Nhazi nkeonwe
Okwu nke onwe, na sayensị nke narị afọ nke 19 na mmalite nke narị afọ, na ezo aka n'echiche na ndị na ekiri ihe dị iche iche nwere oge mmeghachi omume dị iche iche, nke nwere ike iwebata ajọ mbunobi mgbe ọ na abịa na nha na nchọpụta. [1]
Nkà mmụta mbara igwe[dezie | dezie ebe o si]
Okwu [2] malitere na nkà mmụta mbara igwe, mgbe a chọpụtara na ọtụtụ ndị na ekiri ihe na eme n'otu oge ga edekọ uru dịtụ iche (dịka ọmụmaatụ, na ndekọ kpọmkwem oge kpakpando gafere wires nke reticule na telivishọn), ụfọdụ n'ime ha nwere nnukwu ọdịiche iji kwụọ ụgwọ maka nsogbu na ngụkọta buru ibu.[3] chọpụtara ịdị adị nke mmetụta ahụ na mbụ mgbe, na 1796, onye na enyocha mbara igwe Royal Neville Maskelyne chụpụrụ onye na enyere ya aka Kinnebrooke n'ihi na ọ pụghị imezi njehie nke ihe ọ chọpụtara gbasara ụkpụrụ Maskelyne. E chefuru nsogbu ahụ ma nyochaa ya naanị afọ iri abụọ ka e mesịrị site n'aka Friedrich Wilhelm Bessel na Königsberg Observatory na Prussia. N'ịmepụta nnwale iji tụnyere ụkpụrụ, Bessel na onye enyemaka tụrụ oge ọtụtụ kpakpando gafere wires nke reticule n'abalị dị iche iche. E jiri ya tụnyere onye na enyere ya aka, Bessel chọpụtara na ọ nọ n'ihu ihe karịrị otu sekọnd.
N'ịzaghachi nghọta a, ndị na enyocha mbara igwe malitere inyo nsonaazụ nke ndị na ahụ maka mbara igwe ndị ọzọ na ndị na enyere ha aka enyo ma malite mmemme usoro iji gbalịa ịchọta ụzọ iji wepụ ma ọ bụ belata mmetụta ahụ. Ihe ndị [4] gụnyere mgbalị na ime ka ihe ndị a na ahụ anya (na-adọrọ mmasị na ebumnuche nke igwe), ịzụ ndị na ekiri ka ha gbalịa izere njehie ụfọdụ a maara (dị ka ndị na enweghị ụra kpatara), ịmepụta igwe nke nwere ike ikwe ka ọtụtụ ndị na ahụ maka ime ihe ndị a hụrụ n'otu oge ahụ, iwere data na iji usoro nke obere square iji nweta uru ndị nwere ike ime site na ha, na ịnwa ịkọwa ajọ mbunobi nke ndị ọrụ n'otu n'otu ka e wee wepụ ha na data ahụ. Ọ ghọkwara isiokwu dị mkpa na nkà mmụta uche nnwale, ọ bụkwa isi ihe na akpali akpali maka ịmepụta usoro iji dozie njehie na nkà mmụta mbara ìgwè.
James na Jung[dezie | dezie ebe o si]
William James nyere aka bulite echiche nke nhata onwe onye site na mbara igwe gaa na sayensị mmekọrịta ọha na eze, na arụ ụka na echiche nke usoro ihe ọmụma na ihe ọmụma onwe onye nwere ike iduga ndị nyocha na nkọwa anụ ọhịa dabere n'ụzọ dị ukwuu na nha nke onwe ha.
[5]Carl Jung weere echiche ahụ n'akwụkwọ ya Psychological Types, na ekwu na na na nkà mmụta akparamàgwà mmadụ "onye na ahụ ihe mmadụ nwere ike ịhụ onwe ya nke ọma". [6] gara n'ihu na alụ ọgụ n'ihe odide ndị ọzọ na nsogbu nke solipsism nke uche na ndaghachi azụ na enweghị njedebe nke a nwere ike ibute, ma chee na onye ọ bụla na agwọ ọrịa kwesịrị inwe ma ọ dịkarịa ala ezigbo ihe ọmụma nke usoro nke ya. [7]
Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]
- Nkatọ e si nweta ya
- Echiche-ibu nke ihe ndị a chọpụtara
Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Canales (2009). A Tenth of a Second: A History. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 9780226093192.
- ↑ Schaffer (1988). "Astronomers Mark Time: Discipline and the Personal Equation". Science in Context 2. DOI:10.1017/S026988970000051X.
- ↑ Duncombe (1945). "The Equation of Time in Astronomy". Popular Astronomy 53.
- ↑ Schaffer
- ↑ Quoted in Shamdasani, p. 75
- ↑ Shamdasani, pp. 76–83
- ↑ Shamdasani