Tagaeri
| obere ụdị nke | Waorani people  |
|---|---|
| asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye aka | Sabela languages |
| mba/obodo | Ecuador |
Ndị Tagaeri bụ ndị Huaorani dị n'ebe ọwụwa anyanwụ bi na Yasuni National Park, na Ecuadorian Amazon Basin, aha ya (na Wao-Terero, asụsụ Huaorani ) n'aha otu n'ime ha, Tagae. Obodo Kichwa dị nso mgbe ụfọdụ na-ezo aka na ha dị ka Awashiri, ma ọ bụ "ndị dị elu". Ha na-ebi ndụ ịchụ nta na ịzụ nri ma guzogidere mmekọrịta ndị ọzọ, na-eme ka ha bụrụ otu n'ime ndị a na-akpọ ndị mmadụ na-enweghị njikọ n'ụwa. Na mgbakwunye na Tagaeri, mpaghara ahụ bụ ebe obibi nke ndị ikwu ha, Taromenane, otu ọzọ n'ebe ọwụwa anyanwụ Huaorani.
Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]
Tagae na ndị na-eso ụzọ ya so na ezinụlọ ndị Huaroani bụ́ ndị kewapụrụ na 1968 mgbe ha jụrụ ibibi ndị ozi ala ọzọ, ma biekwa n’ebe dịpụrụ adịpụ kemgbe. Kpọtụrụ ndị Huaorani ndị ọzọ ka nọ n'ọkwa dị ala, mana enwere ike ime ihe ike dị n'etiti agbụrụ, dịka 1993, 2003. N'afọ ndị 1990, ndị otu ọwụwa anyanwụ Huaorani kwagara ọdịda anyanwụ, na nso obodo Kichwa nke Curaray, n'akụkụ ụfọdụ iji gbanarị mmetụta nke nyocha mmanụ ala na igbu osisi na ikekwe n'ihi mbelata ebuka egwuregwu. [1] Curaray Kichwa, onye na-ahụ ha mgbe ụfọdụ mana na-ezere iso ha na-akpakọrịta, kwuru na ndị a bụ Tagaeri, na-asụ asụsụ dị ka nke ọdịda anyanwụ Huaorani. [1]
Kpọtụrụ na ụwa ọgbara ọhụrụ[dezie | dezie ebe o si]
A na-ajụkarị mbọ ndị si mba ọzọ na-emekọrịta ihe n'ike, na-amalite site n'ụdị mwakpo a na-eme n'ogbe Coca nke colonial maka mmegwara maka mbọ Ụlọ Ọrụ Na-ahụ Maka Ọmụmụ asụsụ Summer nwara . Mwakpo dị otú ahụ kasị nso nso a bụ ube ndị ozi ala ọzọ bụ́ Alejandro Labaca na Inés Arango na 1987. N'afọ 2003, a tụrụ otu di na nwunye Kichwa ube n'akụkụ osimiri Curaray, Kichwa na-ekwukwa na ndị mere ihe ahụ bụ Tagaeri. [1] N’oge na-adịbeghị anya, a chọtara ozu otu onye na-achụ osisi na-adịghị ahụkebe, bụ́ Luis Castellanos, dị afọ 37, na March 2008 na mpaghara Yasuni, ka ube nwere isi ígwè itoolu na-esi n’afọ pụta. Dị ka ndị isi obodo si kwuo, a na-eche na ndị gburu ndị ahụ bụ Tagaeri ma ọ bụ Taromenani.
Ọnọdụ[dezie | dezie ebe o si]
A na-eme atụmatụ na enwere ike naanị 20-30 dị ndụ Tagaeri. Ha na Taromenane, ha mejupụtara otu ụmụ amaala abụọ ikpeazụ a ma ama bi na iche onwe ha na Ecuador. A na-etinye ha egwu dị egwu site na ohere nke ọrịa si mba ọzọ. Ndị na-akụ osisi siri ike n’ụzọ iwu na-akwadoghị nke ebe okpomọkụ, ndị na-ebubata ihe, ndị ọbịa, na ụlọ ọrụ mmanụ na-akwaba n’ógbè ahụ na-eyikwa ha egwu, ebe a na-egwupụta ihe n’ebe dị nso n’ala ha. Na February 15, 2008, ndị ọchịchị Ecuador kwetara inyocha akụkọ na-ekwu na ndị na-egbu osisi n’ụzọ iwu na-akwadoghị egbuwo ebo ise sitere n’ebo Taromenane na Tagaeri. [2]
Nchekwa[dezie | dezie ebe o si]
Ndị ọrụ na-anwa ichekwa ndị Tagaeri na ndị Amazon ndị ọzọ nọ n'ógbè ahụ gụnyere gọọmentị Ecuadorian Yasuní-ITT Initiative, nke Onye isi ala Rafael Correa hibere na 2007. Mbido Yasuní-ITT kwụsịrị na ọdịda na 2013.
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
enwere ike ime ihe ike dị n'etiti agbụrụ, dịka 1993, 2003. N'afọ ndị 1990, ndị otu ọwụwa anyanwụ ndị ọchịchị Ecuador kwetara inyocha akụkọndị ọchịchị Ecuador kwetara inyocha akụkọ
- ↑ 1.0 1.1 1.2 Reeve, Mary-Elizabeth, and Casey High. "Between Friends and Enemies: The Dynamics of Interethnic Relations in Amazonian Ecuador." Ethnohistory 59:1 (Winter 2012).
- ↑ Ecuador probes 'attack on tribe'
Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]
- Adriana Reyes na Fernando Villavicencio, Tagaeri, resistencia de un pueblo
- Lacta! Salvemos el Yasuní