Aminu Kano

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Aminu Kano
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria, Colonial Nigeria Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya9 Ọgọọst 1920 Dezie
Ebe ọmụmụKano Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya17 Eprel 1983 Dezie
Asụsụ obodoAsụsụ Fula Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, pidgin Naịjirịa, Asụsụ Hausa Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, onye nkuzi, scholar, Odee akwụkwọ, odee uri Dezie
Ọkwá o jionye otu ulo nnochite anya Naijiria Dezie
ebe agụmakwụkwọUCL Institute of Education, Barewa College, Rumfa College, Kano Dezie
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchịPeople's Redemption Party, Northern Elements Progressive Union, Northern People's Congress Dezie
agbụrụNdị Fulani, Ndị ugwu Haụsa Dezie
okpukpere chi/echiche ụwaOkpukpere Alakụba Dezie
onye nlereranyaSa'adu Zungur, Mahatma Gandhi, Uthman Dan Fodio Dezie
Aminu Kano
Member of Parliament (Nigeria)
[[ Ambassador to Àtụ:CountryPrefixThe]]

 Page Àtụ:Hlist/styles.css has no content.

Aminu Kano (9 Ọgọst 1920 — 17 ụgbọ 1983) [1] bụ onye mgbandọrọ ndị Juu si Naijiria eje na Sudawa, Gọọmenti Gwale ma biri na Gwammaja, Ọch ịchị Obodo Dala .  N'afọ 1940, o duuru otu ndọrọndọrọ nhọrọ mpaghara na ugwu mba ahụ arọ Britain.  [2] Ọdụ ụgbọ elu Mallam Aminu Kano, ụlọ nkuzi Aminu Kano, na Aminu Kano College of Islamic Studies niile dị na Kano, ka ikiri aha ya.  Ọ bụ onye ikwu nna onye bụbu onye isi ala Murtala Mohammed, onye bụbu Mịnịsta na-ahụ maka nchekwa Inuwa Wada na onye bụbu Mịnịsta na-ahụ maka mba ofesi Aminu Bashir Wali .

Ndụ na mmalite ọrụ na[dezie | dezie ebe o si]

. [1]A egwuregwu Aminu Kano 9 Ọgọst 1920 site n' "onye ọkaka Islam, Mallam Yusufu, onye mufti na alkaka dị na Kano, na Rakiya.  1 bi na Yakasai na Kano Municipal ma bụrụ onye akara ngosi bara

Aminu gara Katsina College wee gaa mahadum nke London, Institute of Education, mara Sir Abubakar Tafawa Balewa .  nkuzi nkuzi ya ka akwụkwọ akwụkwọ na Katsina wee bụrụ onye nkuzi;  akụkọ nkuzi na Bauchi training College.

. [2]Mgbe ọ nọ na Bauchi, ọ na-ekwu okwu n'ezoghị ọnụ n'ihe gbasara ndọrọndọrọ nhọrọ ma gbatịa agụm akwụkwọ ya site n'itinye aka na ndọr ọ ngwaọrụ na njikọ dị iche iche ọrụ nkuzi ya.  akwụkwọ akụkọ, o dere akwụkwọ nta akwụkwọ na-ese okwu, 'Kano, N'okpuru Hammer nke . Ala.  [1] N'afọ 1943, ọ ntọala ntọala Bauchi General Improvement Union (BGIU) yana Sa'adu Zungur na Balewa.  [2] Otu a sitere na Bauchi Discussion Circle, bụ otu ndị ọrụ ha mechara kpachie n'ihi ihe nke Aminu Kano ụzọ dị iche iche na-enweghị ìhè .  [3] N'agbanyeghị na ọ dị mma, a na-ewere BGIU dị ka otu ndị agha mbụ na ugwu Nigeria.  [4]

. [3]N'afọ 1948, ọ na-enye onye isi ụlọ ọrụ nkuzi na Maru, Sokoto ma ifakwa ibu nke otu ndị nkuzi ugwu.  N'ime oge a, o hiwere otu iji kwalite ogo ụlọ akwụkwọ Qur'an na ugwu

Tupu nnwere onwe na mba mbụ[dezie | dezie ebe o si]

Mgbe ọ nọ na Sokoto, ọ na-enye onye otu Jam'iyyar Mutanen Arewa, otu omenala Northern Nigeria nke mechara ihe otu ndị agha wee bụrụ otu pati na-achị na Northern Nigeria n'oge Nigeria First Republic .  Otú ọ dị, n’afọ 1950, o duziri òtù ndị na-eto eto radicals si Jam’iyyar Mutanen Arewa, ma guzobe Northern Elements Progressive Union (NEPU).  N'ụzọ doro anya, afọ ole na ole gara aga, onye Igbira na onye na-azụ, Habib Raji Abdallah nkata ntọala otu òtù a na-akpọ Northern Elements Progressive Association na Kano.  Na hiwere ihe a na-egosi echoes ụgbọ ụkwụ nke Nnamdi Azikiwe .  [1] N'afọ 1949, a na-eme ụfọdụ n'ime ndị na-akwado Azikiwe ekiri Abdallah, nke butere nkewa nke ihe a.

Ka o sina dị, otu ọhụrụ na-aga n'ihu nke Aminu Kano na-edu ma me ndị agha na-aga n'ihu na ụfọdụ [ndị ike isi] dị ka Magaji Dambatta, Abba Maikwaru na Bello Ijumu p ụtara iji me oghere ọ ala na ụgbọ ụkwụ na mpaghara ahụ.  otu ọnụ ọgụgụ na mmegide ha ụzọ usoro nke ndị obodo na Northern Nigeria.  N'afọ 1951, pati ahụ zọọrọ geese na mbụ mbụ nke Kano wee nwee ihe ịga nke ọma.  ụgbọala, na nguzobe Northern People's Congress, Mallam Aminu iche ihe ịma aka dị egwu ihu na-eche ihu aka etiti etiti.  N'afọ 1954, Aminu Kano meri Maitama Sule geese onye ụdị anya etiti na n'afọ 1956, ọnweghị ikike aka zuru oke iji oche na-enweghị mgbagha.  Ọ bụghị ruo mgbe mbụ aka ndị omeiwu 1959 ka o nwere ihe ịga nke ọma n'inweta nnukwu geese mpaghara.  Omeri geese etiti Kano East dị ka onye na-akwado NEPU, bụ nke na-azụlarị na National Council of Nigeria na Cameroons .  [1] (NCNC) Mgbe ọ nọ na ụlọ omebe iwu Federal, ọ bụ osote Chief Whip.

Mgbe ndị agha mebisịrị mba mbụ mba .  Aminu Kano mechara jee ozi na ndị na-agụ nke General Yakubu Gowon dị ka kọmishọna ụgbọala etiti na-ahụ maka ngwaọrụ.

Mba nke abụọ[dezie | dezie ebe o si]

Mgbe afọ 12 gachara, ndị agha ndị agha na September 1978 wepụrụ ikike nke otu ndị agha .  N'ime ụnwayọ sochirinụ, pati ise e hibere ọhụrụ pụta ịpụta: Nigerian People's Party, Unity Party of Nigeria na atọ ndị ọzọ.  Otu n'ime ha bụ People's Redemption Party, nke Aminu Kano, Michael Imoudu, SG Ikoku, na Edward Ikem Okeke, ndị otu pati ndị ọzọ ajụjụ Abubakar Rimi, Sabo Bakin Zuwo, Abdullahi Aliyu Sumaila, Umaru Musa Yar'adua, Sule Lamido na Ghali Umar.  Na'Abba.  So you can have a drink with a populist wee nkwado nke ndị isi ọrụ ama dị ka Michael Imoudu.  [1] N'afọ 1979, otu pati ahụ nyere Aminu Kano ka ọ bụrụ onye ga-azọ ọkwa ọkwa mana ọ nweghị ike ị nweta vootu zuru oke iji merie.  Ka o sina dị, otu ahụ ahụ geọvanọ abụọ.

Aminu Kano sonyeere Northern Elements Progressive Union dị ka usoro mgba eji iji maa aka n'ihe ọ chere na ọ bụ omume na nke feudalistic nke Gọọmenti Native Northern.  O jikwa aka ya wakpo ndị isi egwu ndị Emir bụ ndị kacha bụrụ ndị Fulani.  Na wusiri ike nke ikpo okwu ya ike n'ụzọ ụfọdụ n'ihi n ike ya.  Nna ya bụ onye na-eme ihe nkiri Alkali na Kano bụ onye sitere n'agbụrụ nke ndị na-akpa àgwà, Aminu Kano obodokwara echiche Islam nha anya n'ụzọ mgbasa ozi ya n'oge mba mbụ.  Ọtụtụ ndị ogbenye ( ndị na-eso ụzọ ) nọ na Kano kwụ n'ahịrị n'azụ ozi ya na ọkwa ndị agha ya tolitere site na Nkwado nke nd ị obodo Kano na ndị na-azụ aja obere ego na-akwaga n'ebe ugwu.  [1] Ọtụtụ n'ime ndị akara ahụ mechara chịkọta ụlọ ọrụ NEPU.  Ọ chọkwara iji ndị agha ndị mee ka ọha mmadụ dị n'ebe ugwu Naịjịrịa nwee nha anya .

Echiche ọzọ dị mkpa o nwere na nke mba mbụ bụ nkewa nke pati gbadoro ụkwụ na .  A nabatara nke ọma site na nkwado ya na-link nke ụmụ obere ndị ọrụ na ndị omenkà n'obodo ndị dị n'ụdị okporo ụzọ okporo ụzọ.  Ndị ikom na ndị inyom na- , ndị na-akwaga mba ọzọ na-achọ ịma aha ma nwee obere myirịta na obodo ha nwere.  Ọ tụpụtara usoro agụ ego nke na-akwado ụtụ isi nke ndị na-agụ na mpaghara ahụ ma ọ bụrụ otu n'ime ndị na-eme ọdịiche ọdịiche ole na ole Naijiria ikike nha anya maka ụmụ ekiri.

Mallam Aminu Kano bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị a na-akwanyere ùgwù na Northern Nigeria. Ọ nọchiri anya ọchịchị onye kwuo uche ya, inye ụmụ nwanyị ike na nnwere onwe ikwu okwu. Otu ọdụ ụgbọ elu, kọleji na nnukwu okporo ụzọ ka a na-akpọkwa aha ya na Kano. Ụlọ ya ebe o bi ma nwụọ wee lie ya ka ọ bụrụ Center for Democratic Research and Training n'okpuru Bayero University Kano.

Okwu ndọrọ ndọrọ ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]

 

  • Ndị otu mgbapụta mmadụ

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. Akyeampong (2012). Dictionary of African Biography. New York: Oxford University Press, Inc., 289. ISBN 978-0-19-538207-5. 
  2. Falola (2018). Historical Dictionary of Nigeria, Second Edition. Lanham, MD: Rowman & Littlefield, 72. ISBN 978-1-5381-1314-1. 
  3. Remembering Mallam Aminu Kano By Maijama'a Sule Tankarkar - Premium Times Nigeria (en-GB) (18 May 2012). Retrieved on 29 May 2020.

Ọgụgụ ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

  • Abba (1993). The Politics of Mallam Aminu Kano: Documents from the Independence Struggle 1950-1960. Vanguard Printers and Publishers. ISBN 978-978-2557-32-2. 
  • Callaway (July 1987). "Women and Political Participation in Kano City". Comparative Politics 19 (4): 379–393. DOI:10.2307/421813. 
  • Feinstein (1 January 1973). African revolutionary;: The life and times of Nigeria's Aminu Kano. New York: Quadrangle. ISBN 978-0-8129-0321-8. 
  • Feinstein (1988). "African Revolutionary: The Life and Times of Nigeria's Aminu Kano". Canadian Journal of African Studies 22 (2): 347. DOI:10.2307/485917. 
  • Jack (1959). "Malam Aminu Kano: A Profile". Africa Today 6 (4): 6–10. ISSN 0001-9887. Retrieved on 16 March 2023. 
  • Kano (2002). Malam Aminu Kano: selected speeches and writings, 1950-1982, Attahiru Jega (ed.), Kano, Nigeria: Centre for Democratic Research and Training, Mambayya House, Bayero University. ISBN 978-978-2035-15-8. 
  •