Spathodea

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Spathodea
taxon
aha taxonSpathodea Dezie
ọkwa taxongenus Dezie
nne na nna taxonBignoniaceae Dezie
GRIN URLhttps://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomygenus.aspx?id=11345 Dezie
Spathodea

Spathodea bụ monotypic genus na ezinụlọ osisi na-agbasa okooko Bignoniaceae. Otu ụdị ọ nwere, Spathodea campanulata, bụ nke a maara dị ka osisi tulip nke Afrika. Osisi ahụ na-eto n'etiti 7[[25 (23[[82 ) n'ogologo ma bụrụ nke a mụrụ n'oké ọhịa kpọrọ nkụ nke Afrika. A họpụtala ya dị ka otu n'ime 100 n'ime ndị mwakpo "Ndị kasị njọ n'ụwa".[1]

A na-akụ osisi a nke ukwuu dị ka osisi ịchọ mma n'ebe okpomọkụ niile ma nwee ekele nke ukwuu maka okooko osisi ya na-acha uhie uhie ma ọ bụ na-acha ọbara ọbara (nke na-adịkarịghị odo), okooko osisi campanula. Aha a sitere n'okwu Grik oge ochie σπαθη (spathe) na οιδα (oida), na-ezo aka na calyx yiri spathe.[2][3] Ndị Europe chọpụtara ya na 1787 na Gold Coast nke Afrika.

Nkọwa[dezie | dezie ebe o si]

Okooko osisi ahụ nwere ọdịdị ampule ma nwee mmiri. Ụmụaka na-egwuri egwu mgbe ụfọdụ na buds ndị a n'ihi ikike ha nwere ịwụfu mmiri.[4] Mmanụ ahụ na-acha odo odo mgbe ụfọdụ na mkpịsị aka na uwe. Okooko osisi ndị na-emeghe na-adị ka iko ma na-ejide mmiri ozuzo na igirigi, na-eme ka ha na-adọrọ mmasị n'ọtụtụ ụdị nnụnụ.

Ọdịdị okooko osisi[dezie | dezie ebe o si]

Okooko osisi tulip nke Afrịka na-amịpụta nnukwu okooko osisi na-acha ọbara ọbara na-acha oroma nke nwere ihe dịka petals ise ma dị 8-15 cm n'ogologo. Okooko osisi ndị ahụ bụ bisexual na zygomorphic. A na-egosipụta ihe ndị a na njedebe nke corymb-dị ka raceme inflorescence. Pedicel ya dị ihe dịka 6 cm n'ogologo. Okooko osisi a nwekwara ọnụ na akpịrị na-acha odo odo. Enwere ike ịchọta pistil n'etiti stamen anọ nke a na-etinye na tube corolla. Okooko osisi a nwere obere ovary nke dị elu ma bụrụ abụọ. Mkpụrụ osisi a dị larịị, dị gịrịgịrị, ma nwee nku sara mbara.

Njikọ nke ụdị[dezie | dezie ebe o si]

N'ogige ntụrụndụ na ogige ntụrụngwa Neotropical, ihe ọṅụṅụ ha na-ewu ewu n'ọtụtụ hummingbirds, dị ka mango ojii (Anthracothorax nigricollis), jacobin ojii (Florisuga fusca), ma ọ bụ hummingbird ọla edo (Hylocharis chrysura).[5] Osisi nke osisi ahụ dị nro ma ọtụtụ nnụnụ na-ewu oghere dị ka barbets na-eji ya eme akwụ́.[6] N'ụzọ dị mwute, okooko osisi ahụ nwere ihe nchebe sitere n'okike na-egbu aṅụ, a na-eche na ụdị dị iche iche ndị ọzọ na-ewepụta ntụ ya.

Ebe a na-ekesa ya[dezie | dezie ebe o si]

  • A mụrụ ya: Angola, Ethiopia, Ghana, Kenya, Sudan, Tanzania, Uganda, Zambia
  • Ndị dị iche iche na: Australia, Bangladesh, Brazil[7], Colombia, Costa Rica, Cuba, Fiji, India, Jamaica, Mauritius, Mexico, Papua New Guinea, Puerto Rico, Sri Lanka, Zanzibar, Hawaii, Philippines

Ọ ghọwo ụdị na-awakpo n'ọtụtụ ebe okpomọkụ, dị ka Hawaii, Queensland (Australia), Fiji, Papua New Guinea, South Afrika na mpaghara mmiri na nke etiti nke Sri Lanka.[8]

Spathodea campanulata bụ ụdị ahụhụ nke atọ a kpọsara na Queensland, Australia, n'okpuru Iwu Nchebe Ala (Nchịkwa Ụzọ Na-egbu Ọrịa na Stock) nke afọ 2002. A maara na ọ na-egbu egbu na aṅụ na-enweghị ọnyụnyụ nke Australia, dị ka Lipotriches (Austronomia) flavoviridis.[9]

Ọrịa na ọrịa[dezie | dezie ebe o si]

Na Uganda, ụdị lepidopteran abụọ, ụdị mbo abụọ, na otu ụgbụgbọ na-awakpo S. campanulata. Na Puerto Rico, a kọrọ na ụdị ụmụ ahụhụ itoolu dị na Hemiptera, Hymenoptera, Lepidoptera, na Thysanoptera na-eri nri n'akụkụ dị iche iche nke S. campanulata. Ụdị ahụ nwere ike ịta ahụhụ na obi; osisi nke osisi ahụ na-ere ngwa ngwa mgbe ọ na-emetụta ala.

Aha ndị a na-ahụkarị[dezie | dezie ebe o si]

  • Afrikaans: fakkelboom, Afrika-vlamboom
  • Kannada: Neerukayi mara, Jeerkolavi mara (n'asụsụ ala)
  • Bekee: Osisi tulip nke Afrịka, osisi isi iyi, ire ọkụ nke Nandi, ire ọkụ na Naịl, osisi squirt, osisi tulip, ire ọkụ Uganda, Osisi ọkụ nke Thika
  • French: onye mba ọzọ na-adịghị anwụ anwụ
  • Bangla: rudrapalash
  • Hindi: rugtoora (sinoग style)
  • Malayalam: African Poomaram (__hau____hau____hau__)
  • Uganda: kifabakazi
  • Luhya: muzurio
  • Malay: panchut-panchut
  • Sinhala: kudaella gaha, kudulu
  • Spanish: poppy, espatodea, mampolo, tulipán africano, na Puerto Rico meaíto.
  • Telugu: Neeti Budda, Gonuganta
  • Swahili: kibobakasi, kifabakazi
  • Tamil: pasadi (自然)*
  • Aha azụmahịa: Nandi flame
  1. GISD.
  2. Gledhill (2008). The Names of Plants, 4, Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-86645-3. 
  3. Quattrocchi (2000). CRC World Dictionary of Plant Names. Taylor & Francis US. ISBN 978-0-8493-2678-3. 
  4. Hargreaves (1964). Tropical Trees of Hawaii. Kailua, Hawaii: Hargreaves. ISBN 9780910690027. 
  5. Baza Mendonça & dos Anjos (2005)
  6. de QUEIROZ, A. C. M., VENTURIERI, G., VENTURIERI, G., & de OLIVEIRA JUNIOR, M. C. M. (2012). Effect of toxicity of nectar and pollen of african tulip tree (Spathodea campanulata) on Melipona fasciculata and M. seminigra (Apidae, Meliponini). In Embrapa Amazônia Oriental-Resumo em anais de congresso (ALICE). In: ENCONTRO SOBRE ABELHAS, 10., 2012, Ribeirão Preto. Anais... Ribeirão Preto: FUNPEC, 2012
  7. ফুটেছে রুদ্রপলাশ | প্রথম আলো.
  8. African tulip tree – Invasive Species South Africa (en-US). Retrieved on 2022-02-17.
  9. O'Flaherty. "Brisbane beekeeper creates editable map to track African tulip trees killing native stingless bees", ABC News, Australian Broadcasting Corporation, 2021-02-17. Retrieved on 2021-02-18.