Jump to content

Jane Frances Kuka

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Jane Frances Kuka
Mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịUganda Dezie
Aha enyereJane Dezie
aha ezinụlọ yaKuka Dezie
Ebe ọmụmụKapchorwa Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee Dezie
Ọrụ ọ na-arụcivil servant, activist Dezie
Ọkwá o jimember of parliament, principal Dezie
Ihe nriteLifetime Achiever Award Dezie

Jane Frances Kuka bụ onye nkuzi Ugandan, onye na-emegide Female Genital Mutilation (FGM), onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị na onye bụbu onye omeiwu maka Kapchorwa na omeiwu nke isii nke Uganda (1996 - 2001) ma jiri Gertrude Kulany dochie ya. Ọ bụ Minista nke Steeti maka Mmekọahụ na Mmepe site na 1996 ruo 1998, Minista nke steeti maka Nkwadebe Ọdachi na 1999 ma mesịa họpụta Kọmishọna Mpaghara nke Kapchorwa District na 2007 na-anọchi Tezira Jamwa.

Mmalite na agụmakwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Kuka Jane Frances Yasiwa na Sipi, Kapchorwa na Miriam Chelangat na 1950s.[1] Ọ gara Gamutui Primary School ma mesịa na 1966 debanye aha na Nyondo Teachers College na Mbale. Ọ ruru eru dị ka onye nkuzi n'afọ 1969.[1] Ọ gara n'ihu na Ggaba Teachers College wee ghọọ onye nkuzi nke atọ.[1]

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Kuka bụ onye nkuzi egwu na Gamutui Primary School na 1969.[1] N'afọ 1988, e buliri ya n'ọkwa ka ọ bụrụ onye isi nke Kapchorwa Teachers Pob College.[1]

ndọrọ ndọrọ ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]

Kuka gbalịrị ịzọ ọkwa onye omeiwu na ntuli aka 1989 yana ntuli aka ndị omeiwu na 1994. E mechara họpụta ya dị ka nwanyị omebe iwu ma nọchite anya Kapchorwa na omebe iwu nke isii nke Uganda.[2]

Na mgbakwunye na ịbụ onye omeiwu, ọ rụrụ ọrụ dị ka Minista Steeti maka Mmekọahụ na Mmepe Obodo (1996 -1998).[3] N'afọ 1999, a kpọfere ya ma họpụta ya dị ka Minista Steeti maka Nkwadebe Ọdachi na Ndị Gbara Ọsọ Ndụ.[4][1]

N'afọ 2007, a họpụtara ya ka ọ bụrụ onye isi obodo nke Kapchorwa district ma họpụta ya ọzọ n'otu ọkwa ahụ n'afọ 2014.[5][1] N'etiti, ọ rụrụ ọrụ dị ka osote onye isi odeakwụkwọ nke onye isi ala[6]

Mgbalị na-emegide FGM[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka onye isi nke Kapchorwa Teachers College na 1988, Kuka lanarịrị lynching ka ọ na-emegide mkpebi nke Kapchorona District Council nke mere ka Female Genital Mutilation (FGM) bụrụ iwu.[1][7][8][9] Kuka n'onwe ya na-ezo aka na ya dị ka "Female Genital Cutting" ka ọ na-ekwu na okwu ahụ bụ "Female genital Mutilation na-ada ụda nke ukwuu ma na-akwalite nchebe dị ukwuu".[10]

A na-akpọ ya "Heroine of the Female Genital Mutilation fight" ma kwuo okwu banyere isiokwu ahụ n'ọtụtụ nyiwe mba ụwa.[11]

Ndụ onwe onye[dezie | dezie ebe o si]

Onyinye na mmata[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ puku abụọ na iri abụọ na abụọ , Kuka natara ihe nrite ndị nkịtị - The Distinguished Order of the Nile Class 4 iji kwado ọrụ ya megide Female Genital Mutilation[12][13]

N'ịkwado ọgụ ya megide Female Genital Mutilation (FGM), e nyere Kuka ihe nrite Tumaini Lifetime Achievement na 2013[11]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

Ebenside[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Kuka survived female circumcision and dedicates her life to protecting all Sabiny women (en). Monitor (2021-01-07). Retrieved on 2022-03-28.
  2. CMIS Repository | Parliament of Uganda. Archived from the original on 2022-04-01. Retrieved on 2022-03-28.
  3. Uganda: Kuka Advises Women on Polls. Allafrica.com. Retrieved on 2022-04-12.
  4. [Ugnet Uganda Women in Leadership]. Mail-archive.com. Retrieved on 2022-03-28.
  5. RDCs Reshuffled (en-US). 93.3 KFM (2014-02-06). Retrieved on 2022-03-28.
  6. News briefs (en). New Vision. Retrieved on 2022-03-28.
  7. SSEKANDI. Politicians urged on FGM (en-gb). The Observer - Uganda. Archived from the original on 2022-10-16. Retrieved on 2022-03-28.
  8. independent (2009-11-18). Soon you may go to prison for modifying women's body parts (en-US). The Independent Uganda. Retrieved on 2022-03-28.
  9. Kibet (2020-12-19). Beatrice Chelangat Determined to Stamp Out FGM. (en). KIDA POST. Retrieved on 2022-03-28.
  10. (2002) Gender justice, development, and rights, Maxine Molyneux, Shahra Razavi, United Nations Research Institute for Social Development, Oxford University Press, New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-925645-4. OCLC 63294734. 
  11. 11.0 11.1 Frances Kuka wins Lifetime Achiever at Tumaini awards (en). New Vision. Retrieved on 2022-03-28.
  12. President Kagame and Nguema receive prestigious awards | State House Uganda. Statehouse.go.ug. Archived from the original on 2021-01-28. Retrieved on 2022-03-28.
  13. The National Honours and Awards (Award of National Honours) Notice, 2018.. Gazettes.africa. Archived from the original on 2022-04-12. Retrieved on 2022-04-12.