Mmụba nke African Union

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
mmụba nke African Union
obere ụdị nkeincrease Dezie
ihu nkeỌchịchị ikike mmadụ mpaghara Dezie

Ndị otu[dezie | dezie ebe o si]

Nkeji edemede 29 nke iwu iwu nke African Union (kwadoro July 11,2000), kwuru, sị:

  1. Mba Afrịka ọ bụla nwere ike, n'oge ọ bụla mgbe Iwu a batara n'ọrụ, gwa Onye isi oche nke Commission banyere ebumnuche ya ịnakwere Iwu a ma nabata ya dị ka onye otu Union.
  2. Onye isi oche nke Commission ga-, mgbe ọ natara ọkwa dị otú ahụ, zigara ya na mba niile. A ga-ekpebi nnabata site n'aka ọnụ ọgụgụ ka ukwuu nke mba ndị otu. A ga-ezigara onye isi oche nke kọmitii mkpebi nke steeti ọ bụla, onye ga-, mgbe ọ natara ọnụ ọgụgụ vootu achọrọ, gwa steeti ahụ mkpebi ahụ.

Isiokwu abụọ na-esonụ na-atụle nkwụsị na ịkwụsị ndị otu:

Gọọmentị ndị ga-abịa n'ọchịchị site n'ụzọ iwu na-akwadoghị agaghị ekwe ka ha sonye n'ọrụ Union.
  1. Steeti ọ bụla nke chọrọ ịhapụ ndị otu ya ga-eziga ọkwa edere ede nye Onye isi oche nke Commission, onye ga-agwa Mba ndị otu ya. Na ngwụcha otu afọ site na ụbọchị ọkwa dị otú ahụ, ọ bụrụ na ewepụghị ya, Iwu ahụ ga-akwụsị itinye aka na steeti na-ahapụ, nke ga-akpaghị aka ịbụ nke Union.
  2. N'ime otu afọ a kpọtụrụ aha na paragraf nke 1 nke Isiokwu a, mba ọ bụla chọrọ ịpụ na Union ga-agbaso ndokwa nke Iwu a ma bụrụ onye a manyere ịrụ ọrụ ya n'okpuru Iwu a ruo ụbọchị ọ ga-apụ. 

N'ime February 2012, Caribbean Republic of Haiti gosipụtara na ọ ga-achọ ịkwalite ọkwa onye na-ekiri ya iji jikọta ọkwa ndị otu.[1] AU mere atụmatụ na nzukọ ya na June 2013 iji kwalite ọnọdụ Haiti site na onye na-ekiri gaa na onye mmekọ.[2] Na nkwupụta mgbasa ozi nke e wepụtara na Mee 2016, African Union Commission mara ọkwa, "Dị ka Nkeji edemede 29.1 nke Iwu Iwu Iwu nke AU si kwuo, ọ bụ naanị mba Afrịka nwere ike isonye na African Union". Ya mere, "Haiti agaghị anabata dị ka mba so na African Union".[3]

Ọ bụ ezie na AU gụnyere otu steeti a na-amaghị ama, Sahrawi Arab Democratic Republic, atụmanya nke steeti Africa a na-anaghị anabata na nzukọ ahụ dị obere.AU na-aga n'ihu na-amata iguzosi ike n'ezi ihe n'ókèala Somalia ma na-akwado nkwupụta gọọmentị etiti na-ekwu na Somaliland bụ mpaghara kwụụrụ onwe ya karịa nkwuputa gọọmentị Somaliland na-ekwu na ọ bụ ọchịchị zuru oke.[4] Ka o sina dị, Somaliland tinyere akwụkwọ maka ịbụ onye otu AU na 2005, arịrịọ nke na-enweghị azịza.[4]

Naanị akụkụ nke kọntinent Africa ma ọ bụ àgwàetiti ndị dịpụrụ adịpụ nke AU na-anọchi anya ya bụ ịdabere na mpaghara ndị ọzọ dị nta nke France (Mayotte, Réunion, na Islands Scattered in the Indian Ocean), Italy (Pantelleria na Pelagie Islands), Portugal (Madeira Islands). ), Spain (Canary Islands, Ceuta, Melilla, na plazas de soberanía), United Kingdom (Saint Helena, Ascension na Tristan da Cunha, Chagos Archipelago), na Yemen (Socotra). Ceuta nke Spain na Melilla bụ naanị mpaghara dị na kọntinent Africa nke ndị otu AU na-anọchi anya ya.

  • Mmekọrịta mba ọzọ nke African Union
  • Ndepụta nke mba ndị so na African Union site na usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. Haiti - Diplomacy : Haiti becomes a member of the African Union - HaitiLibre.com : Haiti news 7/7. HaitiLibre.com. Retrieved on 30 November 2014.
  2. Sampson. "Long distance relationship: Haiti's bid to join the African Union", The Christian Science Monitor, 2012-02-29. Retrieved on 2012-03-01.
  3. Haiti will not be admitted as African Union Member State at next Summit in Kigali, Rwanda. African Union Commission (18 May 2016). Archived from the original on 19 May 2016. Retrieved on 1 February 2017.
  4. 4.0 4.1 "AU urged to prevent Somalia-Somaliland war", 23 May 2006. Retrieved on 16 June 2012.