Leboku
mba/obodo | Naijiria |
---|
Leboku ịbụ aha olumba maka ""Festival" ka amara na ọ bụ ememme New Yam nke ndị Yakaa kwa afọ n'ihi na okwu a bụ asụsụ ndị Yakurr. Ememme iri ji oburu ndi Leboku na obodo ndị na-asụ Yakạ: Ugep, Idomi, Ekori, Mkpani na Nko, a na-eme emume mba ụwa na Ugep otu ugboro n’afọ. Obodo nke ọ bụla a kpọtụrụ aha na ọ bụ ihe pụrụ iche na mmemme ahụ nwere ụbọchị dị iche iche ichebe ma ọ bụ wepụta ya maka mmemme n'obodo ha. Ndị a bụ; Lemomor boku, Lelomi boku, Lekoli boku, Lekpanikpani boku na Lekakaa boku. A na-eme nke a iji sọpụrụ chi nwee ụwa na mmụọ nna ochie nke ala dị na Ugep, otu n'ime obodo ise nke Yakurr . [1] [2] Ememme izu atọ bụ nkwusi nke ọtụtụ ihe dinu: mmalite nke owuwe ihe ubi ji, oge iji mee ka obi dị chi na ndị nna ochie mma ihe ngosi ọha na eze nke ụmụ agbọghọ na-arụkọ ọrụ ọnụ, ncheta nke ihe ndị mere ka ha si na ụlọ nna ochie nke Yakurr kwaga. saịtị dị ugbu a, na oge ezumike na kalenda ọdịnala Yakurr (etiti etiti August ruo etiti Septemba). Kalenda Yakurr na-amalite site na August ruo July. N'oge Leboku, ndị mmadụ na-ezere ọrụ ugbo siri ike ma na-eleta ezinụlọ ha. Leboku bu kwa ka ewebata udo, ezi ahu ike na oganiru. [3] Ọ dị mma.
Emume Leboku
[dezie | dezie ebe o si]Ememme izu atọ na-amalite na Mblemi. N'ụbọchị a, a na-agbachapụ anya n'owuwe ihe ubi ji ọhụrụ. Ụmụ nwanyị mara mma si n'okporo ụzọ ugbo dị iche iche na otu dị iche iche mechaa were ihe ubi ha mere n'obodo ahụ. [2]
Ụbọchị nke abụọ bụ Janenboku, nke a sụgharịrị n'ozọ nkịtị pụtara "ụbọchị emumme ụmụ nwanyị". N'ụbọchị a, ndị enyi ha na ndị enyi ha na-enye ụmụ nwanyị onyinye. Ụfọdụ egwu ọdịnala na-emekwa. Ndị njem nlegharị anya n'abalị Janenboku na-eche nhọrọ abụọ ihu - omenala carnival-dị ka ị na-agba egwu na ịgba egwu nke egwu Ekoi iji webata Ledemboku, nke a na-eme na egwuregwu egwuregwu ma ọ bụ Miss Leboku Mma Mma nke oge a, nke a na-eme n'otu. nke Ebe ezumike n'ime obodo. [2]
Ụbọchị atọ bụ Ledemboku ma ọ bụ "ụbọchị ememme ndị nwoke". Ọ gụnyere mgbanwe ndị nwoke onyinye, ndị nwoke na-agba egwu Ekoi mere, ngagharị nke Obol Lopon na Bi-Inah ya (otu ndị isi ọchịchị), ịgba egwu nke ụmụ agbọghọ Leboku na-eyi ụkwụ na-agba n'ụda nke Ekoi. drum, na ihe ngosi nke Etangala masquerade, nke nanị otu ọpụpụ ya n'afọ bụ n'ụbọchị a. Ekwesiri iburu n'uche na ndi otu Etangala na-anabata ihe nile nwere dika onye isi, onye na-abụghị Ugep, Chief Ig Ekpenyong, Obol Etangala I nke Ugep bụ onye Efik . [2]
Mgbe otu ụbọchị ezumike gasịrị, nke na-enye ụmụ agbọghọ Leboku ohere ịzụlite enyi ọhụrụ, nke a maara dị ka Nkokeboi, e nwere Leteboku. Leteboku bụ asọmpi ure dị n'etiti ụmụ agbọghọ Leboku sitere na mpaghara Ugep omenala ọ bụla. Egwu a na-agba egwu, na uda a na-eme n'ụkwụ nke ụmụ agbọghọ na-eyi bụ ihe na-atọ ụtọ ikiri. [2]
Ụbọchị abụọ mgbe Leteboku gasịrị, nke a na-ahụkarị dị ka ụbọchị ezumike, bụ Yekpi. Ọ bụ ụbọchị ụmụ nwoke na ụmụ agbọghọ Leboku mere ngagharịiwe n'obodo ahụ n'ememme kwenyere na ọ ga-eweta udo na ọganihu. Ndị Yeponfawa na-eso ndị Yekpi. Nke a bụ emume edobere naanị maka ndị malite otu Libini, ikowaputa akụkụ nke mbụ nke Leboku. Ọ bụ ezie na nke a na-eme n'abalị, ọ bụkwa ụbọchị ndị na-abụghị ndị mbido na-amụ anya ka ha gee egwu. [2]
Mgbe Yeponfawa gasịrị, ụmụ okorobia na ụmụ agbọghọbia na-ekere òkè na egwu na mmemme otu izu site na egwu ha nke a maara dị ka Egbendum (maka ụmụ nwoke) na Oka (maka ụmụ agbọghọ). Ogbe ọ bụla nwere otu nke ya, nke onye okenye na-eduzi, na-akuziri ha egwu na usoro ịgba egwu. [2]
Leboku na-abịa na njedebe na ọpụpụ nke oge Egbendum na Ọka. A na-anabatakarị ụmụaka maka oriri nke ji porridge na mmanya nkwụ. A na-anakọta ji na mmanya nkwụ n'aka nne na nna, ndị ikwu na ndị ọrụ ugbo n'okporo ụzọ. dị na mpaghara ụmụaka. [2][2]
- ↑ CRS Celebrates New y Festival. The Tide Online (2008-08-15). Archived from the original on 2011-09-28. Retrieved on 2009-03-05.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 Leboku New Yam Festival. Cross River State Government of Nigeria. Archived from the original on August 10, 2008. Retrieved on 2009-03-05.
- ↑ Oladoyin (2008-10-29). Cross River State's Tourism Drive through the Leboku Festival. Tourism ROI. Retrieved on 2009-03-05.