 July 2012.
  3. Key Accomplishments of TFNet. International Tropical Fruits Network. Retrieved on 18 July 2012.
  4. gFruit.