Asụsụ Bhaca

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Bhaca
Isibhaca
A mụrụ ya  Saụt Afrịka
Agbụrụ Ndị Bhaca
Koodu asụsụ
ISO 639-3 Ọ dịghị onye (nke na-ezighị ezi)
Glottolog bhac1238
S.402[1]

Bhaca, ma ọ bụ IsiBhaca (Baca) bụ asụsụ Bantu nke South Africa . [1] A na-ewere ya dị ka olumba nke Swati, ọ dị nso na Xhosa, Phuthi na Zulu.[2] A na-asụ ya n'ebe ndịda ọwụwa anyanwụ nke LeSotho, ebe Sotho, Xhosa na Zulu zutere, karịsịa gburugburu Ugwu Frere, Mzimkhulu, na n'ókè dị ala na Ugwu Ayliff, Matatiele, Harding, Bulwer, Underberg, Highflats, Umzinto, Umzumbe na Ixopo.

Okwu[dezie | dezie ebe o si]

  Ọnwa na IsiBhaca:

Bekee Bhaca
Jenụwarị Ntlolanja
Febụwarị Ndzata
Njem Mbasa
Eprel Mgudlulwa
May Ntlangula
June Ntulikati
Julaị Ncwaba
Ọgọstụ Mphandula
Septemba Mfumfu
Ọktoba Nzibandlela
Nọvemba Lweti
Disemba Ntsinga

Ihe atụ: Bendicela undithsengele amaqandza nentusi na ukhamba.

Nsụgharị [Xhosa/Zulu/English]: Bendicela undithengele amaqanda nobisi xa uhamba: Bengicela ungithengela amaqanda nobisi ma uhamba: "Biko zụta m àkwá na mmiri ara ehi mgbe ị na-apụ".

Bekee Bhaca
Aga m emeri gị Nditak'shik'tsha
Biko nye m spoon ọzọ, nke m dara n'okpuru tebụl Bendicela undidlulisele olunye ukhezo, olwam luwele edasi kwetafile

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Jouni Filip Maho, 2009. New Updated Guthrie List Online
  2. Jordan (1942). "Some features of the phonetic and grammatical structure of Baca". Masters Dissertation. 

Àtụ:Languages of South Africa