Chris Ogiemwonyi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Chris Ogiemwonyi
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Aha enyereChris Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya21 Maachị 1951 Dezie
Asụsụ obodoAsụ̀sụ̀ Ìgbò Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, Asụ̀sụ̀ Ìgbò, pidgin Naịjirịa Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Dezie

.[1]Engr Christopher Aigbovbiosa Ogiemwonyi (amụrụ 21 Maachị 1951) bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị na onye ọchụnta ego Naijiria.  Ọ bụbu onye minista na-ahụ maka ọrụ na Nigeria Federal Ministry of Work.  Ọ bụ onye isi otu onye isi ụlọ ọrụ na-ahụ maka mmanụ ala nke Nigeria National Petroleum Corporation nke lara ezumike nká.  Dịka nke Jenụwarị 2020, ọ bụ Onye isi oche nke Energy and Engineering Technology Consulting Group.  Ọ nọrọla n'ọkwa a kemgbe afọ 2011

Mgbe o si na People's Democratic Party mere gaa na All Progressive Congress, [1] ọ gbara akwụkwọ maka ịzọ ọkwa ọkwa na mbụ aka, Edo steeti, 2016 .  [2] Ọ Kamarotu 137 na mbụ aka mbụ, na-ahụ na anọ.  Ọ dị di ma ụmụ ise

Background[dezie | dezie ebe o si]

.[2]A mụrụ Ogiemwonyi na 21 Maachị 1951 nye Mr. na Oriakụ Agbonkpolor Ogiemwonyi na Benin City, Edo State, Nigeria.  Ọ gara ụlọ akwụkwọ Western Boys, Benin City tupu ọ gawa na Mahadum Benin na 1969. Ọ gụsịrị akwụkwọ na 1974, na B.Sc.  (Hons) na nhọrọ Fiziks etinyere na Eletrọnịkị.  O mechara gaa mahadum nke Ibadan.  Na 1976, ọ nwetara diplọma post-gụsịrị akwụkwọ na petroleum engineering

Ọ bụ technocrat nwere "nna-ogo[1] nke ahụmahụ na mmanụ na gas ụlọ ọrụ. Ọ gara ọtụtụ obodo na mba ọmụmụ. Ọ bụ alumnus nke Harvard Business School. Ọ bụ onye so na Society of Petroleum Engineers.  Ọ bụkwa onye nwere ọkwa dị elu nke otu ndị injinia na-ahụ maka ndị injinia na Naịjirịa, ọ bụụrụ onye isi otu Nigeria Gas Association site na 2006 ruo 2008.

.[3]Ogiemwonyi bụ onye natara Justice of Peace site n'aka gọọmentị Edo steeti na Kwame Nkrumah Leadership Award.  Ọ bụkwa onye nkwado nke ọtụtụ ozu, gụnyere National Association of Nigerian Students and Association of Community Newspapers Publishers of Nigeria.

Ogiemwonyi nwetara asambodo WASSCE n'afọ 1969. N'afọ 1974 ọ ghọrọ B.Sc.  njide na physics etinyere.  E nwetara diplọma ya post-graduate na petroleum engineering na 1976. Ọ ghọrọ Dọkịta nke Engineering Ph.D.  (Honoris Causa) na Dọkịta Sayensị Ph.D.  (Honoris Causa) na 2008.

Chris Ogiemwonyi malitere ọrụ ya dị ka onye injinia mmanụ ala na ngalaba mkparịta ụka n'afọ 1975. Na February 1977 e zigara ya na Shell Petroleum Development Company Warri.  Emere mbufe a site na ọnwa anọ na ọkara Ọganihu Petroleum Engineering Programme na Shell's Training Center na Hague, Netherlands.

Na 1982, Ogiemwonyi ogige ọrụ na Exploration & Exploitation Division of Nigerian National Petroleum Corporation .  A bufere ya na National Reserves Evaluation dị ka onye ndu oru na 1985. Mgbe ọ nọ n'ọkwa dịka onye ndu oru ngo, Ogiemwonyi chị agha niile na Dallas, USA site n'ịmepụta nchekwa data maka ụlọ ọrụ na gas.

N'afọ 1988, a kpọghachiri ya na Ngalaba Nchọgharị & Nrigbu. Enyere ya onye isi ụlọ ọrụ na-ahụ maka ụlọ ọrụ Petroleum Engineering Department ka ọ na-azụlite ngalaba injinia mmanụ ala emepụtara ọhụrụ.

N'afọ 1988, Chris Ogiemwonyi isi onye isi ọrụ (Petroleum Engineer) nke ụlọ ọrụ egosi ala Naijiria na Benin City.  Titan bụ isi nke ụlọ ọrụ ahụ bụ ịsọ mpi dị ka ụlọ ọrụ na-ahụ na gas.  Enyere ụlọ ọrụ egwu ala Naijiria acreages anọ, OML – 65, nke nwere Ubi Abura.  Ọ rụpụtara 980 barrels (156 m edemede kwa ụbọchị.

Ọkụ onye isi ọrụ ubi na Abuja, dịka ụlọ ọrụ ya nwere ọtụtụ akụ sitere na Tenneco ahụ n'oge ahụ.  Ogiemwonyi welitere ọkwa ọkwa site na 980 barrels (156 m nri kwa ụbọchị ruo ihe ọmụmụ 4,000 barrels (640 m nke ụbọchị na 1990. Na 1992, ọ jere ozi dị ka onye ndu oru ngo maka Oredo Field Project. Ọ bụ ọrụ Greenfield ọrụ.  Kelt Energy, UK na IP Construction, Calgary. Ọ ụlọ nke ụlọ ọrụ mmepụta ihe mere 10,000 barrels (1,600 m fim kwa ụbọchị. Arụra ya iji hazie 30 nde kwa ụbọchị na ọkọlọtọ ọkọlọtọ

N'afọ 1999, e buliri Chris Ogiemwonyi ka ọ onye isi njikwa ma bufee ya na National Petroleum Investments Management Services (NAPIMS) ka ọ na-ahụ maka ngalaba ọrụ.  Ọ na-arụ ọrụ dị ka onye isi njikwa, , Sponsondị mpaghara nke Gọọmenti Federal.  N'ihi ọrụ ya, a mgbaàmà Ogiemwonyi ka ọ bụrụ onye isi otu onye njikwa NAPIMS n'afọ 2001.

Mgbe ọ na-eje ozi dị ka onye isi njikwa otu NAPIMS, Ogiemwonyi na-ahụ maka otu dị ka Joint Ventures na Companies na-ekekọrịta mmepụta.

N'oge ya na NAPIMS, Ogiemwonyi jere ozi dịka onyeisi oche nke kọmitii OTC Nigeria n'etiti 2003 na 2004. Ọ na-elekọtakwa ọtụtụ isi ọrụ. Nke a gụnyere ubi EA, ubi Erha, ubi Bonga, na ọrụ ubi Agbami, n'etiti ndị ọzọ.

N'ime oge ya, NAPIMS nwetara ụgwọ ego akwụghị ụgwọ n'ọnwa Ọktoba 2003. Dịka GGM NAPIMS, a na-akwado ijikọ akụrụngwa maka ụlọ ọrụ mmanụ. Ngwongwo ndị a gụnyere ngwa apiti dị n'ụsọ osimiri.

N'Ọnọ Nọvemba afọ 2003, e nye star Ogiemwonyi ọrụ n'ihe ọrụ ike ala Naijiria dịka onye isi ụmụaka.  [1] Ọkachamara ya nyere aka na ịnwa nke nke ụlọ ọrụ site na 20,000 to 70,000 barrels (3,200 to 11,000 m-abụ kwa ụbọchị. Ọ jere ozi dị ka Louise oche nke Project Monitoring Committee of Okono/Okpho Development Project, a strategic Alliance between  Ụlọ ọrụ Nigerian Petroleum Development Company na Agip Energy Limited .Ọ rụkwara ọrụ dị ka Oga oche nke PMC nke OMLs 64 na 66 Project, njikọ aka ọzọ dị n'etiti ụlọ ọrụ na-ekiri ala Naijiria na sinopec nke China.

.E-ahụ Ogiemwonyi na National Gas Company Limited (NGC) ka ọ bụrụ onye isi ụmụaka na March 2005. [1] O kpebisiri ike ibuba gas na-enye ndị akara bụ isi dịka PHCN, SNG, GSLink, WAPCO, Shagamu, Ewekoro, Notore  Fatịlaịza na ndị ọrụ Cement Obajana.  NGC akwụkwọ 130 nde na-enye gas kwa ụbọchị na ọnọdụ ọkọlọtọ (WAGP – West Africa gas Supply Project) na Benin, Togo, na Ghana.

Onye isi otu – Nigerian National Petroleum Corporation[dezie | dezie ebe o si]

Na Septemba 2007, Ogiemwonyi ghọrọ onye isi otu onye isi ụlọ ọrụ na-ahụ maka mmanụ ala nke Nigeria (Exploration & Production Directorate). [4]

Mgbe ọ rụrụ ọrụ dị ka GED Exploration na Production, Ogiemwonyi bụ onye na-elekọta ụlọ ọrụ na ụlọ ọrụ na-ahụ maka mmanụ ala Naijiria asaa. Ndị a gụnyere National Petroleum Investment Management Services, Nigerian Gas Company, LNG & Power Division, Integrated Data Services Limited, Nigerian Petroleum Development Company Crude oil, Marketing Division na Local Content Division.

Dịka nke 2020, Ogiemwonyi bụ Onye isi oche nke Energy and Engineering Technology Consulting Group, ọnọdụ ọ nọrọ kemgbe Mee 2011. [5] [6]

N'agbata Septemba 2009 ruo Eprel 2010, Ogiemwonyi jere ozi dịka Onye isi oche maka Energy Strategy Center Abuja, otu Energy and Consulting Group.

[7] [8] [1]N'okpuru otu pati People's Democratic Party (PDP), Ogiemwonyi ka a onye minista na-ahụ maka ọrụ na ụgbọ na 2010. Ọ ngwaọrụ n'ihe ọrụ ahụ ruo Mee 2011

Onye na-azọ ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]

[9]N'afọ 2014, Ogiemwonyi gbahapụrụ All Progressive Congress (APC) .  Ọ daa n'ihu ọha ndị People's Democratic Party, [1] na-ekwusi ike na ọ-eji eweghachi njem ya.  Ekwuputara ya dị ka onye ụzọndọrọ APC n'afọ 2016

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. Energy and Engineering Technology Consulting an Energy Consulting Group. Archived from the original on 1 August 2015. Retrieved on 3 December 2014.
  2. Engineer Chris Ogiemwonyi – OTEDO.COM. ihuanedo.ning.com. Retrieved on 2020-05-23.
  3. Omo-Ikirodah (2020-01-14). THE ESSENTIAL CHRIS OGIEMWONYI - Jeffery Igbinigie. (en-US). iReporter Online. Retrieved on 2020-05-06.
  4. "Nigeria loses $ 72 bn to gas flaring", Gas and Oil Connection, gasandoil.com, 27 June 2008. Retrieved on 3 December 2014.
  5. Energy and Engineering Technology Consulting an Energy Consulting Group. Archived from the original on 1 August 2015. Retrieved on 3 December 2014.
  6. Engineer Chris Ogiemwonyi – OTEDO.COM. ihuanedo.ning.com. Retrieved on 2020-05-28.
  7. Pervasive intra-party conflicts in a democratising Nigeria (en-GB). ACCORD. Retrieved on 2020-05-23.
  8. OTEDO.COM (en). ihuanedo.ning.com. Archived from the original on 2022-12-07. Retrieved on 2020-05-22.
  9. "Ogiemwonyi Defects To APC, Declare For Edo Governorship 2016", PorscheClassy Media, Porscheclassy. Retrieved on 3 December 2014.