Ebe mposi a na-enweta
Ụlọ mposi nwere ike bụ ụlọ mposi emebere nke ọma ka ọ nabata ndị nwere ikike nke ọma. nwere obere ike ahụ na-ahụta na ha bara uru, dị ka ndị nwere ike ụkwụ na- Ndị anaghị ike, dị ka efere efere mposi dị elu na-eme ka ọ iche ha mfe ibili. Usoro ndị ọzọ na-enwe ike ime iji gbakwunye na ụlọ mposi , mgbaama, na-amata ihe iji mee ka ọ dị mfe ịfe na site na oche mposi, na inye ọhọd maka onye àmà ma ọ bụrụ na ọ dị mkpa. Mba ụfọdụ nwere ihe mkpa ngalaba ụlọ mposi nsogbu . Enwere ike ụlọ ụlọ mposi dị n'iche nkeonwe ( megharia ya ) ka ọ rụpụtara mfe mfe.
Nkọwa
[dezie | dezie ebe o si]Ụgbọ mmiri mposi ọha (aka ụlọ mposi) nwere ike iweta ihe ịma aka nnweta maka ndị nwere ikike. nkọwa, ụlọ nwere ike ọ-abụ enwe ike oche nkwagharị, na ịnyịfe n'etiti oche nkwagharị na oche mposi nwere ike if ihe ịma aka. Emebere ụlọ mposi nwere ike ike iji dozie nsogbu ndị a site n'inye nhọrọ na ihe ntinye maka ndị ọrụ ma jide n'oge mbufe, yana ọhọd maka onye inyeaka ma ọ bụrụ na ọ dị mkpa..
Enwere ike ụlọ ụlọ mposi dị n'iche nkeonwe iji mee ka nnweta ya pụta elu; nke a bụ otu n'ime nkà nke onye na ọrịa ọrụ . [1] Mgbanwe ndị a na-emekarị ngosi: àgwà oche mposi dị elu n'elu ụlọ mposi ọkọlọtọ, wụnye nnukwu efere mposi dị ogologo na nke dị mma ahịa, na-azụ fremu ma ọ bụ jide ogwe, na ịhụ na akwụkwọ mposi. dị nso ma nwee ike iji otu aka ngosi ya. Mgbanwe ndị nwere ike ime ka ịka nká n'alụ maka ndị na-eji eme agadi n'iche na obodo ha.
Okwu okwu
[dezie | dezie ebe o si]Okwu ọzọ bụ "ụlọ mposi nwere nkwarụ" nke a na-akwadoghị (lee nkwarụ ).
Nka na ụzụ aghụghọ
[dezie | dezie ebe o si]Ngalaba Ikpe Ziri Ezi nke United States na-agbasa ede maka aha II na III nke Americans with Disabilities Act nke 1990 "ADA" na Federal Register na September 15, 2010. Iwu ndị a na-enye ohere ikuku ike ime nke a na-akpọ 2010 ADA Standards for Accessible Design "Ụkpụrụ 2010" ma ọ bụ "Standards". Nhazi 2010 ahụ ezi ihe kacha nta ntakiri - ma ndị na-abụ na ụlọ - maka ụlọ ọrụ steeti na nke ime obodo, ụlọ ọha, na ụlọ ọrụ ndị nwere nwe ike ike ma jiri ya onye ọrụ. Dị ka ADA si dị elu nke nnukwu efere mposi ga-abụ njikere 17 (430 mm) na opekempe mgbe a-akpa ya n'ala ruo n'elu oche mposi. A ga-eji aka na-arụ ọrụ njikwa mmiri ma ọ bụ tinye ya na ike aka n'ụdị àgwà mpaghara mposi ma rute ma onye ọrụ ngwa ngwa. Na mgbakwunye, ihe dị mkpa ADA ikike maka oghere ala sara mbara n'ime ụlọ ime mmiri. Ndụmọdụ ndị a na-aghọwanye ndị a na-ama na ụlọ mposi ọha, dị ka otu nke usoro a na-eme n'ichepụta ụwa niile :
- ụlọ mposi dị elu oche nkwagharị, iji nyere onye ọrụ aka na ụlọ mposi na n'èzí, na-eji aka ( grab bars );
- ihe mberede mberede nke ime ụlọ ịwụ, n'ụdị eriri uhie na-eru n'ala, jikọtara ya na buzzer na ọkụ na-acha uhie uhie na-egbuke egbuke;
- sink-elu oche nkwagharị na igwe nkụ ;
- ọnụ ụzọ obosara oche nkwagharị;
- Nhọrọ ndị ọzọ iji kwalite ụlọ mposi bụ ụlọ mposi olulu nke gụnyere oche osisi a na-ebugharị nwere ogwe nkwado.
Ụlọ mposi nwere ike okpuru ulo dị ukwuu ụlọ ụlọ ndị ọzọ iji nye ọhọd maka oche nkwagharị ga-abụ. Oghere a bara uru maka ndị na- ndị ọrụ oche nkwagharị, mana ka mmetụta anụ ahụ site n'aka onye ọzọ. A na-atụkwa aro ka akara na-agbanwe oche nkwa dị elu, mana ọ ka dị ụkọ. Tebụl na- agbanwe agbanwe ike ike dị ala ma nwee ike ime ike onye na-eji nkwa nke, yana ogologo oge maka oche onye njirimara iji nwata ma ọ bụ okenye nwere ikike.
Ihe atụ
[dezie | dezie ebe o si]-
Ihe eji ama nwere ikebraillemaka ụlọ mposi nsogbu naKyoto, Japan. A na-eji agba agbankewa nwoke na nke.
-
Ogwe nkwado n'elu n'ime ụlọ mposi ọha nwere ike ime naFrankfurt, Germany.
-
Ndị mposi nsogbu maka iji oche nkwagharị na ụzọ dị na mpaghara Brisbane nkeWishart
-
Banye n'ọnụ ụzọ ụlọ mposi iji gosi ụlọ mposi nwere ike ike maka ojiji ụgbọ ihe egwuBrisbane
Obodo na omenala
[dezie | dezie ebe o si]Iwu
[dezie | dezie ebe o si]Mba ụfọdụ nwere ihe mkpa ngalaba ụlọ mposi nsogbu. Na United Kingdom, Iwu nha nhata 2010 ngwaọrụ ngwaọrụ na ka ha mee iwu ezi uche dị na ya iji gboo mkpa nke ndị nwe ikike. Na United States, a ga-ewurọ ndị America nwere Nkwarụ Act nke 1990 ọtụtụ ihe owuwu maka ojiji ọnwụ.
Hụkwa
[dezie | dezie ebe o si]- Igbe ịsa ahụ nwere ike ịnweta
- Ụlọ nwere ike ịnweta
- Potty parity
- Nyefee oche
- Ụlọ mposi ọha na eze Unisex
- Nleta, ụkpụrụ echere maka ụlọ ọhụrụ niile
- Ebe na-agbanwe (mkpọsa)
Njikọ mpụga
[dezie | dezie ebe o si]- Mmemme Kwado Mba United Nations
- UK Charity Mencap mkpọsa "Ebe na-agbanwe, ndụ na-agbanwe"
- UK Charity Crohn's na Colitis Mgbasa ozi UK "Akara ngosi ụlọ mposi enwere ike ịnweta: Ọ bụghị nkwarụ ọ bụla ka a na-ahụ" </link>< /link>[ <span title="Dead link tagged July 2023">njikọ nwụrụ anwụ na-adịgide adịgide</span> ]