Ọdịdị ala nke Niger

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

   

Geography of Niger








Location map of Niger
Continent Africa
Region Western Africa
Coordinates 16°00′N 08°00′E / 16.000°N 8.000°E / 16.000, 8.000
Mpaghara Ọ nọ n'ọnọdụ nke iri abụọ na abụọ
 • Ngụkọta 1,266,700 km2 (489,100 sq mi)
 • Ala 99.98%
 • Mmiri 0.02%
Ụsọ oké osimiri 0 km (0 mi)
Ógbè ndị dị n'ókè Ókèala ala: Algeria



951 km Benin 277 km Burkina Faso 622 km Chad 1,196 km Libya 342 km Mali 838 km Nigeria 1,608 km























[1]
Ala a na-agba mmiri 736.6 km2 (2005)
Ngụkọta mmiri a na-agbanwe agbanwe 33.65 km3 (2011)
Ihe Kasị Elu Ugwu Idoukal-n-Taghès, 2,022 mita
Ebe Kasị ala Osimiri Niger, 200 mita
Ọnọdụ ihu igwe Ọzara gaa n'ebe okpomọkụ
Ala Ọtụtụ n'ime ala ndị dị larịị n'ọzara na ájá, ugwu ndị dị n'ebe ugwu
Ihe ndị sitere n'okike Uranium, coal, iron ore, tin, phosphates, gold, molybdenum, gypsum, salt, petroleum
Ihe ize ndụ ndị sitere n'okike Oké ọkọchị na-eme ugboro ugboro
Nsogbu gburugburu ebe obibi Ịzụbiga anụ ókè, mbuze ala, mgbukpọ ọhịa, ịchụ nta n'ụzọ iwu na-akwadoghị

Niger bụ mba na-enweghị ala na Mpaghara Ọdịda anyanwụ Afrịka nke dị n'ókè dị n'etiti mpaghara Sahara na mpaghara ndịda Sahara. Ntọala ya bụ longitude 16°N na latitude 8°E. Mpaghara ya bụ 1.267 nde skwer kilomita, nke 1 266 700 km2 bụ ala na narị ato km2 mmiri, na-eme ka Niger dị obere karịa okpukpu abụọ nke France.[1]

Akụkọ dị mkpirikpi[dezie | dezie ebe o si]

Niger, nke nwetara nnwere onwe site na France na afọ 1960 nọ n'okpuru ọchịchị ndị agha ruo afọ 1991. Na arịrịọ ọha na eze Gen. Ali Saibou mere ntuli aka ọtụtụ pati na afọ 1993 ma n'oge na-adịghị anya ọchịchị onye kwuo uche ya malitere na afọ 1993. Otú ọ dị, ọgba aghara ndọrọ ndọrọ ọchịchị sitere n'aka Col. Ibrahim Bare bụ onye mere ngagharị iwe n'afọ 1996, mana o mechara nwụọ n'ọgụ ndị isi ndị agha na-emegide ndị nnupụisi n'afọ 1999. Nke a sochiri ntuli aka ọhụrụ maka ọchịchị onye kwuo uche ya, Mamadou Tandja wee malite ịchị na Disemba afọ 1999. Tandja, onye meriri ntuli aka na afọ 2004 na 2009, chọrọ imezigharị iwu iji gbatịkwuo oge ya dị ka onye isi ala. Otú ọ dị, na Febụwarị afọ 2010, e wepụrụ ya n'ọkwa onye isi ala n'ọchịchị nke ndị agha mepụtara ma kagbuo iwu ahụ. N'oge na-adịghị anya, n'afọ 2011, e mere ntuli aka ma họpụta Mahamadou Issoufou dị ka onye isi ala ma ṅụọ iyi n'ọnwa Eprel afọ 2011.[1] Nsogbu Niger na ndị nnupụisi nọgidere na afọ 2007 na 2008. A chịkwara nnupụisi. Otú ọ dị, nsogbu nchekwa ya na ndị agbata obi ya dị ka Libya, Naijiria na Mali abụwo ihe kpatara nchegbu[1]

Ọdịdị ala[dezie | dezie ebe o si]

Niger, nke nwere ala nke Otu nde narị abụọ iri isii na asaa km2, bụ mba mechiri emechi nke nwere ókèala ala nke nde ise narị asatọ iri atọ na anọkm site na mba asaa: Algeria (951 km), Benin (277 km), Burkina Faso (622 km), Chad (1,196 km), Libya (342 km), Mali narị asatọ iri atọ na asatọ km, na Nigeria (1,608) km.[1]

Mpaghara[dezie | dezie ebe o si]

  E kewara Niger na mpaghara asaa (French). Isi obodo nke ngalaba ọ bụla bụ otu aha.  

Ógbè Mpaghara (km2)



Ndị bi na ya (nchịkọta ọnụ ọgụgụ nke afọ 2012)



Agadez 667,799 487,620
Diffa 156,906 593,821
Dosso 33,844 2,037,713
Maradi 41,796 3,402,094
Niamey 402 1,026,848
Tahoua 113,371 3,328,365
Tillabéri 97,251 2,722,842
Zinder 155,778 3,539,764
  • Isi obodo mba ahụ, Niamey, nwere isi obodo.

Ngalaba[dezie | dezie ebe o si]

 

Ngalaba 36 nke Niger tupu afọ 2011. E wepụrụ 27 ọzọ site na nkewa ndị dị ugbu a.

E kewara mpaghara Niger na ngalaba iri isii na atọ.

Obodo nta[dezie | dezie ebe o si]

A na-ekewa ngalaba iri isii na atọ ahụ n'ime obodo. Ka ọ na-erule afọ 2006, e nwere obodo narị abụọ iri isii na ise gụnyere obodo ndị mepere emepe (Urban Communes: dị n'ime ma ọ bụ dị ka nkewa nke obodo ndị karịrị nde iri ), obodo ndị dị n'ógbè (Rural Communes) dị n'obodo ndị na-erubeghị nde iri na / ma ọ bụ ebe ndị mmadụ na-adịghị, na ụdị ọdịnala (agbụrụ ma ọ bụ agbụrụ) n'etiti ndị na-akwagharị akwagharị.

  • Ngalaba nke Niger
  • Ndepụta nke ogige ntụrụndụ mba nke Niger
  • Nkọwa nke Niger
  • Mpaghara nke Niger

Obodo ukwu[dezie | dezie ebe o si]

 

Okporo ụzọ[dezie | dezie ebe o si]

Ọdịdị ala[dezie | dezie ebe o si]

Ọdịdị ala nke ọrụ ugbo[dezie | dezie ebe o si]

Foto Satellite na-egosi ọdịdị ala nke Niger

A na-eji ụfọdụ ala dị na Niger eme ihe dị ka ala a na-akọ ugbo (660 km2 nke ala dị na Naịjirịa na-agba mmiri) na dị ka ebe ịta nri. E nwere ụfọdụ ọhịa.Tebụl dị n'okpuru na-akọwa iji ala eme ihe na Niger, site na afọ 2011.

Iji ala eme ihe
Ojiji Pasentị nke Ógbè
Ala a na-akọ ugbo 11.79[1]
Ihe ọkụkụ na-adịgide adịgide 0.05[1]
Ndị ọzọ 88.16[1]

Ọnọdụ ihu igwe[dezie | dezie ebe o si]

Map Niger nke nhazi ihu igwe Köppen

Ọnọdụ ihu igwe nke Niger na-ekpo ọkụ ma kpọọ nkụ, ebe ọtụtụ n'ime mba ahụ dị n'ógbè ọzara. Ala ahụ bụ ala dị larịị nke ọzara na ájá. E nwekwara nnukwu ala dị larịị n'ebe ndịda na ugwu ugwu n'ebe ugwu. N'ebe ndịda, enwere ihu igwe na-ekpo ọkụ n'akụkụ nsọtụ Osimiri Niger. Ọdọ Mmiri Chad dị n'akụkụ ndịda ọwụwa anyanwụ nke mba ahụ bụ nke Niger, Naijiria ,Chad, na Cameroon kewara.

Climate data for Niamey, Niger (1961–1990, extremes: 1961–2015)
Month Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Year
Record high °C (°F) 38.2
(100.8)
44.0
(111.2)
45.0
(113.0)
45.6
(114.1)
45.1
(113.2)
43.5
(110.3)
41.0
(105.8)
39.6
(103.3)
41.8
(107.2)
41.2
(106.2)
40.7
(105.3)
40.0
(104.0)
45.6
(114.1)
Average high °C (°F) 32.5
(90.5)
35.7
(96.3)
39.1
(102.4)
40.9
(105.6)
40.2
(104.4)
37.2
(99.0)
34.0
(93.2)
33.0
(91.4)
34.4
(93.9)
37.8
(100.0)
36.2
(97.2)
33.3
(91.9)
36.2
(97.2)
Daily mean °C (°F) 24.3
(75.7)
27.3
(81.1)
30.9
(87.6)
33.8
(92.8)
34.0
(93.2)
31.5
(88.7)
29.0
(84.2)
27.9
(82.2)
29.0
(84.2)
30.8
(87.4)
27.9
(82.2)
25.0
(77.0)
29.3
(84.7)
Average low °C (°F) 16.1
(61.0)
19.0
(66.2)
22.9
(73.2)
26.5
(79.7)
27.7
(81.9)
25.7
(78.3)
24.1
(75.4)
23.2
(73.8)
23.6
(74.5)
24.2
(75.6)
19.5
(67.1)
16.7
(62.1)
22.4
(72.3)
Record low °C (°F) 12.6
(54.7)
14.3
(57.7)
18.0
(64.4)
21.6
(70.9)
22.6
(72.7)
20.5
(68.9)
20.0
(68.0)
20.2
(68.4)
20.3
(68.5)
15.8
(60.4)
13.0
(55.4)
12.6
(54.7)
12.6
(54.7)
Average precipitation mm (inches) 0.0
(0.0)
0.0
(0.0)
3.9
(0.15)
5.7
(0.22)
34.7
(1.37)
68.8
(2.71)
154.3
(6.07)
170.8
(6.72)
92.2
(3.63)
9.7
(0.38)
0.7
(0.03)
0.0
(0.0)
540.8
(21.28)
Average precipitation days (≥ 1.0 mm) 0.0 0.0 0.2 0.8 2.9 5.9 9.9 12.2 7.4 1.6 0.1 0.0 41
Average relative humidity (%) 22 17 18 27 42 55 67 74 73 53 34 27 42
Mean monthly sunshine hours 280 264 264 251 257 251 238 203 228 285 285 276 3,082
Source 1: Deutscher Wetterdienst[2]
Source 2: Danish Meteorological Institute[3]
Climate data for Arlit
Month Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Year
Average high °C (°F) 26.9
(80.4)
30.1
(86.2)
34.3
(93.7)
38.6
(101.5)
41.2
(106.2)
41.5
(106.7)
39.8
(103.6)
38.6
(101.5)
39
(102)
37
(99)
32.3
(90.1)
28.4
(83.1)
35.6
(96.2)
Daily mean °C (°F) 18.8
(65.8)
21.7
(71.1)
25.9
(78.6)
30.5
(86.9)
33.4
(92.1)
34.2
(93.6)
32.8
(91.0)
31.9
(89.4)
31.8
(89.2)
29.3
(84.7)
24.2
(75.6)
20.5
(68.9)
27.9
(82.2)
Average low °C (°F) 10.8
(51.4)
13.3
(55.9)
17.5
(63.5)
22.4
(72.3)
25.7
(78.3)
27
(81)
25.9
(78.6)
25.3
(77.5)
24.6
(76.3)
21.6
(70.9)
16.1
(61.0)
12.7
(54.9)
20.2
(68.5)
Average precipitation mm (inches) 0
(0)
0
(0)
0
(0)
1
(0.0)
1
(0.0)
5
(0.2)
11
(0.4)
18
(0.7)
5
(0.2)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
41
(1.5)
Source: Climate-Data.org, altitude: 429 metres[4]

Nsogbu ndị dị ugbu a[dezie | dezie ebe o si]

Nsogbu gburugburu ebe obibi dị ugbu a na Niger gụnyere ịtabiga nri ókè, mbuze ala, mgbukpọ ọhịa, ọzara, ụkọ mmiri ozuzo na-aga n'ihu, na anụ ọhịa ndị nọ n"ihe ize ndụ (dị ka enyí Afriịka , Ndịda anyanwụ Afrịka cheetah, Ndịda ọwụwa anyanwụ Afrịka giraffe, and Addax), nke na'ihe egwu n "ihi ịchụ nta na mbibi ebe.[5]

Ihe ize ndụ ndị sitere n'okike[dezie | dezie ebe o si]

Mpaghara Sahel bụ belt ruru 1,000 kilomita n'obosara nke gafere Africa site na Oké Osimiri Atlantic ruo Oké Osimiri Uhie

Oké ọkọchị na-eme ugboro ugboro bụ nnukwu ihe ịma aka maka Niger.[6] Oké ọkọchị nke Sahel nke afọ 2012, tinyere ihe ọkụkụ na-akụ afọ n'ala, ihe otiti ụmụ ahụhụ, ọnụ ahịa nri dị elu na esemokwu na-emetụta Niger ugbu a na-akpata nsogbu agụụ.[7] Ọtụtụ ezinụlọ na Niger, ka na-agbake site na ụnwụ nri Sahel nke afọ 2010, na-emetụta ụkọ mmiri ozuzo Sahel nke afọ 2012.[8]

Nsogbu nri nke Niger na 2005-06 kpatara nnukwu nsogbu nchekwa nri na mpaghara ugwu Maradi, Tahoua, Tillabéri, na Zinder nke Niger site na afọ 2005 ruo 2006. Ọ bụ njedebe mbụ nke mmiri ozuzo nke afọ 2004, mmebi nke igurube ọzara na ụfọdụ ala ịta ahịhịa, ọnụ ahịa nri dị elu, na ịda ogbenye na-adịghị ala.

Ihe ndị dị oke mkpa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ebe ugwu: Tripoint na Algeria na Libya, Agadez Region: 23°31'N.[9]
  • Ebe ndịda: Benin/Niger/Nigeria tripoint, Dosso Region: 11°42'N
  • Ebe ọwụwa anyanwụ: ókèala na Chad, Agadez Region: 16°00'E
  • Ebe kachasị n'ebe ọdịda anyanwụ: ókèala ya na Mali na Burkina Faso, Ógbè Tillabéri: 0°07'E
  • Ebe kachasị elu: Ugwu Idoukal-n-Taghès, Aïr Massif, Agadez Region:2,022 m (6,634 [1])
  • Ebe kachasị ala: Osimiri Niger na ókèala Naijiria, mpaghara Dosso: 200 m (656 [1])
  • Ngalaba nke Niger
  • Ndepụta nke ogige ntụrụndụ mba nke Niger
  • Nkọwa nke Niger
  • Mpaghara nke Niger

Nkwekọrịta mba ụwa[dezie | dezie ebe o si]

Niger bụ otu n'ime nkwekọrịta ndị a:   Niger abịanyewo aka, mana ọ kwadoghị Kyoto Protocol na Iwu nke Oké Osimiri.[10][11]

Ogige ntụrụndụ na ebe a na-edebe ihe n'ala[dezie | dezie ebe o si]

Ebe IUCN na-echebe na Niger

Ebe ndị a na-echebe na Niger mejupụtara ihe dị ka pasenti asaa pom asaa nke ala niile.[12] A na-ekewa isii n'ime ebe nchekwa ahụ n'ụzọ zuru oke n'okpuru International Union for Conservation of Nature (IUCN).

Ihe ndị sitere n'okike[dezie | dezie ebe o si]

Niger nwere ihe ndị a sitere n'okike:  

Okporo ụzọ mmiri[dezie | dezie ebe o si]

Anụ Ọhịa[dezie | dezie ebe o si]

Ọdịdị ndọrọ ndọrọ ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]

Mba asaa ndị ọzọ gbara ya gburugburu, Niger nwere ngụkọta nke nde ise narị asatọ iri atọ na anọ kilomita nke ókèala. Ókèala kachasị ogologo bụ na Naijiria n'ebe ndịda, na otu nde iri isii na asatọ kilomita. Chad na-eso nke a n'ebe ọwụwa anyanwụ (1,196 km), Algeria n'ebe ugwu-n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ (951 km), na Mali n'ebe ọdịda anyanwụ (838 km). Niger nwekwara ókèala dị mkpirikpi na ókèala ya dị n'ebe ndịda ọdịda anyanwụ (Burkina Faso na narị isii iri abụọ na abụọ km na Benin na narị abụọ iri asaa na asaa km) na n'ebe ugwu-n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ (Libya na narị atọ iri anọ na abụọ km).[1]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

 

  • Ngalaba nke Niger
  • Ndepụta nke ogige ntụrụndụ mba nke Niger
  • Nkọwa nke Niger
  • Mpaghara nke Niger

Ndemsibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 "The World Factbook". CIA.gov. Retrieved 20 April 2015.
  2. Klimatafel von Niamey (Aéro) / Niger. Federal Ministry of Transport and Digital Infrastructure.
  3. Stationsnummer 61052. Ministry of Energy, Utilities and Climate. Archived from the original on 27 April 2013. Retrieved on 22 May 2023.
  4. Climate: Arlit – Climate graph, Temperature graph, Climate table. Climate-Data.org.
  5. Niger: African Wildlife Foundation. AfricanWildlifeFoundation.com. Archived from the original on 7 April 2015. Retrieved on 20 April 2015.
  6. Learning the Lessons?. Oxfam (16 April 2013). Archived from the original on 25 August 2014. Retrieved on 20 April 2015.
  7. Fominyen, George (24 May 2012). Coming weeks critical to tackle Sahel hunger ? U.N. humanitarian chief. trust.cm. Archived from the original on 20 June 2013. Retrieved on 27 April 2013.
  8. West African food crisis 2012. trust.com (22 January 2013). Archived from the original on 20 June 2013. Retrieved on 27 April 2013.
  9. (4 May 1961) "Libya – Niger Boundary". International Boundary Study. Retrieved on 20 April 2015. 
  10. UNTC. United Nations. Archived from the original on 2014-10-12. Retrieved on 2023-05-22.
  11. UNTC. United Nations. Archived from the original on 2020-09-19. Retrieved on 2023-05-22.
  12. Niger: Country Pasture/Forage Resource Profiles. FAO Organization. Archived from the original on 16 January 2013. Retrieved on 18 March 2013.

Ịgụ ihe ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

  • L. Herrmann, K. Stahr na K, Vennemann. Atlas of Natural and Agronomic Resources of Niger and Benin, "Deutsche Forschungsgemeinschaft" (German Research Foundation), Mahadum Hohenheim. (Ọ dịghị ụbọchị). E nwetara ya na 2008-02-22.

Àtụ:Niger topics footer