Ndị Agha Na-ahụ Maka Ọnọdụ Ihu igwe na Pacific

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ndị agha ihu igwe nke Pacific na-eme ngagharị iwe n'ụlọ akwụkwọ maka ihu igwe 2019 na Brisbane

Pacific Climate Warriors, ma ọ bụ 350 Pacific, bụ òtù na-ahụ maka ikpe ziri ezi ihu igwe site na steeti agwaetiti Pacific, nke bụ akụkụ nke nzukọ gburugburu ebe obibi ụwa 350.org kemgbe 2011.[1][2]

Ụzọ e si eme ya[dezie | dezie ebe o si]

Ndị agha ihu igwe nke Pacific na-agwa ndị na-eme mkpebi okwu ma na-achọ ka mmetọ na ikuku na-ekpo ọkụ gafee ka e belata. Ha na-agba mbọ ichebe agwaetiti Pacific na ọdịbendị ha, ala na ebe obibi mmiri site na mgbanwe ihu igwe. Ha na-emegide ụlọ ọrụ mmanụ ala. Ozi ha bụ isi bụ: "Anyị anaghị anọ n'ime mmiri. Anyị na-alụ ọgụ".[3] Ha na-ekere òkè na mkparịta ụka ihu igwe nke United Nations.[4]

Site na ọrụ agụmakwụkwọ na mba iri na ise dị na mpaghara ahụ, ndị agha ihu igwe nke Pacific na-anwa ịkọwara ndị na-eto eto ihe mgbanwe ihu igwe na-esi na ya apụta na agwaetiti ahụ. N'ime nke a, ha chọrọ ịkpali ọtụtụ ndị mmadụ ịrụ ọrụ maka nchebe nke agwaetiti ahụ.[1]

Mgbochi ụgbọ mmiri 2014[dezie | dezie ebe o si]

Otu n'ime ihe ndị a ma ama ha mere bụ mkpọsa na Australia site na 8 ruo 25 Ọktoba 2014, isi ihe bụ nnupụisi obodo na 17 Ọktobe 2014 na Newcastle, ebe ọdụ ụgbọ mmiri coal kachasị ukwuu n'ụwa dị. N'ebe ahụ, ìgwè ahụ ji ụgbọ mmiri ọdịnala na kayak na enyemaka nke ọtụtụ narị ndị obodo Australia iji gbochie ụgbọ mmiri coal ịbanye ma pụọ n'ọdụ ụgbọ mmiri ahụ. Dị ka otu ahụ si kwuo, ọ bụ naanị anọ n'ime ụgbọ mmiri iri na abụọ ga-agafe n'ọdụ ụgbọ mmiri n'ụbọchị ahụ nwere ike ime nke a, ebe ndị ọzọ niile nwere ihe ịga nke ọma n'aka otu ahụ. E wuru ụgbọ mmiri ndị e ji mee ihe n'oge mgbochi ahụ n'àgwàetiti Pacific site na iji usoro ọdịnala ma jiri ụgbọ mmiri na-ebu ibu weta ha na Australia maka ọrụ ahụ.[1][5]

N'ime mkpọsa ahụ, ha chọrọ ka ụlọ ọrụ ndị na-arụ ọrụ na mmanụ ala na mba ndị nwere nnukwu ikuku na-ekpo ọkụ na-aza ajụjụ maka omume ha na-emebi ihu igwe. Site n'ịkọ akụkọ banyere mmetụta nke mgbanwe ihu igwe na agwaetiti Pacific na akụkọ mgbasa ozi, ha chọrọ ịkwalite mmata banyere mkpa ọ dị ibelata gas na-ekpo ọkụ.[1][3][6]

N'oge mkpọsa ahụ, ndị otu 30 sitere na mba 12 dị iche iche nke Pacific (gụnyere Fiji, Kiribati, Papua New Guinea, Republic of the Marshall Islands, Tokelau, Tonga, Tuvalu na Vanuatu) gara Australia.[1][3]

Nzukọ COP26 nke 2021[dezie | dezie ebe o si]

Ndị agha ihu igwe nke Pacific nọchitere anya na ngagharị iwe na London tupu mkparịta ụka ihu igwe nke COP26.[7]

Onyinye[dezie | dezie ebe o si]

  • 2020: Pax Christi International Peace Award.[8]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Koreti Tiumalu

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 Karen E. McNamara & Carol Farbotko (2017-02-20). Resisting a ´Doomed´Fate: an analysis of the Pacific Climate Warriors (en). Australian Geographer.
  2. 'We're not drowning, we're fighting': Pacific youth lead climate march (en-nz). RNZ (2019-09-27). Retrieved on 2020-05-26.
  3. 3.0 3.1 3.2 Matagi Mālohi : Strong Winds.
  4. About 350 Pacific (en).
  5. Pacific Climate Warriors from 12 Countries Blockade World's Largest Coal Port (en) (2014-10-17).
  6. Hannah Fair (May 2015). Not drowning but fighting: Pacific Isands activists (en). Refugee Studies Centre, Oxford Department of International Development.
  7. Strzyżyńska. "Greta Thunberg joins climate protest in London ahead of COP26", The Guardian, 29 October 2021. Retrieved on 2021-10-30.
  8. Pacific Climate Warriors win 2020 Pax Christi International Peace Prize (en-US). PAX CHRISTI International (2020-11-05). Retrieved on 2020-11-11.