Magnolia dealbata

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Magnolia dealbata
Scientific classification edit
Missing taxonomy template (fix): Magnolia sect. Macrophylla
Species:
Binomial name
Template:Taxonomy/MagnoliaMagnolia dealbata
Magnolia dealbata
Scientific classification Edit this classification
Kingdom: Plantae
Clade: Tracheophytes
Clade: Angiosperms
Clade: Magnoliids
Order: Magnoliales
Family: Magnoliaceae
Genus: Magnolia
Subgenus: Magnolia subg. Magnolia
Section: Magnolia sect. Macrophylla
Species:
M. dealbata
Binomial name
Magnolia dealbata



Synonyms[2]
  • Magnolia macrophylla var. dealbata (Zucc.) D.L.Johnson
  • Metamagnolia dealbata (Zucc.) Sima & S.G.Lu

Magnolia dealbata bụ ụdị osisi na-agbasa okooko n'ezinụlọ Magnoliaceae, nke a mụrụ na Mexico. A maara ya dịka cloudforest magnolia na eloxochitl.[3] A na-ewere ya mgbe ụfọdụ dị ka ụdị nke Magnolia macrophylla, nke bụ nke a mụrụ na ndịda ọwụwa anyanwụ United States.[1]

Nkọwa[dezie | dezie ebe o si]

Magnolia dealbata bụ osisi na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ, na-eto ruo n'ogo nke mita 25 n'ogologo.[4] Ndị buru ibu nwere ike iru mita 40 ruo 50 n'ịdị elu.[5] Okooko osisi ndị ahụ buru ibu ma na-acha ọcha ruo 20 cm n'ogologo. Akwụkwọ ya dị obosara, na-eru 50 cm n'ogologo.[4]

Ebe a na-ekesa ya[dezie | dezie ebe o si]

Ụdị a dị na oké ọhịa igwe ojii na Sierra Madre de Oaxaca nke ugwu Oaxaca n'ebe ọwụwa anyanwụ Mexico, ebe ọ dị site na mita 600 na 1,900 n'ịdị elu. A hụla ihe karịrị iri subpopulations, na atụmatụ nke ụdị ahụ bụ 2,750 ruo 3,000 km2. Ndị kasị ukwuu na-agụnye ihe karịrị otu puku osisi.[1]

Ọ na-eto n'oké ọhịa igwe ojii, n'akụkụ Magnolia oaxacensis, Pinus chiapensis, Quercus laurina, Liquidambar styraciflua, na Clethra sp.[3][1]

Ndị a maara dị ka M. dealbata na Sierra Madre Oriental nke Querétaro, Veracruz, Hidalgo, Nuevo Leon, Tamaulipas na San Luis Potosí kwekọrọ na ụdị ndị a kọwara n'oge na-adịbeghị anya gụnyere Magnolia nuevoleonensis, Magnolia rzedowskiana, na Magnolia vovidesii.[1]

A na-eche na ụdị ahụ adịkwaghị ruo mgbe a chọtara ya ọzọ na 1977.[6]

Okwu mmalite[dezie | dezie ebe o si]

Ndị Aztec nyere osisi ahụ aha eloxochitl. O sitere na okwu Nahuatl elotl nke pụtara "ntị ọka na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ", na xochitl nke pụtara "flowers".[3]

Ojiji[dezie | dezie ebe o si]

A na-akụ Magnolia dealbata dị ka osisi ịchọ mma, nke a na-eji dị ka osisi na-agbasa okooko n'ogige.

A na-ejikwa ya maka osisi, yana dị ka osisi ọgwụ ọdịnala maka ọrịa obi, ụkwara ume ọkụ, na mgbu afọ.[1][7] A na-ejikwa okooko osisi ahụ eme ihe dị ka ihe ịchọ mma maka ihe omume ime mmụọ na ọdịbendị.[1]

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Rivers, M.C. (2016). "Magnolia dealbata". IUCN Red List of Threatened Species 2016. DOI:10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T88558975A2796189.en.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "iucn" defined multiple times with different content
  2. "Magnolia dealbata Zucc".
  3. 3.0 3.1 3.2 Pattison (18 October 2022). Magnolia Dealbata. Magnolia Society.Pattison, Graham (18 October 2022). Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":0" defined multiple times with different content
  4. 4.0 4.1 Corral-Aguirre (12 April 2006). "Seed ecology and germination treatments in Magnolia dealbata: An endangered species". Flora - Morphology, Distribution, Functional Ecology of Plants 201 (3): 227–232. DOI:10.1016/j.flora.2005.07.004. 
  5. Grímsson (2015-04-03). "Combined LM and SEM study of the middle Miocene (Sarmatian) palynoflora from the Lavanttal Basin, Austria: part III. Magnoliophyta 1 – Magnoliales to Fabales". Grana 54 (2): 85–128. DOI:10.1080/00173134.2015.1007081. ISSN 0017-3134. 
  6. Vovides, A. P., & Iglesias, C. G. (1996).
  7. Mata-Rosas, M., Jiménez-Rodríguez, Á., & Chávez-Avila, V. M. (2006).
  • Media related to Magnolia dealbata at Wikimedia Commons