Alvan Ikoku

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Alvan Ikoku
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Aha enyereAlvan Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya1 Ọgọọst 1900 Dezie
Ebe ọmụmụArochukwu Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya18 Novemba 1971 Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, pidgin Naịjirịa Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Dezie
ebe agụmakwụkwọHope Waddell Training Institution, University of London Dezie
Alvan Ikoku
Born
Alvan Azinna Ikoku

August 1, 1900
DiedNovember 18, 1971
Alma materHope Waddell Training Institution
Political partyUnited National Independence Party
ChildrenS.G. Ikoku, Chimere, Ekanem, Gloria, Enyinna and Fide

Alvan Azinna Ikoku // ⓘ</link> (August 1, 1900 – Nọvemba 18, 1971) bụ onye nkuzi Naijiria, onye-azọmụ arọ, onye aghandọrọ-amị na onye-amanye ụdị.

Ndụ[dezie | dezie ebe o si]

Amụrụ na August 1, 1900, na Amanagwu Arochukwu, Abia State ogbu a, site na 1911 ruo 1914, ọ akwụkwọ akwụkwọ na Arochukwu Government Primary School na site na 1915 ruo 1920, [1] ọ gara Hope Waddell College, Calabar ebe ọ nọ  .  nwa akwukwo n'okpuru James Emmanuel Aggrey ma soro Akanu Ibiam na Eyo Eyo Esua.  N'afọ 1920, ọ natara ọkwa mbụ ya na Presbyterian Church of Nigeria and Church of Scotland na Itigidi na afọ abụọ ka e mmemme onye nkuzi ukwu na St. Paul's Teachers' Training College, Awka, Anambra State .  Mgbe ọ na-akpa n'Awka, Ikoku icon akara ugo mahadum London na Philosophy na 1928, site na mmemme mmemme ya .

N'afọ 1932, Ikoku hiwere ụlọ akwụkwọ Co-Educational na West Africa : ụlọ akwụkwọ Aggrey Memorial, nke dị na Arochukwu wee edi aha onye akwụkwọ ya James EK Aggrey, onye ama na Ghana .  N'afọ 1946, mgbe ọtụtụ iwu akwụkwọ na-enye nhọrọ ka ọtụtụ ndị Naijiria nọ na ụlọ omebe iwu, a na-egosi ya ka ọ bụrụ ndị ọchịchị Ọwụwa achị Nigeria ma kenye ya na ministri nkwado.  N'afọ 1947, ọ Saf nke Council of Legislative Council na Lagos dị ka otu n'ime ndị mmadụ atọ nke Eastern Region.

Ikoku kwalitere nnukwu mgbasa ozi na otu ndị nkuzi nke Nigeria (NUT), wee bụrụ ihe nhọrọ na ndị otu omebe iwu nabatara NUT iri anọ na anọ na-emezigharị iwu mkpa dị iche iche.  Ọ jikọtara n'ụdị n'ọtụtụ n'ime 1950s, mgbe Gọọmenti ọmụmụ edemede ugboro ugboro NUT ya iji webata otu na Nigeria.  Mgbe akara onwe nke mba nna, mgbe Ikoku na otu ya, mgbe ndị mụrụ ihe ndabere ihe ndabere maka nkwado na mba ọhụrụ ahụ.

N'afọ 1962, ọkpara oku ka 'Education Bill of Rights' maka akwụkwọ ụlọ akwụkwọ praịmarị bụrụ n'efu awụ isii na mba niile na ebe.  Gọọmenti ndị agha mgbasa etiti nabatara nke a site na 1976. Taa, enyela ụlọ akwụkwọ praịmarị niile n'efu.  Dr Ikoku ka bụ nnukwu akara ngosi na njikọ na njikọ Naijiria yana otu n'ime ndị na-agụ akwụkwọ àmà nwetụrụla na Nigeria.

Mgbe Ikoku lara ezumike nká na ndị agha, onye ọrụ na ngalaba dị iche na mba ahụ iche.  Ọ bụ onye òtù West African Educational Council (WAEC) na Council nke Mahadum Ibadan nakwa Oga oche, Board of Governors of the Aviation Training Centre.

Nkwanye ugwu[dezie | dezie ebe o si]

Nkwanye ugwu maka ebe aka ya na akwukwo na Naijiria gunyere Doctorate nke Iwu (1965) na nzuko ogbako puru iche nke Mahadum Ibadan, nguzobe nke Alvan Ikoku Federal College of Education, nnukwu uzo, Alvan Ikoku Way, na Maitama, Abuja.  (Capital of Nigeria) na akwụkwọ ya na akwụkwọ ego ego Naijiria, ndetu Naira iri .  Ọ nwụrụ na November 18, 1971.

.E gosikwara ya na akwụkwọ ego iri nke Naira 1979. [1] [2] [3] [4]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]