Ahmadu Bello

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ahmadu Bello
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
aha ezinụlọ yaBello Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya12 Jụn 1910, 1909 Dezie
Ebe ọmụmụRabbah Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya15 Jenụwarị 1966 Dezie
Ebe ọ nwụrụKaduna Dezie
Ụdị ọnwụỊgbụ mmadụ Dezie
Asụsụ obodoAsụsụ Hausa Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, Asụsụ Hausa, Arabic, pidgin Naịjirịa Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Dezie
ebe agụmakwụkwọBarewa College Dezie
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchịNorthern People's Congress Dezie
okpukpere chi/echiche ụwaOkpukpere Alakụba Dezie
Ihe nriteKnight Commander of the Order of the British Empire Dezie

Ahmadu Ibrahim Bello (listeni), nke a makwaara dị ka Sardauna nke Sokoto KBE (12 June 1910 - 15 January 1966), knighted dị ka Sir Ahmadu Bello, bụ onye ọchịchị Naijiria na-agbaso omenala nke duziri Northern Nigeria site na nnwere onwe nke Naijiria n'afọ 1960 ma jee ozi dị ka onye isi ala mbụ na naanị ya site na 1954 ruo mgbe e gburu ya na 1966, nke ọ na-achịkwa ihe omume mba ruo ihe karịrị afọ iri. Ahmadu Ibrahim Bello (na-ege ntị) Sardauna nke Sokoto knighted Sir Ahmadu Bello conservative stateman Northern Nigeria independence of Nigeria murder in 1966 [ihe odide dị mkpa] [ihe odide achọrọ ]

Ọ bụkwa onye ndú nke Northern People's Congress, òtù na-achị achị n'oge ahụ nke mejupụtara ndị isi Hausa-Fulani. Nzukọ Ndị Ugwu Hausa-Fulani A họpụtara ya n'oge gara aga n'ime ndị omeiwu mpaghara ma mesịa ghọọ minista gọọmentị. Onye so n'ọchịchị Sokoto Caliphate, ọ nwara ịghọ Sultan nke Sokoto tupu o mesịa banye na ndọrọ ndọrọ ọchịchị. Ọchịchị Caliphate nke Sokoto Sultan nke Sokoto [ihe odide dị mkpa] [ihe odide achọrọ ]

A mụrụ Bello na Rabah c. 1910 n'ezinụlọ Mallam Ibrahim Bello. Rabah Nna ya nwere utu aha Sarkin Rabah. Rabah[1] Ọ bụ nwa Uthman dan Fodio (onye guzobere Sokoto Caliphate), nwa nwa Sultan Muhammad Bello, na nwa nwa Sultan Atiku na Raba. Uthman dan Fodio Sokoto Caliphate Muhammad Bello

Ọ nwetara nkuzi Islam n'ụlọ, ebe ọ mụtara Qur'an, Ikike Islam na omenala Muhammad.  O mechara gaa Sokoto Provincial School na Katsina Training College (ugbu aBarewa College).  N'oge akwụkwọ ya, a maara ya dị ka Ahmadu Rabah.  Ụfọdụ na-akpọkwa ya Gamji tolitere[2] Ọ gụsịrị akwụkwọ na 1931 wee bụrụ onye nkuzi Bekee na Sokoto Middle School.[2][3]

N'afọ 1934, Sultan Hassan dan Mu'azu mere Bello onye isi distrikti nke Rabah, na-anọchi nwanne ya nwoke. Rabah N'afọ 1938, e buliri ya n'ọkwa onye isi nke Gusau (na steeti Zamfara nke oge a) wee bụrụ onye otu kansụl Sultan. Steeti Gusau Zamfara N'afọ 1938, mgbe ọ dị naanị afọ 28, ọ nwara ịghọ Sultan nke Sokoto mana o nweghị ihe ịga nke ọma, Sir Siddiq Abubakar nke Atọ meriri ya, onye chịrị afọ 50 ruo mgbe ọ nwụrụ na 1988. Sultan nke Sokoto Siddiq Abubakar nke Atọ [ihe odide dị mkpa] [ihe odide achọrọ ]

Onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị na-eto eto[dezie | dezie ebe o si]

Mgbe o si Briten lọta, a họpụtara ya ka ọ nọchite anya ógbè Sokoto na Ụlọ Mgbakọ mpaghara.  Dịka onye otu ọgbakọ ahụ, ọ bụ onye ama ama maka ọdịmma ugwu wee nabata ụdị ndụmọdụ na nkwekọ n'etiti ndị isi na-anọchite anya eze ugwu bụ Kano, Bornu na Sokoto.  A họpụtara ya n'etiti ndị ọzọ dịka onye otu kọmitii megharịrị iwu Richards wee gaa ọgbakọ ọgbakọ n'Ibadan.  Ọrụ ya na ọgbakọ na kọmitii na-edepụta iwu wetara ya ekele n'ebe ugwu wee gwa ya ka ọ were ọkwa ọchịchị n'ime Jamiyya Mutanen Arewa.[1]  Na ntụli aka mbụ e mere na Northern Nigeria na 1952, Sir Ahmadu Bello meriri oche n'ụlọ ọgbakọ omebe iwu nke ugwu, wee bụrụ onye otu onye isi ọchịchị mpaghara dịka onye minista na-ahụ maka ọrụ.  Bello bụ onye ozi nke ọma nke ọrụ, nke ọchịchị ime obodo na nke mmepe obodo na mpaghara ugwu Nigeria.[2]  Na 1954, Bello ghọrọ onye isi ala mbụ nke Northern Nigeria.

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

Ihe ndị e dere n'akwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

  1. Savage. "Profile of a Fearless Leader", Daily Times, 1959-03-16.
  2. John (1986). Ahmadu Bello, Sardauna of Sokoto : values and leadership in Nigeria. London: Heinemann. ISBN 0340389672. 
  3. www.ahmadubello.com. www.arewaonline-ng.com. Retrieved on 2020-05-26.

Ebe e si nweta ya[dezie | dezie ebe o si]

  • Mackintosh (1966). Nigerian government and politics. Allen & Unwin. 
  • Nwankwo (July 1980). "The Bureaucratic Elite in Nigeria". Philippine Journal of Public Administration 24 (3). 

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]