I. K. Dairo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

I. K. Dairo
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Aha enyereIsaiah Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya1930 Dezie
Ebe ọmụmụOffa Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya1996, 7 Febụwarị 1996 Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaAsụsụ Yoruba, Bekee, pidgin Naịjirịa Dezie
Ọrụ ọ na-arụonye egwu, onye na-ede ihe, onye na-abụ abụ Dezie
oge ọrụ ya (mmalite)1957 Dezie
Oge ọrụ ya (njedebe)1996 Dezie
agbụrụNdi Yoruba Dezie
ngwa egwuaccordion, Igba Dezie
ụdịtraditional folk music, Jùjú music Dezie
Ihe nriteOnye otu Order nke Alaeze Ukwu Britain Dezie
nnọchiaha nkeonweL485 Dezie

Isaiah Kehinde Dairo MBE (1930 - 7 Febụwarị 1996) bụ onye egwu Jùjú nke Naijiria. Isaiah Kehinde Dairo MBE - Jùjú

Oge ọ malitere[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ I.K. Dairo n'obodo Offa, nke dị na Kwara State nke oge a; ezinụlọ ya sitere na Ijebu-Jesa tupu ha akwaga Offa. Offa Kwara Steeti Ijebu-Jesa Ọ gara ụlọ akwụkwọ praịmarị nke Ndị Kraịst na Offa, Otú ọ dị, o mechara kwụsị agụmakwụkwọ ya n'ihi afọ dị ala na ego ezinụlọ ya. Ọ hapụrụ Offa wee gaa Ijebu-Jesa ebe ọ họọrọ ịrụ ọrụ dị ka onye na-akpụ isi. Ijebu-Jesa onye na-akpụ isi Na njem ya, ọ kpọọrọ ya ịgbà nke nna ya rụrụ mgbe ọ dị afọ asaa. Ka ọ na-erule oge ọ bi na Ijebu-Jesa, ọ bụlarị onye na-anụ ọkụ n'obi nke ịgbà.[1] Mgbe ọ na-enweghị ọrụ, ọ nọrọ oge na-ege ntị na ndị ọsụ ụzọ mbụ nke jùjú n'ógbè ahụ ma nwalee ịgbà. jùjú egwu Mmasị ya na egwu jùjú mụbara ka oge na-aga, na 1942, ọ sonyeere otu egwu nke Taiwo Igese na-edu mana n'ime afọ ole na ole, otu ahụ gbasara. N'afọ 1948, ọ gara Ede, obodo dị na Osun Steeti nke oge a ebe ọ malitere ịrụ ọrụ n'ebe ahụ dị ka onye na-ere ákwà na-agagharị agagharị ma soro otu ndị dị n'akụkụ na-akpọ egwu. Ede Osun Steeti Otu ụbọchị, mgbe onye isi ya na-aga njem, I.K. Dairo kpebiri isonyere ndị enyi ya ka ha gwuo egwu n'ememe obodo, n'amaghị ya, onye isi ya nọ na-alọghachi n'otu ụbọchị ahụ, onye isi ahụ were iwe maka omume ahụ ma wepụ ya n'ọrụ ya n'ihi ya.

I.K. Dairo mechara rụọ ọrụ aka dị iche iche mgbe a chụpụrụ ya ma nwee ike ịchekwa ego zuru ezu iji kwaga Ibadan, ebe Daniel Ojoge, onye ọsụ ụzọ Jùjú na-akpọkarị egwu. O nwetara ezumike iji sonye n'òtù egwu ya na Daniel Ojoge wee kpọọ egwu obere oge tupu ọ laghachi Ijebu-Ijesa, ọtụtụ n'ime egwu ya na ndị otu Ojoge na-akpọ bụ n'abalị.[2]

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Ọrụ egwu nke I.K. Dairo banyere n'okporo ụzọ ọsọ ọsọ mgbe o guzobere otu egwu iri a na-akpọ Morning Star Orchestra na 1957. N'afọ 1960, n'oge emume nnwere onwe Naịjirịa, a kpọrọ ndị otu ahụ ka ha kpọọ egwu na nnọkọ nke onye ọka iwu na onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Ibadan a ma ama bụ Chief D O A Oguntoye kwadoro. Ibadan Site na ọtụtụ ndị Yoruba a ma ama na ebe ahụ, I.K. Dairo gosipụtara ụdị egwu jùjú ya ma nweta nlebara anya na mmasị site n'aka ndị Yoruva ndị ọzọ nọ ebe ahụ, ọtụtụ n'ime ha mechara kpọọ ya ka ọ bịa egwu n'oge ememme ọdịnala ma ọ bụ naanị oriri na ọṅụṅụ. Yoruba Na mbido afọ 1960, ọ gbanwere aha otu ahụ ka ọ bụrụ Blue Spots ma merie asọmpi a na-eme na telivishọn na Western Nigeria iji gosipụta nkà dị iche iche na egwu jùjú. Ebe Ọdịda Anyanwụ Naịjirịa N'oge ahụ, o nwere ike ịmepụta akara ndekọ ya na Haruna Ishola ma nweta otuto na otuto. Haruna Ishola

Mmetụta na mkpali[dezie | dezie ebe o si]

I.K Dairo pụtara na ngwụcha afọ 1950 dakọtara na ọṅụ na-arịwanye elu maka nnwere onwe. A na-ahụ ya mgbe ahụ dị ka onye egwu kachasị mma nke nwere ike ijide oge na-akpali akpali tupu nnwere onwe mba ahụ na obere oge mgbe nnwere onwe gasịrị. Mmasị egwu n'oge ahụ agụsị akwụkwọ site na ekele maka egwu siri ike gaa na ụda siri ike karị. Oge ahụ bụkwa otu n'ime oriri ndị na-agụ egwú dị ka ihe na-adọrọ mmasị.[3]

Ihe ịga nke ọma nke I.K. Dairo na 1960s, nwere mmetụta dị iche iche gụnyere ihe enyemaka iji tinye ụda ọdịnala, ndụ ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke 1950s, nke kpaliri ya na ilekwasị anya na Rhythm, beat na tempo nke gosipụtara ụda agbụrụ dị iche iche na usoro na-eduga na arịrịọ ya na-arị elu karịa agbụrụ ya. agbụrụ[4] Ìgwè ya nwalere ma kpọọ ụdị egwu sitere na mpaghara Yoruba dị iche iche ma jiri asụsụ Edo, Urhobo, Itsekiri na Hausa mee ihe na ụfọdụ n'ime okwu ha. Edo Urhobo Itsekiri Hausa Nhazi a haziri nke ọma na nke dị nro, Yoruba na Latin America nwere mmetụta n'ịgba egwu na egwu egwu na ịchụso ndị ọchụnta ego nke ndị na-akwado ya bụ ihe ndị nyere aka n'ịdị elu ya na Juju na ebe egwu na mba ahụ. O jikwa syncretism egwu mee ihe, na-agwakọta ụda Ijebu-Ijesa nke nwere ọtụtụ akụkụ na abụ na ederede sitere na isi mmalite Ndị Kraịst. ukwe

Ngwá Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Ìgwè ahụ jiri accordion gbasaa, nke I.k. kụrụ, ọ bụkwa onye egwu mbụ a ma ama na-akpọ accordion. accordion Ngwá egwu ndị ọzọ ndị otu ahụ ji mee ihe gụnyere, guitar eletrik, drum na-ekwu okwu, ihe eji egwuri egwu abụọ, akuba, ogido, clips, maracas, agogo (bell), samba (a square shapeed drum). drum ogido maracas bell na-ekwu okwu[5]

Ọrụ ya mgbe e mesịrị[dezie | dezie ebe o si]

Oge Dairo nọrọ n'elu n'egwuregwu egwu Naijiria adịteghị aka, site na 1964, onye egwu ọhụrụ; Ebenezer Obey; na-enweta ala na njedebe nke afọ 1960, ma Obey na Eze Sunny Adé apụtala dị ka ndị a ma ama n'oge ahụ. Ebenezer Obey Eze Sunny Adé Otú ọ dị, Dairo gara n'ihu na egwu ya, na-agagharị na Europe na North America na 1970s na 1980s. O sokwa n'òtù ndị nwere mmasị ole na ole na-ahụ maka ikike ihe onwunwe nke ndị na-agụ egwú. ikike ihe onwunwe N'etiti afọ 1994 na 1995, ọ bụ onye otu ngalaba Ethnomusicology na Mahadum Washington, Seattle. Ethnomusicology Mahadum nke Washington, Seattle[6]

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. Ellison, Jen. Dairo Brings Juju Sound to UW, The Skanner. (Seattle edition). Seattle, Washington: 29 March 1995. Vol.5, Iss. 48; pg. 1.
  2. Article MT111 – from Musical Traditions No 1, Mid 1983 : a major African recording star Retrieved 6 January 2012
  3. Afolabi Alaja-Browne. 'A Diachronic Study of Change in Juju Music', Popular Music, Vol. 8, No. 3, African Music, Oct. 1989. p 5.
  4. Alan Waterman pp 102–104.
  5. Alan Waterman p 102-111.
  6. In memory of I.K. Dairo