Nupe

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Nupe
natural language, modern language
obere ụdị nkeNupoid Dezie
mba/obodoNaijiria Dezie
ụmụ amaala kaFederal Capital Territory (Nigeria), Ȯra Kogi, Ȯra Kwara, Ȯra Niger Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue3 Nkwukọrịta sara mbara Dezie
Nupe
Spoken in: Nigeria 
Region: Niger State, Kwara State, Kogi State, Nasarawa State, Federal Capital Territory
Total speakers: L1: Àtụ:Sigfig million
Language family: Nnijer–Kongo
 Atlantic–Congo
  Volta–Niger
   Àtụ:Sm
    Nupoid
     Nupe
      Nupe
Language codes
ISO 639-1: none
ISO 639-2:
ISO 639-3: nup

Nupe (nke a makwaara dị ka Anufe, Nupenci, Nyinfe, Tapa) bụ asụsụ Volta-Niger nke alaka Nupoid nke ndị isi na-asụ ya. Nupe people nke mpaghara North Central Nigeria. Nkesa ala ya na-agbatị ma na-akwado ọkwa mbụ na steeti Niger yana Kwara, Kogi, Nasarawa na Federal Capital Territory.[1]

Ọnụ ọgụgụ mmadụ[dezie | dezie ebe o si]

Nupe bụ asụsụ Ndị Nupe na-asụ, [2] ndị bi na Niger State na Naịjirịa, na-ebi n'ala dị ala nke ihe dị ka square kilomita 18,000 (6,950 square miles) na Niger Basin, ọtụtụ n'ime ha n'ebe ugwu nke osimiri dị n'etiti Kontagora na Guara na-agbakọta site na Kainji ruo n'okpuru Baro, yana Kwara State, Kogi State na Federal Capital Territory.

A na-asụkarị Nupe na Bida, Niger State na mpaghara ndị gbara ya gburugburu. A na-asụkwa ya n'obodo nta ndị dị na Osimiri Benue dị nso na Ibi na n'ebe ọwụwa anyanwụ Lafia. Nupe amụtawo n[3] otu asụsụ dị ka ndị Benu nke Kutigi (nke na-asụ asụsụ Kanuri na mbụ), na ndị Gbagyi na Lemu.

[3]Nupe-Tako (nke pụtara 'The Nupe Below"; nke a makwaara dị ka Bassa Nge) bụ nke Ndị Bassa Nge na-asụkwa Bassa Nge ma ọ bụ Bassa Nupe dialect nke Asụsụ Basa ma nwee njikọ chiri anya na etiti Nupe.

Nchịkọta[dezie | dezie ebe o si]

Asụsụ Nupe bụ nke Alaka Nupoid nke otu asụsụ Benue-Congo. Asụsụ ndị ọzọ dị n'ìgwè ahụ bụ Igbira (Ebira), Gade, na Kakanda. Nupe nwere njikọ chiri anya na Kakanda na nhazi na okwu. Enwere ma ọ dịkarịa ala asụsụ abụọ dị iche iche: Nupe central na Nupe Tako . [4]

Ọmụmụ ụdaolu[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụedemede
N'ihu Ịlaghachi azụ
N'akụkụ i nyereỌ bụ u dị iche icheOtú ọ dị,
N'etiti na o
Emeghe n'ihi na ọ bụ[Ihe e dere n'ala ala peeji]
Mkpụrụ okwu
Akpụkpọ ahụ Alveolar Postalveolar Palatal Velar Akpụkpọ ụkwụ Mkpịsị aka
Kwụsị enweghị olu p t k k͡p'ihi ya, ọ bụ n'ihi ya ka a na-akpọ__ibo____ibo__ Akwụkwọ bụ̣̣́ nke a na-akpọỌdịdị
<small id="mwfw">kwuru okwu</small> b d g Akụkọ banyere obodo__ibo__ N'ihi ya, ọ bụỌdịdị
Africate enweghị olu __ibo__ t͡s'ihi ya, ọ bụ n'ihi ya ka a na-akpọNkọwaỌdịdị __ibo____ibo__ t͡ʃ'ihi ya, ọ bụ n'ihi ya ka a na-akpọNkọwaỌdịdị
<small id="mwnw">kwuru okwu</small> __ibo____ibo____ibo__ Ọdịda Anyanwụ__ibo__ NkọwaỌdịdị __ibo____ibo____ibo__ Ọdịdị__ibo__ Ihe omuma di iche icheỌdịdị
Ihe na-esiri ike enweghị olu f s __ibo____ibo____ibo__ Nkọwa__ibo__ NkọwaỌdịdị h
<small id="mwvw">kwuru okwu</small> v z __ibo____ibo____ibo__ ʒ'ihi na ọ bụ n'ihi na__ibo____ibo____ibo__ Akwụkwọ NsọỌdịdị
Ụgbọ imi m n
Ihe atụ l __ibo__ j'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ ga-adịNa-ekwu maka yaỌdịdị w
Ihe na-atọ ụtọ __ibo__ Ịnọba__ibo__ NkọwaỌdịdị
Ihe na-egosi ụda olu
Ụda olu dị elu (') nke siri ike
Ụda dị ala (Ọ ga-abụrịrị na ọ dị njọ) ili
Ụda dị n'etiti enweghị akara
Ụda ụda (ˆ) circumflex ma ọ bụ (ˇ) caron
Ụda na-arịwanye elu (ˇ) caron ma ọ bụ (ˆ) circumflexgburugburu gburugburu

Ilu[dezie | dezie ebe o si]

Okwu ndị a na-ahụkarị na-abịa n'ụdị egankogi (ihe atụ), gangba (ịdọ aka ná ntị), egancin (asụsụ), ecingi (ihe omimi / akụkọ) na eganmagan (okwu). [5]   [<span title="What does this sentence mean? (July 2017)">clarification needed</span>]

Eganmagan (okwu, ọtụtụ eganmaganzhi) bụ okwu amamihe a na-ekwu n'etiti Nupes. Ha bụ ilu nkuzi nke na-akụziri, na-atọ ụtọ, ma na-akụzi omume ọma. Ha bụ akụkụ nke ọdịbendị a na-ekwu n'ọnụ na ụkpụrụ na ụkpụrụ omume nke ndị Nupe, a na-enyekwa ha site n'otu ọgbọ gaa na nke ọzọ site na abụ, akụkọ ifo, akụkọ ọdịnala, akụkọ ifo.   [citation needed]

Dị ka ilu ndị ọzọ nke Africa, ilu Nupe na-ejikọta ma ọ bụ na-akọwa ihe ndị mmadụ na-eme na gburugburu ebe obibi ha iji kọwaa ma ọ bụ dozie ọnọdụ ụfọdụ, ụkpụrụ, nsogbu, ma ọ bụ nsogbu. Ha na-enyekwa nghọta, na-adọ aka ná ntị ma na-enye ndụmọdụ, ma ọ bụ na-akụzi asụsụ iji gbanwee nghọta nke ekwere na ọ ga-abụ eziokwu.   [citation needed]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. omotolani (2021-08-17). Discovering the Nupe people (en). Pulse Nigeria. Retrieved on 2022-06-01.
  2. Abdullahi (2018). Nupe - The Origin, 5th, Bida: KinNupe Publishers, 1. ISBN 978-978-36187-0-1. 
  3. 3.0 3.1 Blench, Roger. 2013. The Nupoid languages of west-central Nigeria: overview and comparative word list.
  4. Nupe | Encyclopedia.com. www.encyclopedia.com. Retrieved on 2022-06-01.
  5. Ibrahim, Isyaku Bala (2009) Eganmaganzhi Nupe (Nupe Proverbs), over a thousand (1000) proverbs). Minna: Gandzo Enterprises.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:Languages of NigeriaÀtụ:Volta-Niger languages