International Union of Air Pollution Prevention and Environmental Protection Associations

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
International Union of Air Pollution Prevention and Environmental Protection Associations
otu
Oge/afọ mmalite1964 Dezie
onyeisi ocheHans Stephany Dezie
ọdịdị isi ụlọ ọrụBurgess Hill Dezie
webụsaịtịhttp://www.iuappa.org/ Dezie

International Union of Air Pollution Prevention and Environmental Protection Associations (IUAPPA) bụ njikọ mba ụwa nke òtù ndị obodo na-emetụta mmetọ ikuku. IUAPPA, nke e guzobere na 1964 site na arịrịọ nke US Air Pollution Control Association, nwere òtù mba 40 sitere na mba ndị dị ka United States (Air and Waste Management Association), Germany (Verein Deutscher Ingenieure) na Japan (Japan Environmental Management Association for Industry) ma nwee netwọk na ndị nnọchi anya na ọtụtụ mba ndị ọzọ.[1] A na-ahụ Ntọala ahụ dị ka otu ihe dị ịrịba ama na "Ecological Revolution" na gburugburu 1970.[1]

Ihe E lekwasịrị anya[dezie | dezie ebe o si]

Ihe IUAPPA lekwasịrị anya bụ "mmepe na mmejuputa iwu ndị dị irè karị maka mgbochi na nchịkwa nke mmetọ ikuku, nchedo gburugburu ebe obibi na nnabata nke mmepe na-adịgide adịgide".[2] IUAPPA chọrọ inweta nnabata na mmejuputa iwu nke nwere ike ịchekwa gburugburu ebe obibi dị ọcha na nke dị mma, yana ndị ọkà mmụta sayensị, ndị na-eme iwu, ndị na'okpuru, ndị azụmaahịa na ndị otu ụmụ amaala nwere otu ebumnuche a.

Ọ bụ IUAPPA na Stockholm Environment Institute malitere Global Atmospheric Pollution Forum.[3] European Federation of Clean Air and Environmental Protection Associations (EFCA) bụ nke ndị otu Europe nke International Union of Air Pollution Prevention and Environmental Protection Associations, IUAPPA, guzobere[4]

Ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]

Odeakwụkwọ IUAPPA dị na Burgess Hill, West Sussex, United Kingdom. Onye isi oche bụ Kil-Choo Moon nke Korea Institute of Science and Technology na onye isi nchịkwa bụ Richard Mills.[5] IUAPPA na-achịkwa otu International Board nke nwere Onye isi ala, Ndị isi ala, Onye isi ala gara aga na Onye na-ahụ maka akụ na ụba, yana otu onye nnọchi anya ikike site na onye ọ bụla zuru oke nke Union.

Ndị mmekọ na ndị otu[dezie | dezie ebe o si]

IUAPPA bụ onye mmekọ nke UNEP Climate and Clean Air Coalition ma soro UNEP na WHO rụọ ọrụ ọnụ n'ime iri afọ gara aga.[6][7][8]

Ndị a họọrọ

  • Clean Air Society nke Australia na New Zealand
  • Kọmitii na-ahụ maka mmetọ ikuku mgbochi nke VDI na DIN - KRdL, Kommission Reinhaltung der Luft im VDI und DIN - Normenausschuss KRdL[9]
  • Òtù Japan nke Njikọ Mgbochi Mmetọ Mmiri (JUAPPA), Nihon Taiki Kougai Boushi Dantai Rengoukai[10]
  • Nchedo gburugburu ebe obibi UK, nke bụbu National Society for Clean Air and Environmental Protection - NSCA[11]
  • Òtù Na-ahụ Maka Mfu Na Mfufe[12]
  • Cercl'Air, Switzerland, Ngalaba Na-ahụ Maka Gburugburu Ebe Obibi[13]
  • Swedish Clean Air Society[14]

Nzukọ Mmiri Dị Ọcha Ụwa[dezie | dezie ebe o si]

A na-eme World Clean Air Congress, nke IUAPPA haziri na 1966, afọ abụọ ma ọ bụ atọ ọ bụla. Ọ bụ otu n'ime nnukwu nnọkọ mba ụwa na sayensị ikuku na iwu nwere ndị sonyere 1,500. Ụfọdụ n'ime mgbakọ ndị na-adịbeghị anya bụ:

  • e mere IUAPPA World Clean Air Congress nke iri na isii, Ọtụtụ Mba - Otu Ọnọdụ: Atụmatụ Ụzọ Na-aga n'ihu na Cape Town, na oku na ụlọ ọrụ South Africa iji gosipụta idu ndú ma mezuo ụkpụrụ ikuku.[15] Ndị nnọchiteanya na nnọkọ nke iri na isii nụrụ na ọtụtụ ndị ogbenye South Africa na-ahụ mmetọ.[16] "Ndị na-ahụ anwụrụ ọkụ ahụ bụ ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ mgbe niile ndị na-enweghị ike ịkwụ ụgwọ ndị dọkịta maka ụkwara ume ọkụ, ụkwara ume ma ọ bụ, nke ka njọ, ọrịa kansa akpa ume, "Minista na-ahụ maka gburugburu ebe obibi Edna Molewa kwuru n'okwu.[17]
  • 17th IUAPPA World Clean Air Congress, Mega Cities Perspective, Healthier and Greener Future, nke emere na Busan, Korea na 2016[18]

Mkpebi na Nkwupụta[dezie | dezie ebe o si]

Kemgbe e guzobere ya na 1964, Union nwere mmasị ogologo oge na mmekọrịta dị n'etiti mmetọ ikuku na ihu igwe ụwa. Nkwupụta iwu na 1989 bụ otu n'ime ndị mbụ lekwasịrị anya na mgbanwe ihu igwe. E lekwasịrị anya na 1995 na mgbanwe ala Arctic na mmetọ. N'afọ 2001 ọ bụ ọrụ zuru ụwa ọnụ na njem dị anya nke mmetọ ikuku. Ihe lekwasịrị anya na 2010 bụ One Atmosphere.

Onyinye[dezie | dezie ebe o si]

Na mmekorita ya na International Academy of Science, Munich Union na-enye Thomas Kuhn Award maka nghọta ọhụrụ nke nsogbu nke nkwado ma ọ bụ ntinye aka nke ngwọta ọhụrụ dị otú ahụ na Yuan T. Lee Award maka ọrụ multi-disciplinary ma ọ bụ cross-disciplinarian nke metụtara okike na psycho-sciences na ịchụso nkwado.[19][20]

Akwụkwọ ndị e bipụtara[dezie | dezie ebe o si]

  • Ranjeet Sokhi (ED.): World Atlas of Atmospheric Pollution. E mepụtara World Atlas na njikọ aka na International Union of Air Pollution Prevention and Environmental Protection Associations (IUAPPA) na Global Atmospheric Pollution Forum.
  • IUAPPA Nnyocha Afọ Atọ: 2007 - 2010 (PDF)
  • Ihe karịrị 1000 akwụkwọ metụtara IUAPPA (onye ọkà mmụta Google).

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Joachim Radkau: The Age of Ecology. Wiley, 2014
  2. Statutes IUAPPA. Archived from the original on 2015-02-15. Retrieved on 2015-03-16.
  3. Global Atmospheric Pollution Forum. Stockholm Environment Institute. Retrieved on 2015-03-16.
  4. About EFCA. European Federation of Clean Air and Environmental Protection Associations. Archived from the original on 2015-01-07. Retrieved on 2015-03-16.
  5. New IUAAPA President (korean). Hello DD, Koreas Nr. 1 in Science and Media (2013-10-03). Archived from the original on 2015-05-25. Retrieved on 2015-03-16.
  6. Clean Climate and Air Colaition. UNEP. Retrieved on 2015-03-16.
  7. Klaus Töpfer, Executive Director Speech. IUAPPA Newsletter 2004. Retrieved on 2015-03-16.
  8. Salonen (1995). "Health program of the 10th World Clean Air Congress". Scandinavian Journal of Work, Environment & Health 21 (6): 527–530. 
  9. Kommission Reinhaltung der Luft im VDI und DIN - Normenausschuss KRdL. VDI. Retrieved on 2015-03-16.
  10. JAPANESE UNION OF AIR POLLUTION PREVENTION ASSOCIATIONS. JEMAI. Retrieved on 2015-03-16.
  11. Home.
  12. Home. Air & Waste Management Association.
  13. Cercl'Air | News. Archived from the original on 2014-08-05. Retrieved on 2015-05-25.
  14. Energi- & Miljötekniska Föreningen.
  15. IUAPPA 2013 - Home. Archived from the original on 2022-12-01. Retrieved on 2023-08-13.
  16. Poor hurt most by pollution: Molewa. eNews Channel Africa. Archived from the original on 2015-05-25. Retrieved on 2015-03-16.
  17. Conference calls on SA to clean up over air pollution. news24.com (2013-09-30). Retrieved on 2015-03-16.
  18. 17th IUAPPA World Clean Air Congress 2016. Archived from the original on 2018-10-24. Retrieved on 2023-08-13.
  19. Hope for the Future for a Sustainable World Award. International Academy of Science. Retrieved on 2015-03-16.
  20. Awards & Honours. IUAPPA. Archived from the original on 2018-10-24. Retrieved on 2023-08-13.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]