Saltcellar nwere ihe osise Portuguese

Saltcellar nwere ihe osise Portuguese

 

The Saltcellar na Portuguese Figures bụ ụlọ nnu na ọdụm a pịrị apị, nke emere na alaeze Benin na West Africa na narị afọ nke 16, maka ahịa Europe. A na-ekwu na ọ bụ nna ukwu ma ọ bụ ogbako amaghi ama onye ndị ọkọ akụkọ ihe mere eme nka nyere aha Master of the Heraldic Ship . Ọ na-egosi ọnụ ọgụgụ Portuguese anọ, abụọ n'ime klas dị elu na ndị ọzọ nwere ike ịbụ ndị nche na-echebe ha. Na narị afọ nke 16, ndị ọbịa Pọtugal nyere iwu ebe a na-edebe nnu ọdụ́ na ngaji ọdụ́ yiri ihe a. Nke a bụ ọnụ ụlọ nnu nke ọdụ́ Afro-Portuguese ka a kpụrụ akpụ n’ụdị ọdụ́ ụlọikpe Benin, nke yiri ọla Benin a ma ama na ihe mkpuchi ọdụ́ Benin .

Ụdị nka ọdụ́ ndị a ka e nyere ọrụ wee bupụ ya na mbụ site na Sierra Leone na emesịa Benin City, Nigeria. N'ime oge nyocha, ndị ọchịchị Europe gbasaara azụmahịa ha na mbọ ha iji guzobe ebe azụmahịa na ụwa ọhụrụ, Africa, Middle East na Asia. Ndị na-akwọ ụgbọ mmiri Pọtugal si n'ụgbọ mmiri ha si n'ụgbọala ha pụta zụta ngwá ahịa maka ịzụ ahịa dị ka ọdụ́, ọla edo na ndị ọzọ. A na-ebuga ngwongwo ndị a site n'ahịa gaa n'ọdụ ụgbọ mmiri ndị colonial na Portugal wee zụọ ahịa n'ahịa ndị Europe. N'ime narị afọ nke 16 na 17, mba ndị sonyere na ọchịchị colonial nwetara uru akụ na ụba site na ahia mba ụwa.

Ọ ga-abụ na a kpụrụ ọnụ ụlọ nnu ahụ ka onye a ma ama Pọtugal tinye ya na tebụl nri ya. Ọ bụ otu n'ime akụkụ anọ ọ fọrọ nke nta ka ọ bụrụ otu, ikekwe emere ya ka ọ bụrụ otu. Atọ ndị ọzọ dị ugbu a na ụlọ ngosi ihe mgbe ochie nke Europe. Ụlọ nnu nnu nke Ivory na ngaji ọdụm dị ka Sapi-Portuguese Ivory Spoon, bụkwa na Metropolitan Museum of Art, bụ ihe osise a na-ahụkarị nke ndị ọrụ ụgbọ mmiri Portuguese si na mba ọdịda anyanwụ Africa lọta. Enweghị akwụkwọ ndekọ aha maka ọrụ a mana ekwenyere na onye na-ese ihe na Benin Ivory mepụtara nke a na ala eze Benin, n'oge a Nigeria .

Nkọwa

Ọnụ ọgụgụ ndị ahụ, na enyemaka dị elu na-etolite gburugburu n'akụkụ okporo osisi elephant ahụ, na-akwado nnukwu efere dị n'elu nke ejiri jide nnu. Ọnụ ego na ụdị ihe ịchọ mma na-egosi na e kere ibe a n'ogige Benin. Abụọ n'ime ọnụ ọgụgụ nwoke anọ ahụ sitere n'ụzọ doro anya nke ọkwa dị elu, ikekwe site na klas dị elu. A na-esekarị ha nke ọma ma gosipụta ya n'ihu, ebe abụọ ndị ọzọ nwere obere ihe ịchọ mma ma gosipụta ya na profaịlụ. Ndị ikom ahụ nọ n'ihu na n'azụ na-eyi uwe mara mma na ihe olu obe, na-egosi na ha bụ Ndị Kraịst Europe . Na mgbakwunye, ha yi okpu ma na-ejide ube n'aka ekpe ha.

Echiche aka ekpe nke cellar nnu ọdụm

ndabere

Echiche ziri ezi nke cellar nnu ọdụm

Ala eze Benin dị na mpaghara ndịda ọdịda anyanwụ Naijiria na steeti Edo ọgbara ọhụrụ, Nigeria. Dị ka ndị ọkà mmụta si kwuo na alaeze Benin (nke a na-akpọkwa Alaeze Edo, ma ọ bụ Alaeze Ukwu Benin) malitere n'ihe dị ka afọ 900 site n'aka ndị eze Ogiso, a na-ekwu na n'etiti nke iri na otu na nke iri na atọ na otu onye sitere na eze Oba ga-achịkwa ọchịchị. steeti. Ọchịchị a ga-achị ruo 1897 mgbe ndị Britain weghaara ala-eze Benin na February 9. Alaeze ahụ ruru ọnụ ọgụgụ kasị elu ya n'oge ọchịchị Ewuare the Great, ọ chịrị site na 1440 ruo 1473. Eze Ewuare gbasapụrụ oke ala ya wee webata osisi na ọdụm n’alaeze ahụ. Otu n'ime nleta mbụ e dekọrọ na Benin City bụ onye nchọpụta Portuguese, João Afonso de Aveiro, mere na 1486. Mgbe ha na ndị Pọtugal mekọrịtachara, alaeze Benin hiwere ezigbo mmekọrịta ahịa na Portugal na emesia steeti Europe ndị ọzọ. Ha na-ere ahịa ndị ohu na ngwaahịa Benin dị ka ọdụ́, ose, ọla edo na mmanụ nkwụ maka ngwaahịa ndị Europe dị ka manilla, ọla na egbe . Na mgbakwunye na ha hiwere mmekọrịta mba na njedebe nke narị afọ nke 15, Oba zigara onye nnọchi anya na Lisbon, eze Portugal zigakwara ndị ozi ala ọzọ Ndị Kraịst na Benin City na 1486.