Oké ọhịa ugwu nke Central America

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

 

Central American montane forests

Central American montane forest,

with Pinus hartwegii, on the slopes of Tajumulco volcano, Guatemala.

Ecoregion territory (in purple)

Ecology

Realm Neotropical

Biome tropical and subtropical moist broadleaf forests

Borders

Central American pine–oak forests

Central American Atlantic moist forests

Geography

Area 13,200 km2 (5,100 sq mi)

Countries

List

Mexico (Chiapas)

Guatemala

El Salvador

Honduras

Nicaragua

Conservation

Conservation status Vulnerable

Protected 31.34%

Oké ọhịa ugwu nke Central America bụ mpaghara nke oké ọhịa na-ekpo ọkụ na nke na-ekwo ekpo ọkụ, dị ka World Wildlife Fund si kọwaa, nke dị n'ugwu nke Central America.

Ọdịdị ala[dezie | dezie ebe o si]

Oké ọhịa ugwu nke Central America nwere oke ọhịa dị n'ebe dị elu site na mita 1,800-4,000 (5,900-13,100 ), n'elu ugwu na ndagwurugwu nke ugwu kachasị elu na Central America, gụnyere Sierra Madre de Chiapas. Ọ na-agbasa site na steeti Chiapas na ndịda ọwụwa anyanwụ Mexico, site na Guatemala, El Salvador, na Honduras, ruo n'ebe ugwu Nicaragua.

Oké ọhịa ugwu ahụ gbara ya gburugburu n'ebe dị ala site na oké ọhịa pine-oak nke Central America, ma e wezụga maka mpaghara ndị dị n'ebe ugwu Guatemala, n'ebe ndị dị n"ebe ugwu Honduras, na n'etiti Nicaragua, nke oké ọhịa mmiri Atlantic nke Central America gbara gburugburu.

Mpaghara ecoregion na-ekpuchi mpaghara 13,200 uare kilomita (5,100 sq mi) 2. Mpaghara ahụ nwere ihu igwe dị mma nke nwere oke mmiri ozuzo.

Ọnọdụ ihu igwe[dezie | dezie ebe o si]

Ọnọdụ ihu igwe bụ mmiri na ugwu. Nkezi mmiri ozuzo kwa afọ na-adị site na 2000 ruo 4000 milimita, na ọtụtụ ebe na-enwe nnukwu igwe ojii. N'ebe kachasị elu, oyi na-ezo n'abalị mgbe niile n'etiti Disemba na Machị.

Flora[dezie | dezie ebe o si]

Obodo osisi gụnyere oké ọhịa mmiri dị ala, oké ọhịa dị ala, ọhịa dị elu, na ala ahịhịa.

Obodo ahịhịa ahịhịhịa nke Guatemala na-eme n'elu 3,050 m (10,000 ft) na ugwu mgbawa dị elu n'ókè dị n'etiti Guatemala na steeti Chiapas nke Mexico, gụnyere Volcán Tacaná na Volcán Tajumulco. Na Tacaná, ala ahịhịa dị n'okpuru ugwu na-apụta n'elu belt nke Juniperus standleyi shrubs nke na-akọwa osisi ahụ n'ihe dị ka mita 4000. Lupinus montanus na tussocks nke ahịhịa Calamagrostis vulcanica na-eto ruo 1 mita n'ịdị elu jupụtara na ala ahịhịrị. Ahịhịa ndị ọzọ na ahịhịa ahịhịhịa gụnyere Alchemilla pinnata, Arenaria bryoides, Draba volcanica, Festuca tolucensis, Gentiana pumilio, Gnaphalium salicifolium, Haplopappus stolonifer, Lobelia nana, Luzula racemosa, Pernettya prostrata, Potentilla heterosepala, Viola nannei, Weldenia candida, na Werneria nubigena. Mosses na-emepụta ala, na moss Racomitrium crispulum na-achịkwa nkume. Ahịhịa ndị ọzọ na-esite n'elu ugwu gụnyere Bromus carinatus, Briza rotunda, Festuca amplissima, Muhlenbergia gigantea, M. macroura, M. robusta, Piptochaetium virescens, Stipa ichu, na Trisetum irazuense.[1]

Anụmanụ[dezie | dezie ebe o si]

Guan nwere mpi (Oreophasis derbianus) bụ nnụnụ a na-ahụkarị.

Anụ a na-ahụkarị n'ala ahịhịa ndị dị n'okpuru ugwu (Reithrodontomys tenuirostris).[1]  

Ebe ndị a na-echebe[dezie | dezie ebe o si]

31.34% nke ecoregion dị n'ebe echedoro. Ebe ndị a na-echebe gụnyere Ogige Ntụrụndụ La Tigra (242.4 km2), Ogige Ntọala Cerro Saslaya (150 km2), Ogologo Ọdọ Mmiri Yojoa (442.3 km2), Ogwe Ntụrụndaka Montecristo (19.7 km2), Ogbe Ntụrụndị Macizos de Peñas Blancas (113.1 km2), Cordillera Dipilto na Ogige Ntụ Jalapa (412 km2), Cerro Kilambe (101.3 km2), Cerros Tisey-Estanzuela Nature Reserve (93.4 km2), Montecristo Trifinio (82.9 km2), Ogve (266.3 km2), ogige Ntụrụd.

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Brown, David E., and Markings, Elizabeth (2014).

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]