Mmepe ime obodo na Naijiria
Kamgbe akwụkwọ onwe, ọtụtụ mmemme mmemme ime obodo na njikọ ndọtị ka emela na-abia . [1]
Na Naijiria, ọtụtụ na-esote emebela iwu dị iche iche na mbọ iji kwalite ime obodo na ibelata ọnụ ọgụgụ ndị ogbenye nke mgbasa ozi ma ama na mpaghara ndị dị otú ahụ. Louis, obere ihe ịga nke ọma ka ede usoro a.
Atụmatụ mba mbụ dị n'etiti afọ 1962-1968, ebe ọrụ ugbo bụ ihe kacha mkpa . fim bụ isi bụ egbochi na ịgbasa iwu na mbupụ nke ike ego. Mana iwe a nyere 42% nke fu ego isi obodo nye Agriculture
Ọ na-ele anya idobe, ma ọ na ọ ga-ekwe omume, bụrụ nkezi nchegbu uto nke 4% kwa afụ nke nnukwu ụlọ ọrụ ya na ọnụ ahịa mgbe niile. </link>A ngosi a na 1962, afɔ mgbe ngosi onwe, ma leba anya ] [ ga -eweta nkesa nha anya nke ego mba ; iji mee ka ọnụọgụ akụ na aha elu; iwepụta ego maka mmetụta ego ka o wee ụgwọ na isi ego maka maka obodo; iji ego zuru oke maka nke ndị mmadụ; ime ka usoro ndụ nke ọha mmadụ, elu n'ihe gbasara nri, ụlọ, ụlọ na uwe na ngo nke obodo. </link>Ihe atụ dị ka Niger Dam na ] [ oke nke ihe a. </link>[ ] , . </link>
Atụmatụ ahụ lere anya ka a na-eleba anya na Naijiria akwukwọ onwe ọhụrụ mgbe ndị dị iche iche Britain gachara. N'okpuru Briten, Nigeria jere ozi maka ndị Britain site n'ịkwanye mgbaàmà, ihe ndị a na-ahụ n'ubi dị ka groundnut, nkwu na koko, nke ụlọ ọrụ Britain akwụkwọ. </link>Ọzọkwa, akara ahụ kwesịrị ilekọta anya n'ahụ ugbo, ebe ọ bụ na ọ ka bụ mkpa dị mkpa nke nna Nigeria, na-eji ọnụ ibu ibu nke ndị bi na mba ahụ ] - [ aka na GDP. Nke a ọdịiche site n'itinye 15% nke nnukwu ihe ala Nigeria kwa afọ. </link>Nke a [ ] enye aka na opekempe uto nke 4% kwa afọ. </link>
N'ikpeazụ, egwu nke mba mbụ dara, na-egwu Naijiria enyeghị ihe eji egwú ndụ aka nke ekwere ndị ọrụ ugbo. Akụ na nna nwera oke ike ike dabara n'ọchịchọ nke nta a, ebe obibi anọ niile ekenyela n'okpuru akara ahụ ebe nchekwa, ọkụ eletrik, mmiri ọkpọkọ, ebe mbụ ma ọ bụ ihe mụrụ. [2]
N'afọ 1970, Ọchịagha Yakubu Gowon akara ngosi mba nke abụọ wee dịruo 1974. Ihe lekwasịrị anya ya bụ imeziwanye nke dị n'etiti obodo ime obodo na ime obodo ka ọ na-agba mbọ imezi ụfọdụ ihe ike onye na-amaama mbụ mbụ.
Mgbe agha obodo (1967–1970), Naijiria chere mkpa dị oke mkpa maka mwube obodo na nguzobe otu obodo dị n'otu na nke nha anya . Emebere akara mba nke abụọ iji gboo ihe ịma aka na-eto eto nke akara ahaghị nhata mpaghara na mpaghara mmughachi obodo. Atụmatụ a dị iche na nke gara aga site n'itinye usoro onye kwuo uche ya, ndị na-eme ihe n'ọkwa dị iche iche. </link>Nke a akara na akara a ] [ama nke ngosi etiti nwere ike mebe na-enweghị nke otu dị iche iche na mba ahụ. Atụmatụ ahụ ikike ego ruru ₦71,447,000 naira . </link>[ ] ọsọ ya iwulite obodo siri ike, nha anya ọha na eze, na ike akụ na-ama siri ike na eze zuru oke. N'ụzọ doro anya, ụgwọ a butere ụzọ ibelata dị n'etiti obodo mepere emepe na ime obodo </link>
Bọjetị mbụ nke egwuregwu a bụ ụgwọ naira 3.2, mana n'ihi na-egosi, ọ gbagoro ruo ire naira ₦5.3. </link>Otú ] [, ụdị a na-enweta, nwere ihe dị iche iche. Ọ bụ ebe ahụ a na-enye akara ego na-enweta na ikike imeziwanye ihe, o mekwara ka ọ daa n'ile-anya anya na ọrụ ugbo, bụ isi ihe na akụ na nna ime obodo. Ihe omume a yiri echiche nke ọrịa Dutch, nke na-ịhụ otú nrigbu nke akụ na iche na nnukwu akụ na nwere ike isi alụ ọgụ ndị ọzọ nke akụ na-ahụ na-ahụ mma. N'ịgbakwụnye, njikwa ego na-enweta site na fim na-eme ka ọ ghara ịga n'ihu na akwụkwọ a. Ọnọdụ ụgbọ lug n'oge a adịghị eguzosi ike n'ihe na ọtụtụ ndị agha mgbaghara na 1960 na ahụrụ 1970 nke mere nkata ime obodo siri ike. </link>Mgbaghara ndị a mebiri ogologo oge, ihe ihe site na ọrụ ugbo gaa na fu agha, ma mee ka ndị na-etinye ego na-ejighị n'aka, ] [ amị ego na mpaghara ọrụ ugbo.
Akpabio (2010) kwusiri ike na ike nke ọtụtụ atumatu oha na mmemme na Naijiria nwere ike ịpụta n'ihi nleghara anya maka ihe mgbaàmà ọha na eze dị n'ime obodo n'oge a na-egbu ha. [1] Ọgba Ndụ a, yana ịga ịga n'ihu n'etiti ụmụaka, na ọrụ nke otu egwu ahụ aga n'ihu na-esote. </link>] ndị [ niile so na ihe ịma aka dị n'ime ihe ọmụmụ ihe mba nke abụọ.
Atụmatụ mba nke atọ dị n'etiti 1975 na 1980. O mere mmemme mgbatị ego buru ibu na nwere nke nnukwu ihe n'ime ihe iche iche iche nke abụọ gara aga, na onye ego mbụ nke ndụ ₦30, na-eme Ife ₦43.3, </link>[ nhota dị mkpa ] yana mgbasa ozi akụ na-akọ . [1] "Ii bụ isi nke mwere a bụ ibelata oghere dị n'etiti agụụ, chọkwara ikwalite ọrụ ugbo na iji usoro nri ọgbara ọhụrụ n'ofe niile ga-eme ka nri dị mma. </link>[ ] mmemme mmemme ire iji tinye ego maka ihe, ndị iguzobe ọrụ ugbo (ADPs), iguzobe ụlọ ọrụ basin nine (RBDAs), inye ọkụ eletri n'ime ime obodo site na nnukwu mmiri mmiri. dams, nke aka nke ọkpọ maka ụlọ ọrụ steeti buru ibu, yana mbọ nsogbu na eze na-apụ ala site na Iwu Iji Ala nke 1978 </link>
Enwere ebumnobi dị ntakiri dị iche iche nke atụmatụ a nke ga-eme ka ọnọdụ obibi ndụ nke Nigeria ka mma; mmụba n'ego onye ọ bụla ; ọzọ ọbụna nkesa nke ego; mbelata ọkwa nke enweghị ọrụ; na-abawanye na ọkọnọ nke ọkwa dị elu; diversification nke aku na uba; mmepe kwesịrị ekwesị na ụmụ amaala nke ọrụ akụ na ụba. </link>Nchikota nke oru ugbo ala Nigeria dara ogbenye na odidi ndu ebigh ebi bu oke ego di mkpa iji kwalite aku ] [ .
Humphrey N. Nwosu wetara ụfọdụ isi nsogbu gbara atumatu ike obodo nke atɔ. Atụmatụ ahụ bụ usoro dị kama anya nke ụrọ sitere n'aka ọha mmadụ niile, nke ọtụtụ ihe mmetụta nke obodo ahụ na-ahụ. [1] Ka Naijiria wee nwee ihe ịga nke ọma n'ụzọ na-ama,ama Naijiria mara na a ụzọ usoro njem dị irẹ, n'agbanyeghị na ha ngwaọrụ ego zuru oke n'ime obodo iji nke a. [2] ihe atụ, kaadị ₦5.34 ga-ahụ okporo ụzọ dị ihe dị ka kilomita 50,000 n'ime 1975-1980, mana nke a ka na-aga n'ihu na-abụ nke anọ. [3] Okwu mkpa mgbaàmà na njem ụgbọ njem na akara nke atɔemezughị ebumnobi ya
Atụmatụ mba nke anọ (1981–1985) weputara ebumnobi ọhụrụ maka obodo ahụ iji nweta. Ihe ozi ọlụ ndị a: Ịbawanye ego nke ụmụ amaala Naijiria. Ịhụ na a na-ekesa ego ndị mmadụ na-enweta n'otu n'otu n'etiti ụmụ amaala na otu dị iche iche nke nsogbu na eze. Mbelata ụgwọ ọrụ nke mba yana n'okpuru ọrụ. Ịbawanye akara ndị ọrụ na-enweta ikike ndị nwere nkà. Ịgbasawanye akụ na ọnọdụ mba site n'ime ka ọ mba ngalaba na obere ụlọ ọrụ dị warara. Bawanye nsonye nke ụmụ amaala Naijiria na ikike na ikike nke ụlọ ọrụ na ụlọ ọrụ na-ama ihe. Gbaa mbo hụ na mba ahụ na-enwekwu onwe ya site na nwe n'ihe ndị n'Manka iji nweta ihe ọnụ ọgụgụ, egosi ọha na eze ka: ìhè nkà na eze na-aga n'ihu, ịba na-alụghị ihe n'ime ndị ọrụ na echiche mba ọhụrụ nke na-azụ uche n'ịgbawanye njirimara aka ná ntì, ike siri ike. na akwụkwọ ọrụ mkpa na gburugburu ebe dị ọcha </link>[ a chọrọ nkọwa ]
Otu n'ime ihe ndị dị mkpa atụmatụ a bụ iji ihe ndị sitere na mmepụta mmanụ na-eme ka ikike mmepụta akụ na ụba dịkwuo elu na iji hụ na ọganihu akụ na ụba na-ejide onwe ya.
N'agbanyeghị na akụ na ụba Naijiria gbadoro ụkwụ na mbupụ mmanụ, ebe ọ na-emepụta ihe dị ka pasentị 80 nke ego gọọmentị na-enweta, atụmatụ iji kwado atụmatụ mmepe obodo nke anọ site na ego mmanụ n'ikpeazụ dara. Atụmatụ a tụrụ anya na ọ ga-enwe mmụba kwa afọ nke 7.4% n'etiti 1981 na 1985, yana otu n'ime isi ihe na-elekwasị anya bụ ọrụ ugbo, a na-atụ anya na mmepụta nri ụlọ ga-ebili site na nde 16.7 ruo nde 20.2 kwa afọ. [3]
N'agbanyeghị nke a, mmejuputa atumatu mmepe obodo nke anọ chere ọtụtụ ihe mgbochi ihu, ọ bụ ihe dị ka ọnwa itoolu n'ọchịchị nke Republic nke Abụọ nke Onye isi ala Shehu Shagari gbutere nraranye ya. Mgbe nke ahụ gasịrị, ego maka atụmatụ a mebiri site n'ịdalata ego mmanụ na ego gọọmentị na-emefu n'efu. Mbupụ kwa nke e buru amụma na ọ ga-ebili site na 12.1% dara site na 5.9%, nke ka ukwuu n'ihi nlaazu mba dị iche iche nke Organisation for Economic Co-operation, nke belatara ọchịchọ maka mbubata Africa.
Atụmatụ akara na Rolling Plan nke ise dị n'ime Naijiria ka e hiwere n'afọ 1988 ka ọ gaa n'ihu gboo ahaghị nhata na usoro akụ ahụ na-egosi, ọha na eze na ndị soja ndị maka obodo. Atụmatụ a ego iwetu akara naira, ndị akwụkwọ ikike mbubata, ibelata tarifu, imeghe akụ na-ahụ n'ahịa mba ofesi, kwalite mbupụ ego na-eri site na mkpali na onye afọ ojuju mba na nri. [1] E nakwuru a nwera n'ọhụụ nke imeziwanye ọrụ site na mkpali, ibugharị ọtụtụ ụlọ ọrụ, ụzọ dị iche iche iji jide ọrụ ga-esochi ụgwọ mba nke anọ
Isi ihe lekwasịrị anya n'atụmatụ a bụ imezi ntụpọ n'usoro n'usoro akụ na ụba yana mepụta akụ na ụba na-adabere onwe ya nke ukwuu nke ndị agha ahịa ga-achịkwa. Nke a butere njikọ dị n'etiti ngalaba ọrụ ugbo na n'ichepụta akụ na ụba nke a ga-emesi ike n'oge atụmatụ a. </link>[ gbahapụrụ ] afọ ise a kapịrị ọnụ n'ihi ikike nke atụmatụ dị mfe ma dị irè karị. General Ibrahim Babangida gbahapụrụ atụmatụ afọ ise na ngwụcha 1989 maka atụmatụ ịtụgharị afọ atọ n'ọnọdụ ya. [4]
Akwụsịla mgbaàmà nke ise na 1990 nke egwu oge nke Rolling apụ nke sitere na 1990 ruo 1993. akụ na egwuregwu nke egwuregwu na ejighị n'aka. Uru nke Atụmatụ Rolling dị na imewe ya na-enye nhọrọ maka ihe ndị nwere ike ime kwa afọ. Uru ndị ahụ jụrụ ikike echere, amụma na ntule maka awụ ọzọ. [1] Ebumnobi nke akara mkpụpụta ahụ bụ iji ọnụ ọnụ ọnụ ala na-enyere elele, ahụ na-ahụ maka pọpụ, na-ebelata afọ ojuju ọrụ ugbo, na ibelata ibu nke ndekọ n'etiti ọha mmadụ na-enweghị ike. Ebe obibi nke ntụgharị ahụ kwere ka ntọala na ntọala gaa n'ụzọ ziri ezi dị ka e dekọrọ na n'ime afọ 1996-97 ọnụ ọgụgụ onu oriri na-agbada site na 29% ruo 8.5%. Nke a mgba ya na GDP na-egosi uto yana nkwụsi ike na ike . [5]
Hụkwa
[dezie | dezie ebe o si]- Agriculture na Naijiria
- Federal Ministry of Agriculture and Rural Development
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Ibenegbu. Rural development in Nigeria: Top facts every Nigerian should know. Archived from the original on 1 April 2018. Retrieved on 31 March 2018.
- ↑ Dibua (1989). "Government's Agricultural Policy and Rural Development in Nigeria: The Case of Bendel State 1964-1988". The African Review 16 (1/2).
- ↑ Ogbonna (1982). "The Prospects of Financing Nigeria's Fourth Development Plan 1981-1985 from Oil Revenues". Africa Spectrum 17 (2): 195–204. ISSN 0002-0397.
- ↑ Ugwuanyi, Okra, Umuahia (2014). "The Economic Implications of National Development Plans: The Nigerian Experience (1946-2013)". Developing Country Studies 4: 174.
- ↑ Ukah (2008). "An Appraisal of the Performance of the Nigerias National Rolling Plans in the 90s". African Research Review 1: 22. DOI:10.4314/afrrev.v1i1.40987.