Luísa Diogo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Luísa Diogo
Mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịMozambique Dezie
Aha enyereLuisa, Luísa Dezie
aha ezinụlọ yaDiogo Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya11 Eprel 1958 Dezie
Ebe ọmụmụTete Province Dezie
nwanneVitória Diogo Dezie
Ọrụ ọ na-arụeconomist, Onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Dezie
Ọkwá o jiPrime Minister of Mozambique, Minister of Economy and Finances of Mozambique, Minister of Planning and Finance, Member of the Assembly of the Republic Dezie
ebe agụmakwụkwọEduardo Mondlane University, School of Oriental and African Studies, University of London, University of London Dezie
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchịFRELIMO Dezie
Onye òtù nkeCouncil of Women World Leaders Dezie
Ihe nriteTime 100, Order of Eduardo Mondlane, 2nd class Dezie

Luísa Dias Diogo (amụrụ n'abalị iri na otu n'ọnwa Eprel n'afọ 1958) bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Mozambik nke jere ozi dị ka praịm minista nke Mozambique site n'ọnwarị n'afọ 2004 ruo Jenụwarị n"afọ 2010. Ọ nọchiri Pascoal Mocumbi, onye bụ praịm minista afọ itoolu gara aga. Tupu ọ bụrụ praịm minista, ọ bụ minista na-ahụ maka atụmatụ na ego, ọ nọgidekwara na-arụ ọrụ ahụ ruo n'ọnwa Febụwarị afọ 2005.[1]

Ọ bụ nwanyị mbụ bụ praịm minista nke Mozambique. Diogo na-anọchite anya otu FRELIMO, nke na-achịkwa mba ahụ kemgbe nnwere onwe na 1975.

Mbido ndụ na agụmakwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

Diogo gụrụ akụ na ụba na Mahadum Eduardo Mondlane na Maputo . Ọ gụsịrị akwụkwọ na nzere bachelọ n'afọ 1983. Ọ gara n'ihu nweta nzere masta na akụ na ụba ego na School of Oriental and African Studies, Mahadum London na afọ 1992.

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Diogo malitere ịrụ ọrụ na Ministry of Finance nke Mozambique na afọ 1980 mgbe ọ ka bụ nwa akwụkwọ kọleji. Ọ ghọrọ onye isi ngalaba na afọ 1986 na onye nduzi mmefu ego mba na afọ 1989. Ọ gara rụọ ọrụ na World Bank, dị ka onye ọrụ mmemme na Mozambique.[2] N'afọ 1994, ọ sonyeere gọọmentị FRELIMO dị ka osote minista na-ahụ maka ego n'okpuru onye isi ala Mozambik Joaquim Chissano.

N'afọ 2003, odeakwụkwọ ukwu nke United Nations Kofi Annan họpụtara Diogo na United Nations Commission on the Private Sector and Development, nke Praịm Minista Paul Martin nke Canada na Onye isi ala Ernesto Zedillo nke Mexico so bụrụ onye isi oche.[3]

Praịm Minista, 2004-2010[dezie | dezie ebe o si]

A họpụtara Diogo ka ọ bụrụ praịm minista na Febụwarị, na afọ 2004, na-anọchi Pascoal Mocumbi. Ọ gara n'ihu n'ọkwa ya dị ka minista ego ruo n'afọ 2005.[4]

Na Septemba afọ 2005, Diogo bụ onye ọbịa mba ụwa na-ekwu okwu na British Labour Party Conference.

N'afọ 2006, Annan họpụtara Diogo ka ọ bụrụ onye isi oche ya na Shaukat Aziz na Jens Stoltenberg bụ ndị otu dị elu na United Nations Systemwide Coherence, nke e guzobere iji chọpụta otú usoro United Nations ga-esi rụọ ọrụ n'ụzọ ziri ezi ma dị irè n'ofe ụwa na mpaghara mmepe, enyemaka enyemaka enyemaka na gburugburu ebe obibi.[5] Ọ bụkwa onye otu Commission on Effective Development Cooperation with Africa nke Praịm Minista Anders Fogh Rasmussen nke Denmark guzobere ma nwee nzukọ n'etiti Eprel na Ọktoba, na afọ 2008.[6]

Mgbe akụkọ na ụfọdụ ndị ọrụ ugbo na-ajụ ịhapụ anụ ụlọ ha n'ógbè ndị idei mmiri Mozambican nke afọ 2007 na-eyi egwu, Diogo nyere iwu ka a chụpụ ụmụ amaala n'ebe dị ala nke ndagwurugwu Zambezi.[7]

N'oge ọ nọ n'ọchịchị, Diogo gbara ndị minista ahụike Afrịka ume ka ha nye ọrụ ahụike ọmụmụ na mmekọahụ n'efu na kọntinent ahụ dum. Ọrụ ndị a nwere ike belata ọnwụ ụmụaka site na ụzọ abụọ n'ụzọ atọ, belata ọnwụ nne site na ụzọ atọ n'ụzọ anọ, gbanwee mgbasa nke ọrịa AIDS, ma kwalite nha nhata nwoke na nwanyị na inye ụmụ nwanyị ike. Ebumnuche UN setịpụrụ bụ iji mezuo ebumnuche ndị a site na afọ 2015.[8]

Diogo lekwasịrị anya na nha nhata nwoke na nwanyị na inye ụmụ nwanyị ike site na "Network of Women Ministers and Parliamentarians" (MUNIPA) nke e wepụtara na nso nso a. Netwọk MUNIPA na-ezube ime ka ọrụ nkwado na lobbying sie ike ka a nabata iwu na iwu na-akwado ịha nhata nwoke na nwanyị na inye ụmụ nwanyị ike. Ịkwalite ịha nhata n'etiti ụmụ nwoke na ụmụ nwanyị bụ nchegbu dị mkpa nke gọọmentị Mozambik, nke na-eji ngwá ọrụ iji kwalite ike ụmụ nwanyị na ọkwa niile [nke gọọmentị].[9]

Ndụ mgbe ndọrọ ndọrọ ọchịchị gasịrị[dezie | dezie ebe o si]

N'ọnwa Ọgọstụ afọ 2010, odeakwụkwọ ukwu UN Ban Ki-moon họpụtara Diogo ka ọ bụrụ onye isi oche nke Kọmitii Ukwu na Global Sustainability, nke ndị isi ala Tarja Halonen nke Finland na Jacob Zuma nke South Africa so bụrụ onye isi.

N'afọ 2014, Diogo bịara nke abụọ na Filipe Nyusi na ntuli aka FRELIMO[[s maka onye na-azọ ọkwa na ntuliaka n'afọ ahụ.[10] N'oge ahụ, otu pati nke Chissano duziri kwadoro ya.[11]

N'afọ 2016, Erik Solheim, onye isi oche nke Kọmitii Enyemaka Mmepe, họpụtara Diogo ka ọ rụọ ọrụ na Kọmitii Nkwado dị elu na Ọdịnihu nke Kọmiti Enyemaka Mmepụta n'okpuru nduzi nke Mary Robinson.[12]

Kọmitii ụlọ ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

  • Absa Bank Mozambique, Onye isi oche nke Board (site na 2012)[13][14]

Òtù ndị na-enweghị uru[dezie | dezie ebe o si]

  • African Union Foundation, Onye otu Council[15]
  • Brenthurst Foundation, Onye otu Advisory Board[16]
  • Klọb nke Madrid, Onye otu
  • Kansụl nke Ndị Nwe Ụwa, Onye otu
  • NOVAFRICA nke Universidade Nova de Lisboa, Onye otu Advisory Board[17]

Ihe ndị na-adịghị mkpa[dezie | dezie ebe o si]

N'akwụkwọ afọ 2010 na The New York Times, onye egwu Irish na onye na-eme ihe ike Bono kọwara Diogo dị ka onye nwere "ike ọdụm nke Ellen Johnson Sirleaf, Ngozi Okonjo-Iweala ma ọ bụ Graça Machel".[18]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ndị isi ọchịchị nke Mozambique

Ebenside[dezie | dezie ebe o si]

  1. Mateus Chale, "Guebuza names cabinet to fight poverty", Reuters (IOL), 4 February 2005.
  2. Members of the Council: Luísa Diogo African Union Foundation.
  3. Felicity Barringer (27 July 2003), "U.N. Will Back Entrepreneurs In Bid to Lift Poor Nations", The New York Times.
  4. "Germany's Angela Merkel Joins Select Group of Female Leaders", Wall Street Journal, 23 November 2005.
  5. High-level panel on UN System-wide Coherence – panel composition United Nations.
  6. Commission on Effective Development Cooperation with Africa Folketing.
  7. Michael Wines (13 February 2007), "More than 68,000 Displaced by Mozambique Floods", The New York Times.
  8. "Mozambique; Diogo Calls for Free Reproductive Health Services", AllAfrica, 21 September 2006.
  9. "Mozambique; Network of Women Ministers And Parliamentarians." Africa News 6 May 2007 29 April 2008 <http://www.lexisnexis.com/us/lnacademic/results/docview/docview.do?docLinkInd=true&risb=21_T3639212382&format=GNBFI&sort=RELEVANCE&startDocNo=1&resultsUrlKey=29_T3639212388&cisb=22_T3639212387&treeMax=true&treeWidth=0&csi=8320&docNo=14>.
  10. Andrew England (15 June 2014), "Mozambique investors worry about stability as elections loom", Financial Times.
  11. Tom Bowker, Mike Cohen and William Felimao (14 October 2014), Nyusi Set to Rule Gas-Rich Mozambique Under Guebuza’s Shadow Bloomberg News.
  12. High Level Panel on the Future of the Development Assistance Committee Development Assistance Committee.
  13. Members of the Council: Luísa Diogo, African Union Foundation.
  14. About Us Absa Bank Mozambique.
  15. Members of the Council: Luísa Diogo African Union Foundation.
  16. Members of the Council: Luísa Diogo African Union Foundation.
  17. Conselho Consultivo NOVAFRICA of the Universidade Nova de Lisboa.
  18. Bono (18 April 2010), "Africa Reboots", The New York Times.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]